EU
Što bi svaki građanin ove
zemlje treba znati o Europskoj Uniji? Informacije koje su dostupne o EU
(ponajviše na internetu) su često opširne i mnogima komplicirane, stoga
im ništa nije jasno, ili im se neda zamarati s toliko teksta. Tako već...ina
prihvaća ono što dobivaju s TV-a i odluke prepuštaju političarima, u
nedostatku sposobnosti da sami snose odgovornost za svoje živote i
budućnost. Mnogi podržavaju ulazak u EU, tragično jest što među njih
spadaju i mnogi mladi, te´intelektualci´, ulovljeni na mamce ove
propagande. Osnovni cilj ovog posta jest razriješiti vas zabluda i
dezinformacija o EU. On vam svakako može biti i koristan ukoliko se
nađete u situaciji da želite nekome argumentirati svoj stav oko ulaska
Hrvatske u EU. Tekst je stoga jednostavan, u obliku; pitanje/odgovor, i
možete ga kopirati i slati drugim ljudima u mail. Reci mi, zašto si ti
protiv Europske Unije? Daj mi barem jedan argument! (Dati ću vam i više)
Europska unija nije zastupnička (parlamentarna) demokracija, nego neoliberalna federalna diktatura korporativnih interesa. Neoliberalni kapitalizam sa svojom politikom i ideologijom isključivo oplođuje kapital na strani privilegirane bogate manjine nasuprot sve siromašnije većine. To je ekonomsko-politička doktrina koja zagovara podvrgavanje svih aspekata društva tržištu i logici profita. Takva EU politika radi u korist sitne gospodarsko-političke elite i korporacija na štetu većine građana. Neoliberalna se politika kroz institucije EU provodi na različite načine i obuhvaća sve sektore ekonomije i društva. Osim toga, nije ograničena samo na države članice EU, nego i na države-pristupnice, kojima se neoliberalna politika, u još strožem obliku nego u starijim državama-članicama, nameće kao uvjet ulaska u EU. Da bi shvatili funkcioniranje jedne takve´zajednice´važno je znati koje institucije upravljaju Europskom unijom. To su; Europski parlament, Europsko vijeće, Vijeće (Vijeće EU ili Vijeće ministara), Europska komisija, Europski sud, Europska središnja banka i Revizorski sud. Svaka institucija ima svog predstavnika kojega biraju Europski komesari - pravi vladari Unije. To je bogataška elita bankara, biznismena i ljudi iz korporatističke domene. Unija ima i svog zvaničnog vođu, Predsjednika Europskog vijeća. No tog predsjednika milijarde Europljana ne bira narod, njega postavlja Europsko vijeće. Ova je funkcija, uz nevjerojatnu osobitost Europskog parlamenta da samostalno ne donosi zakone, te sklonost Europske komisije da se ponaša poput sovjetskog politbiroa, jamačno jedna od najnedemokratskijih institucija na svijetu. Mjesečna plaća ovog predsjednika je samo 234.480,30 kuna.
Svatko tko razmišlja, neće podržavati ovakav divlji kapitalizam i korporatizam. Europska je unija divovska korporatistička država. Što je uopće korporatizam? Korporatizam je ona ekonomska strana fašizma u kojoj se spajaju visoka nedemokratska centralizirana vlada i korporacije koje na nju vrše presudan utjecaj. Korporatističku državu u šaci drži mali broj korporatista i sve što takva država radi jest u njihovom interesu. Što se tiče radnika, EU nije stvorena zato da bi radnicima bilo bolje, nego zato da im se nametne ropski sustav u kojem će namicati goleme profite multinacionalnim korporacijama. To je jedina funkcija radnika u složenim korporatističkim državama poput Europske unije. Ovo nisu teorije zavjera, već puka stvarnost kakvu možete osjetiti već sada i u mjestima u kojima živite. Europska unija daje na milijune eura subvencija multinacionalnim divovima kao što su Coca-Cola, IBM i McDonald’s kako bi ih odvratila od napuštanja njezina gospodarskog područja. Novac iz EU strukturnih fondova namijenjen je financiranju projekata radi smanjenja razlika u bogatstvu unutar Unije, a cilja uglavnom male i srednje kompanije u siromašnijim zemljama članicama. Međutim, u taj kolač imaju pravo zagrabiti i globalne korporacije, koje to zdušno čine, iskorištavajući želju Unije da zadrži svoju konkurentnu prednost u odnosu na ostale regije u svijetu.
