Čisto da bude zanimljivije..
U
Evropskoj uniji, ali i u međunarodnim finansijskim institucijama
posljednjih dana se sve češće govori o tome da bi bivše socijalističke
zemlje u srednjoj i istočnoj Evropi mogle biti sljedeća velika žrtva
globalne ekonomske i finansijske krize.

Foto: AP
Sumorni scenarij, po kojem pad izvoza i pad privredne aktivnosti u
istočnoevropskim zemljama dovodi do pada njihovih valuta u odnosu na
euro, dovodi i do bankarske krize.
Naime, i privreda i građani dosta su se zadužili u eurima i švicarskim
francima, a otplaćivanje tih kredita slabljenjem valute postaje sve
skuplje.
I u Srbiji i izvan nje je, čini se općeprihvaćeno tumačenje da su banke
koje posluju u Srbiji u boljoj poziciji da prebrode tu krizu ako do nje
dođe, ali je u drugim istočnoevropskim zemljama rizik ozbiljan, pa se
to pitanje u Berlinu u nedjelju našlo i na dnevnom redu sastanka lidera
najvećih zemalja EU.
Britanski premijer Gordon Brown je tako, između ostalog, ukazao na to
da je zemljama srednje i istočne Evrope potrebna hitna finansijska
pomoć.
Međutim, da li Zapad može da pomogne, i kako?
Timothy Ash je stručnjak za zemlje u razvoju u jednoj od najvećih
britanskih banka - Royal Bank of Scotland (RBS). Na pitanje šta to
ugrožava bivše socijalističke privrede, on za BBC kaže:
"Najveći problem je ogromni vanjski dug privatnog sektora u tim
zemljama. Njihove privrede su se jako brzo proširile u posljednjih
desetak godina - dogodila se i ogromna ekspanzija banaka u kojoj se i
suviše mnogo ljudi i suviše mnogo zadužilo. Nažalost, banke su danas
manje spremne da produže te kredite, a posljedica toga je da puno
zemalja u regiji sada ima probleme s vrijednošću svojih valuta i
deviznim rezervama."
Ash za BBC kaže da je problem pogoršan time što zapadne banke koje su
otvorile filijale na istoku prosto moraju da smanje obim posla u
istočnoj Evropi, jer na Zapadu vlada nestašica novca - a davanje
kredita na istoku je postalo riskantnije nego što je bilo:
"Austrija je, naprimjer, izložena rizicima u istočnoj Evropi u ukupnoj
vrijednosti od 70 posto svog bruto nacionalnog proizvoda. Slično tome,
Švedska je izložena rizicima u vrijednosti od 80 milijardi dolara u
baltičkim državama. Kako privrede tih zemalja budu propadale, tako će
aktiva podružnica zapadnih banaka u tim državama biti sve manja. To
znači da će te podružnice u istočnoj Evropi morati da budu
rekapitalizirane, što se automatski negativno održava na njihove
centrale na Zapadu."
BBC-ev sagovornik kaže da je veoma teško vidjeti kako bi Zapad, u
postojećim okolnostima, mogao efikasno da pomogne ekonomskoj
stabilizaciji srednje i istočne Evrope:
"Imali smo nekoliko programa Međunarodnog monetarnog fonda u regiji.
Letonija, Mađarska, Srbija i Ukrajina su sve dobile finansijsku pomoć
Fonda. Međutim, problem je u tome što ti programi nisu stabilizirali
privrede tih zemalja. Istovremeno i nažalost, strani investitori i
banke iznose kapital iz regije kako bi smanjili rizik kojem su tamo
izloženi. Dakle, jasno da je tim zemljama sada neophodna finansijska
pomoć, dok u Evropskoj uniji postoji sve manje volje da im da te pare",
navodi Timothy Ash.
On kaže da su statistički podaci o padu bruto nacionalnog dohotka,
industrijske proizvodnje i izvoza u većini istočnoevropskih zemalja
vrlo zabrinjavajući, i izražava bojazan da bi to moglo da dovede ne
samo do ekonomske nego i do političke destabilizacije tih država.
"Ne znamo kako će sve ovo da se završi i sa kakvim implikacijama.
Posljednjih deset godina bio je period neprekidnog rasta i povećane
trgovine, u kojem je proces približavanja Evropskoj uniji doprinio
političkoj, socijalnoj i etničkoj stabilizaciji ovih zemalja. Sada,
kada su stvari krenule u suprotnom pravcu, lako bi moglo da dođe ne
samo do socijalnih nego i međuetničkih nemira", kaže Ash za BBC.
Inače, ekonomske mjere Vlade Srbije, usvojene prije skoro mjesec dana
kako bi se zemlja lakše izborila sa krizom, počele su s primjenom od
ponedjeljka.
Privrednici i građani tako mogu da se prijave kod banaka za dobijanje
kredita sa duplo nižim kamatama od uobičajenih, pošto ih subvencionira
država.
Privrednici biraju dvije vrste kredita - za likvidnost ili za
investicije, dok građani mogu da dobiju povoljne kredite isključivo za
kupovinu robe koja se proizvodi u Srbiji, poput automobila iz Zastave,
domaće bijele tehnike i namještaja ili poljoprivredne mehanizacije.
Vlada očekuje da će mjere povećati potrošnju i kupovinu domaće robe, pa samim tim pokrenuti srpsku privredu.
[uredio Gogi - 23. veljače 2009. u 22:29]