- „Ako nam danas prijete otvorenom upotrebom oružane sile i ako navješćuju da će razoružati ilegalne grupe i vojske, odnosno sve one koje nisu zakonom i Ustavom predviđene kao oružane snage, onda ih upućujemo da takvih ima i u Hrvatskoj. To su četničke divizije u Kninu!“ - rekao je dr. Franjo Tuđman na svečanosti otkrivanja biste hrvatskog velikana Stjepana Radića u istoimenom studenskom domu u Zagrebu.

ZAGREB

- Predsjednik Sabora RH dr. Žarko Domljan donio je odluku o podnošenju zahtjeva za prijem RH u Europsko vijeće. Sabor RH donio je 8. listopada 1991. godine Odluku o raskidanju državno - pravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama RH tvorila dosadašnju SFRJ. RH kao suverena i samostalna država koja je stoljećima bila i ostala sastavni dio zapadnoeuropske političke i kulturne civilizacije, kao država koja jamči i osigurava temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina, ima poseban interes i namjeru da u sklopu europskih integracijskih tijekova postane članicom Europskog vijeća.
- Predsjednik Sabora RH dr. Žarko Domljan donio je zaključak u kojem je navedeno da Sabor RH zadužuje Vladu RH da u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim ovlaštenjima pokrene potrebne postupke za prijem odnosno učlanjenje u sve međunarodne vladine i druge institucije ili ustanove od interesa za RH, a posebno za prijem u Organizaciju UN.
- Hrvatski državni sabor podržao zamisao da Međunarodne mirovne snage dođu i budu razmješteni po RH s tim da moraju biti u funkciji zaštite suvereniteta RH, teritorijalne cjelovitosti i uspostave njezinoga pravnog poretka. 
- Predsjednik Sabora RH dr. Žarko Domljan donio je zaključak u kojem je utvrđeno da je 08.10.1991. godine Stjepanu Mesiću prestala funkcija kao člana i predsjednika Predsjedništva bivše SFRJ. 
- Predsjednik Sabora RH dr. Žarko Domljan donio je odluku o podnošenju zahtjeva za prijem RH u Srednjoeuropsku inicijativu (Heksagonalu). Sabor RH donio je 8. listopada 1991. godine Odluku o raskidanju državno - pravnih sveza na temelju kojih je zajedno sa ostalima republikama i pokrajinama RH tvorila dosadašnju SFRJ. RH kao suverena i samostalna država koja je stoljećima bila i ostala, kao srednjoeuropska zemlja, sastavni dio zapadno - europske političke i kulturne civilizacije, kao država koja jamči i osigurava temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina, ima poseban interes i namjeru da u sklopu integracijskih tijekova postane članicom Srednjoeuropske inicijative (Heksagonale). 
- Sabor RH donosi Zakon o zaštiti prava manjina u RH, i time ispunjava uvjet za priznanje EZ.
- Dvjesto i sedamdeset civila iz Vukovara stiglo u Zagreb nakon užasnih mučenja u srpskim zatvorima.
- Predsjednik Sabora RH dr. Žarko Domljan donio je slijedeće zaključke o sudjelovanju Vlade RH na haškoj konferenciji. Prihvaća se izvještaj Vlade RH o njenu sudjelovanju na haškoj konferenciji i drugim aktivnostima usmjerenim ka međunarodnom položaju RH, kao i o političkim prilikama i stanju gospodarstva. Obvezuje se Vlada RH, obzirom na teške gospodarske prilike i ratno stanje, da ispita sve slučajeve: a) ratnog profiterstva. b) neprimjerenih plaća i drugih privilegija pojedinaca u pojedinim sektorima gospodarstva i javnih poduzeća u vlasništvu RH, kao i osiromašenje neposrednih proizvođača, pogotovo na selu, zadržavanjem neopravdano niskih otkupnih cijena osnovnih namirnica, npr. mlijeko, žitarice, meso. Obvezuje se Vlada RH da najveću pažnju posveti izbjeglicama kojih je broj dosegao više od 560 tisuća i razradi program i sve popratne mjere za njihov što brži povratak u područja iz kojih su prognani. Obzirom na obvezu bivše JNA da se povuče s cjelokupnog teritorija RH obvezuje se Vlada RH da pregovore o povlačenju objedini na republičkoj razini kako bi time bila obuhvaćena i ona područja o kojima se još nisu poveli pregovori, kao što su npr. općine Vis, Lastovo i druge. Podržava se prijedlog da međunarodne mirovne snage dođu i budu razmještene u Hrvatskoj, s time da moraju biti u funkciji zaštite suvereniteta RH teritorijalne cjelovitosti i uspostave pravnog poretka RH. Mirovne snage mogu biti razmještene na teritorij RH samo privremeno, a područja na kojima će biti razmještene ne mogu biti izuzeta iz ustavno - pravnog poretka RH. Obzirom na žestinu i opseg zločinačko - genocidnog karaktera rata protiv RH i učestale slučajeve svjesnog uništenja arhivske i druge dokumentacije i umjetničkih vrijednosti obvezuje se Vlada RH poduzeti hitno sve potrebne mjere za osiguranje i zaštitu te građe. Zadužuje se Vlada RH da obavijesti preko Organizacije UN cjelokupnu svjetsku javnost da republike Srbija i Crna Gora uz pomoć srpske okupatorske vojske, bivše JNA dovodi na privremeno zaposjednuta područja RH svoje državljane i na taj način nasilno mijenja demografsku sliku dotičnih područja. U skladu s odlukom Sabora RH od 8. listopada 1991. godine kojom je odreknut legitimitet i legalitet svim tijelima bivše SFRJ Sabor RH ne priznaje i odbacuje djelovanja inž. Ante Markovića, predsjednika bivše savezne vlade i Budimira Lončara, ministra u toj vladi koja imaju ili bi mogla imati bilo kakve posljedice za RH. Sabor podržava prijedlog Vlade RH za ustanovljenje međunarodnog suda za ratne zločine koji bi sudio vojnom vrhu (bivša JNA) i svim drugim zločincima za počinjene zločine.