Europska Unija će obnoviti Hrvatsko gospodarstvo! Politika Europske Unije se temelji na tržištu, a ne proizvodnji (suprotno od promidžbenih EU filmića s TV-a). Stoga Europska komisija djeluje isključivo u interesu stvaranja profita velikim korporacijama tako da putem svojih propisa forsira liberalizaciju tržišta (telekomunikacija, transporta, čak i opskrbe električnom energijom i plinom itd.) koja dovodi do privatizacija državnih firmi i rezanja životnog standarda stanovništva, umjesto da radi na nekakvoj obnovi gospodarstva, što je u biti apstraktno očekivanje. Političari vješto izbjegavaju govoriti o problemima otuđivanja radnika rasprodajom telekomunikacija, banaka, naftne i farmaceutske industrije, hotela, a uskoro, kako se planira, i elektroprivrede, vodoprivrede i – svega ostalog. Na taj način Hrvatska se pretvara u zahvalan objekt neokolonijalizma kojemu je Europska unija u funkciji. Ovu funkciju kolonijalizacije valja promatrati kao dio totalne političke transformacije Europe – od zajednice za ugljen i čelik, preko ekonomske zajednice, do nadnacionalne asocijacije i ustoličenja nove federacije. Slobodno kretanje roba i kapitala važna je pretpostavka za ulazak u EU. Hrvatsko gospodarstvo nije moglo stranom kapitalu konkurirati niti na svom vlastitom tržištu, pa je posve izvjesno da neće ni na europskom. Krajem 2009. od 50 najvećih poduzeća u Hrvatskoj čak 22 bila su u stranom vlasništvu. U sektoru trgovine došlo je do dramatične promjene: strani trgovački i shopping centri zagospodarili su hrvatskim tržištem s jednim ciljem: ostvariti što veće profite i preplaviti tržište uvoznom robom, pomevši hrvatske trgovce i hrvatsku robu. Unatoč tome što mnogi vole reći;´rasprodali bi ionako i ovako jer je to cijena globalizacije i kapitalizma´, no ulazak u EU će ubrzati postupak te dovesti vrlo brzo i do rasprodaje svih dobara koja su nam preostala, uključujući rasprodaju zemlje, otoka, rijeka i na posljetku, same vode. Razvijene i nerazvijene zemlje u jednoj su stvari jednake, a to je postojanje pritisaka da se voda privatizira. No, dok su u razvijenim zemljama ti pritisci rezultat unutarnje politike i lobiranja moćnih korporacija, pritisak na nerazvijene dolazi izvana - institucije koje najintenzivnije «pritišću» jesu Međunarodni monetarni fond(MMF) i Svjetska banka. Morate shvatiti da strane kompanije ne dolaze u Hrvatsku kako bi pokrenule proizvodnju, nego da preuzimaju postojeće djelatnosti.
