Trećina prosjeka
U godini u kojoj je Hrvatska ostvarila 7000 eura BDP-a po stanovniku, što je trećina europskog prosjeka (22.000 eura), Zagreb je imao 12.908 eura, otprilike koliko i slabije razvijene regije na jugu Italije. Najsiromašnija, Brodsko-posavska županija, ostvarila je manje od četiri tisuće eura 3785 eura. To je upola manje nego u najsiromašnijim pokrajinama na sjeveru Rumunjske koje je Eurostat, u istraživanju koje je identično hrvatskome, naveo kao najsiromašnije sa 7542 eura BDP-a po stanovniku.

Usporedbe radi, središte Londona najbogatija je europska regija, 67.000 eura BDP-a po stanovniku, što je pet puta više nego što ima Zagreb. Hrvatska analiza otkriva da sjeverozapadna Hrvatska stvara polovicu BDP-a RH (48,2 posto), a usporedba s četirima prijašnjim godinama potvrđuje da se njezin utjecaj i dalje lagano povećava, dok udio panonske Hrvatske pada i samo je 20 posto. Još 2001. godine istok Hrvatske stvarao je 22,7 posto nacionalnog bogatstva, ali taj dio Hrvatske najsporije se oporavlja. Jadranska Hrvatska, kako se sada zovu županije u Dalmaciji i Primorju, stvara 31 posto BDP-a.

Izdašna pomoć
Sjeverozapadna Hrvatska ostvarila je 2005. oko 9 tisuća eura po stanovniku, Panonska Hrvatska 4865, a Jadranska 6709 eura, što sve tri hrvatske regije kandidira za izdašnu pomoć iz europskih fondova.

EU novčano pomaže sve regije koje imaju BDP manji od 75 posto prosjeka, čemu nijedna hrvatska regija nije ni blizu iako sam Zagreb ima šansu sustići ga u relativno kratku roku. Problem je to što će Hrvatska morati svoj BDP povećati za sivu ekonomiju, koja se procjenjuje na najmanje 15 posto, pa će se ta razlika istopiti brže nego što se čini.

Osim Zagreba veći BDP od državnog prosjeka imaju još Istra i Primorsko-goranska županija, dok su ostali daleko ispod. Poljoprivreda ima najveći udio u bruto domaćem proizvodu Slavonije, Zagreb izvlače trgovina i financijska industrija.