- Njemački kancelar Helmut Kohl i ministar vanjskih poslova Hans Dietrich Genscher razgovarali s hrvatskim predsjednikom Tuđmanom o priznanju Hrvatske, uključenju mirovnih snaga UN-a, te o ekonomskoj i drugoj pomoći.
- Hrvatski ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang zauzeo se zajedno s Bushom, Gorbačovom, Genscherom i predstavnicima svih svjetskih humanitarnih organizacija za spas bolesnika i osoblja vukovarske bolnice, čija je sudbina tada bila nepoznata.

- Nakon žestoke artiljerijske pripreme, krenuo je pješačko - tenkovski napad na grad Osijek. Nemetin se napadao iz pravca Klise, Sarvaša i Baranje. Četnici su uspjeli zauzeti najistureniji pješački položaj prema Sarvašu. Jedna linija napada vodila je i prema šumi Rosinjača koja se nalazi na južnom prilazu Osijeku gdje je položaje držalo samo 16 vojnika 106. brigade HV-a. U neravnopravnoj borbi, pokušavajući zaustaviti prodor oklopno-mehaniziranog bataljuna JNA, svi hrvatski branitelji su poginuli. Njihova obrana ipak je usporila napredovanje neprijatelja i JNA je zaustavljena na prilazima samom gradu. Njihova tijela izvučena su tek 8 dana kasnije, a izvukli su ih pripadnici bojne "Frankopan". Toga dana na prilazima gradu Osijeku poginulo je ukupno 26 hrvatskih vojnika, pripadnika 106. brigade.

Branitelji poginuli u šumi Rosinjača: Salko Ahmić, Ivica Babaja, Pavao Begonja, Stjepan Ezer, Damir Farago, Berislav Genčić, Zoran Gnjatović, Ivan Hap, Zoran Kišasondi, Siniša Knežević, Mladen Milanković, Davor Milas, Matija Olujić, Ivan Sekanić, Goran Stjepanović, Mihajlo Pelegrin.

- Hrvatski branitelji su iz tri smjera krenuli u oslobađanje Lipika (od Tabora, Klise i Filipovca). Četnici su protjerani iz dijela s. Kukunjevca i s. Dobrovca. Hrvatske snage su ušle u dio grada Lipika kojeg su kontrolirali četnici koji su se povukli prema području Bijelih Stijena.

Srbi su odbačeni i na zapadne padine Psunja (crta Jagma-Donji Čaglić-Japaga). Time je konačno deblokiran Pakrac.

- Četnici iz okupiranog dijela sjeverne Dalmacije ponovo žestoko projektilima tuku priobalna mjesta zadarskog primorja, kao i dosad najnapadaniji Biograd i Pakoštane.

- Bivša britanska premijerka lady Margaret Thatcher uputila pismo posebnom izvjestitelju Komisije UN za ljudska prava Tadeusu Mazowieckom, u kojem mu skreće pažnju na nepoznatu sudbinu nestalih bolesnika iz vukovarske bolnice, te još jednom naglašava svoju osudu srpske agresije na Hrvatsku i BiH.

- U Budimpešti počeo dvodnevni summit šefova država i vlada zemalja članica Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji, na kojoj je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u sam govoru istaknuo da bi nastavak okupacije hrvatskog teritorija i širenje sukoba u BiH mogli primorati hrvatsku vladu na preispitivanje njene politike davanja prednosti političkom rješavanju problema. Predsjednik Tuđman sastao se i razgovarao i s predsjednikom SAD B. Clintonom.

- Predsjednik Skupštine okruga Bihać Hamdija Kabiljagić uputio je dramatičan apel UN-u, NATO-u, predsjedniku SAD i drugim ličnostima, kojim ih upozorava da mogu biti svjedoci masovnog umiranja od gladi 250.000 ljudi, jer u ovu opkoljenu zaštićenu zonu već sedam mjeseci nije stigla nikakva humanitarna pomoć.