Europska unija nije zastupnička (parlamentarna) demokracija, nego neoliberalna federalna diktatura korporativnih interesa. Neoliberalni kapitalizam sa svojom politikom i ideologijom isključivo oplođuje kapital na strani privilegirane bogate manjine nasuprot sve siromašnije većine. To je ekonomsko-politička doktrina koja zagovara podvrgavanje svih aspekata društva tržištu i logici profita. Takva EU politika radi u korist sitne gospodarsko-političke elite i korporacija na štetu većine građana. Neoliberalna se politika kroz institucije EU provodi na različite načine i obuhvaća sve sektore ekonomije i društva. Osim toga, nije ograničena samo na države članice EU, nego i na države-pristupnice, kojima se neoliberalna politika, u još strožem obliku nego u starijim državama-članicama, nameće kao uvjet ulaska u EU. Da bi shvatili funkcioniranje jedne takve´zajednice´važno je znati koje institucije upravljaju Europskom unijom. To su; Europski parlament, Europsko vijeće, Vijeće (Vijeće EU ili Vijeće ministara), Europska komisija, Europski sud, Europska središnja banka i Revizorski sud. Svaka institucija ima svog predstavnika kojega biraju Europski komesari - pravi vladari Unije. To je bogataška elita bankara, biznismena i ljudi iz korporatističke domene. Unija ima i svog zvaničnog vođu, Predsjednika Europskog vijeća. No tog predsjednika milijarde Europljana ne bira narod, njega postavlja Europsko vijeće. Ova je funkcija, uz nevjerojatnu osobitost Europskog parlamenta da samostalno ne donosi zakone, te sklonost Europske komisije da se ponaša poput sovjetskog politbiroa, jamačno jedna od najnedemokratskijih institucija na svijetu. Mjesečna plaća ovog predsjednika je samo 234.480,30 kuna.
Svatko tko razmišlja, neće podržavati ovakav divlji kapitalizam i korporatizam. Europska je unija divovska korporatistička država. Što je uopće korporatizam? Korporatizam je ona ekonomska strana fašizma u kojoj se spajaju visoka nedemokratska centralizirana vlada i korporacije koje na nju vrše presudan utjecaj. Korporatističku državu u šaci drži mali broj korporatista i sve što takva država radi jest u njihovom interesu. Što se tiče radnika, EU nije stvorena zato da bi radnicima bilo bolje, nego zato da im se nametne ropski sustav u kojem će namicati goleme profite multinacionalnim korporacijama. To je jedina funkcija radnika u složenim korporatističkim državama poput Europske unije. Ovo nisu teorije zavjera, već puka stvarnost kakvu možete osjetiti već sada i u mjestima u kojima živite. Europska unija daje na milijune eura subvencija multinacionalnim divovima kao što su Coca-Cola, IBM i McDonald’s kako bi ih odvratila od napuštanja njezina gospodarskog područja. Novac iz EU strukturnih fondova namijenjen je financiranju projekata radi smanjenja razlika u bogatstvu unutar Unije, a cilja uglavnom male i srednje kompanije u siromašnijim zemljama članicama. Međutim, u taj kolač imaju pravo zagrabiti i globalne korporacije, koje to zdušno čine, iskorištavajući želju Unije da zadrži svoju konkurentnu prednost u odnosu na ostale regije u svijetu.
Europska Unija će obnoviti Hrvatsko gospodarstvo! Politika Europske Unije se temelji na tržištu, a ne proizvodnji (suprotno od promidžbenih EU filmića s TV-a). Stoga Europska komisija djeluje isključivo u interesu stvaranja profita velikim korporacijama tako da putem svojih propisa forsira liberalizaciju tržišta (telekomunikacija, transporta, čak i opskrbe električnom energijom i plinom itd.) koja dovodi do privatizacija državnih firmi i rezanja životnog standarda stanovništva, umjesto da radi na nekakvoj obnovi gospodarstva, što je u biti apstraktno očekivanje. Političari vješto izbjegavaju govoriti o problemima otuđivanja radnika rasprodajom telekomunikacija, banaka, naftne i farmaceutske industrije, hotela, a uskoro, kako se planira, i elektroprivrede, vodoprivrede i – svega ostalog. Na taj način Hrvatska se pretvara u zahvalan objekt neokolonijalizma kojemu je Europska unija u funkciji. Ovu funkciju kolonijalizacije valja promatrati kao dio totalne političke transformacije Europe – od zajednice za ugljen i čelik, preko ekonomske zajednice, do nadnacionalne asocijacije i ustoličenja nove federacije. Slobodno kretanje roba i kapitala važna je pretpostavka za ulazak u EU. Hrvatsko gospodarstvo nije moglo stranom kapitalu konkurirati niti na svom vlastitom tržištu, pa je posve izvjesno da neće ni na europskom. Krajem 2009. od 50 najvećih poduzeća u Hrvatskoj čak 22 bila su u stranom vlasništvu. U sektoru trgovine došlo je do dramatične promjene: strani trgovački i shopping centri zagospodarili su hrvatskim tržištem s jednim ciljem: ostvariti što veće profite i preplaviti tržište uvoznom robom, pomevši hrvatske trgovce i hrvatsku robu. Unatoč tome što mnogi vole reći;´rasprodali bi ionako i ovako jer je to cijena globalizacije i kapitalizma´, no ulazak u EU će ubrzati postupak te dovesti vrlo brzo i do rasprodaje svih dobara koja su nam preostala, uključujući rasprodaju zemlje, otoka, rijeka i na posljetku, same vode. Razvijene i nerazvijene zemlje u jednoj su stvari jednake, a to je postojanje pritisaka da se voda privatizira. No, dok su u razvijenim zemljama ti pritisci rezultat unutarnje politike i lobiranja moćnih korporacija, pritisak na nerazvijene dolazi izvana - institucije koje najintenzivnije «pritišću» jesu Međunarodni monetarni fond(MMF) i Svjetska banka. Morate shvatiti da strane kompanije ne dolaze u Hrvatsku kako bi pokrenule proizvodnju, nego da preuzimaju postojeće djelatnosti.
Klerofašist!
Ulaskom u Uniju Hrvatska bi
trajno izgubila suvereno pravo određivanja svoje gospodarske politike, a
gospodarstvo bi izgubilo zaštitne mehanizme te bilo izloženo
nemilosrdnoj konkurenciji daleko nadmoćnijeg stranog kapitala.
Poljoprivreda b...ez
državnih poticaja teško opstaje u današnjem svijetu. Istodobno se pak
od manjih zemalja, kao što je Hrvatska, traži smanjenje ili ukidanje
takvih poticaja putem pritisaka međunarodnih institucija kao što su
Europska Unija ili Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Te iste
međunarodne institucije također zahtijevaju i ukidanje ili smanjivanje
carinskih zaštita, što onda omogućava prodor poljoprivrednih proizvoda
iz bogatijih i većih zemalja u siromašnije i manje zemlje, što izravno
uništava domaću poljoprivredu manjih zemalja. Hrvatski su
poljoprivrednici zabrinuti, u strahu su od ekonomske okupacije. Osim ako
ih nisu utješili Europski propagandni klipići s Tamburašima koji
pjevaju hvalospjeve o proizvodnji rakije u EU (tako tipičan mamac za
prave Hrvatine). Ili pak klipovi o tome kako EU potiče gospodarstva,
poput onih u hrvatskih maslinika, vješto izostavljajući činjenicu da EU
ograničava takva gospodarstva u njihovom širenju.
Jedan od uvjeta za ulazak Hrvatske u EU, je smanjenje plaća i penzija jer hrvatski radnik je suviše skup za globalistu. Budućnost se nalazi u uslužnim djelatnostima, dok se industrija seli na istok. Gospodarski kriminal je u Njemačkoj povećan za 3 puta, nakon njezinog ulaska u EU.
Što je s Europskim ´poticajima´ i Europskim fondovima? Oni će nam znatno pomoći! Poticaji; Po isteku ispregovaranog “prijelaznog” roka u kojem stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište, a mi postati malo “starija” članica koja će ostvariti pravo na nešto veće poticaje, doći će do nove nevolje, naime do ulaska milijarda eura vrijednog europskog kapitala kojem se, čak ni okrupnjeni, hrvatski seljaci neće moći oduprijeti. Strani su kapitalisti već preuzeli gotovo čitav bankarski sektor, a i najveća su poduzeća u njihovim rukama. Naravno da će se isto dogoditi i s poljoprivrednim zemljištem. Prema “Vjesniku” od 11. svibnja 2002. Italija je te godine dobila od Svjetske banke sredstva da napravi registar hrvatskih poljoprivrednih proizvođača. Tko zna zašto? Jedno je sigurno: hrvatski će se poljoprivrednici moći zaposliti kao djelatnici na tuđoj zemlji i raditi kao sluge bogatih Europljana.
Ali, iz EU fondova dobit ćemo 3,5 mlrd €!´ tako je, to svi ističu. U prve tri godine od našeg slavnog ulaska u EU trebali bismo dobiti točno toliko. Premda nije sigurno da ćemo ikad vidjeti sav taj novac, sigurno je da smo, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u periodu od 2001.-2008. u trgovinskoj razmjeni s Unijom izgubili 52,1 milijarde dolara. Toliko, naime, iznosi naš deficit u tom razdoblju. I tko tu gubi, a tko dobiva? Novci Europske unije nemaju proklamiranu funkciju pomoći, nego vrlo jasno usmjeravaju državna sredstva prema postizanju ciljeva koji su od koristi vladajućim klasama EU-a, a ne i građanima pojedine države. Informacije radi; Saveznu državu kao što je EU, treba plaćati, tako bi Hrvatsku samo ulazak u EU koštao negdje između 2,5 i 4,3 milijarde kuna (cijena tzv. restrukturiranja gospodarstva i harmonizacije nacionalnog zakonodavstva). I to, naravno, nije sve: na ime PDV-a i dijela carina godišnje bismo Uniji morali uplatiti čak 1,9 milijardi kuna! Ukupni godišnji trošak EU iznosi 1.147.885.101.616 €. Toliko moraju izdvojiti njezine članice, ili bolje reći, toliko moraju izdvojiti građani EU! Od toga 281.977.916.466 € otpada na troškove provedbe zakona, 93.992.638.822 € su PDV i ostale europske porezne prijevare, 46.996.319.411 € više cijene hrane po Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, 35.247.239.558 € plaća se za EU-službenike u zemljama članicama, 7.049.447.911 € su troškovi administracije, a 118.665.706.513€ su ostali troškovi. (izvor: Taxpayers Alliance/Daily Express)
Uz to, zanimljivi su neki od podataka; 5,25 milijuna € porezni obveznici Unije platili su flotu luksuznih automobila članova Parlamenta u Strasbourgu, 5,5 milijuna € košta izgradnju “Beach Cityja” kraj Budimpešte, 1.057.417 € stajao je njemački golf-park i wellnes. Ulaskom u Europu, Hrvatskoj će u konačnici doći kraju korupciji!!! To je ono u što nas konstantno hipnotički uvjerava naša politička elita i javnost. Trube o tome da će Europska komisija zajedno s ostalim institucijama uvijek raditi u najboljem interesu građana, neprestano osluškujući njihove želje i zahtjeve, te da će ona dokrajčiti korupciju. No nasuprot ovakvoj upakiranoj laži, istina je, kao i u svemu što javnost propagira, drugačija. Pogotovo kada isti političari koji su sami u korupciji do ušiju, govore o tome kako ćemo ju iskorjeniti kad nas ONI uvedu u EU. Europska komisija je pod velikim utjecajem lobističkih grupa (“neformalne” grupacije europskih multinacionalnih kompanija u službi korporacija (poput British Petroleuma Philip Morrisa, itd.,) koje utječu na kreiranje njezine politike. Ova vrsta lobiranja koju takve korporacije provode predstavlja legaliziranu korupciju. Drugim, jednostavnijim riječima, korupcija, koju mnogi poznaju iz niza primjera vladinih afera i pranja novca, sada se seli u visoke vode, interesnih skupina za koje ne vrijede zakoni i pravila, oni ih posjeduju.
EU jest zvanično protiv korupcije u Hrvatskoj (i drugim zemljama pristupnicama), ali ne zbog svojih "civilizacijskih dosega", "načelne netolerancije korupcije" ili sličnih floskula, nego iz razloga što EU ne odgovara korupcija u Hrvatskoj jer to znači da se na taj način njima otima dio tržišnog kolača otežavajući im ili potpuno sprječavajući "ulaganja" (tj. izvlačenje profita iz Hrvatske i drugih zemalja). Recimo – ako korporacije iz EU ne mogu ući u Hrvatsku zbog političkih veza domaćih kapitalista, to je za njih gubitak potencijalnog profita. Ili – ako trebaju potplaćivati lokalne vlasti za svaki korak, to su za njih dodatni troškovi (na koje su spremne ako drugačije ne ide, a profit je zajamčen, no koje je bolje eliminirati). Korupcija postoji u samom neoliberalnom sustavu koji EU promiče, a kojemu su u osnovi interesi kapitala na štetu većine društva.
Jedan od uvjeta za ulazak Hrvatske u EU, je smanjenje plaća i penzija jer hrvatski radnik je suviše skup za globalistu. Budućnost se nalazi u uslužnim djelatnostima, dok se industrija seli na istok. Gospodarski kriminal je u Njemačkoj povećan za 3 puta, nakon njezinog ulaska u EU.
Što je s Europskim ´poticajima´ i Europskim fondovima? Oni će nam znatno pomoći! Poticaji; Po isteku ispregovaranog “prijelaznog” roka u kojem stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište, a mi postati malo “starija” članica koja će ostvariti pravo na nešto veće poticaje, doći će do nove nevolje, naime do ulaska milijarda eura vrijednog europskog kapitala kojem se, čak ni okrupnjeni, hrvatski seljaci neće moći oduprijeti. Strani su kapitalisti već preuzeli gotovo čitav bankarski sektor, a i najveća su poduzeća u njihovim rukama. Naravno da će se isto dogoditi i s poljoprivrednim zemljištem. Prema “Vjesniku” od 11. svibnja 2002. Italija je te godine dobila od Svjetske banke sredstva da napravi registar hrvatskih poljoprivrednih proizvođača. Tko zna zašto? Jedno je sigurno: hrvatski će se poljoprivrednici moći zaposliti kao djelatnici na tuđoj zemlji i raditi kao sluge bogatih Europljana.
Ali, iz EU fondova dobit ćemo 3,5 mlrd €!´ tako je, to svi ističu. U prve tri godine od našeg slavnog ulaska u EU trebali bismo dobiti točno toliko. Premda nije sigurno da ćemo ikad vidjeti sav taj novac, sigurno je da smo, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u periodu od 2001.-2008. u trgovinskoj razmjeni s Unijom izgubili 52,1 milijarde dolara. Toliko, naime, iznosi naš deficit u tom razdoblju. I tko tu gubi, a tko dobiva? Novci Europske unije nemaju proklamiranu funkciju pomoći, nego vrlo jasno usmjeravaju državna sredstva prema postizanju ciljeva koji su od koristi vladajućim klasama EU-a, a ne i građanima pojedine države. Informacije radi; Saveznu državu kao što je EU, treba plaćati, tako bi Hrvatsku samo ulazak u EU koštao negdje između 2,5 i 4,3 milijarde kuna (cijena tzv. restrukturiranja gospodarstva i harmonizacije nacionalnog zakonodavstva). I to, naravno, nije sve: na ime PDV-a i dijela carina godišnje bismo Uniji morali uplatiti čak 1,9 milijardi kuna! Ukupni godišnji trošak EU iznosi 1.147.885.101.616 €. Toliko moraju izdvojiti njezine članice, ili bolje reći, toliko moraju izdvojiti građani EU! Od toga 281.977.916.466 € otpada na troškove provedbe zakona, 93.992.638.822 € su PDV i ostale europske porezne prijevare, 46.996.319.411 € više cijene hrane po Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, 35.247.239.558 € plaća se za EU-službenike u zemljama članicama, 7.049.447.911 € su troškovi administracije, a 118.665.706.513€ su ostali troškovi. (izvor: Taxpayers Alliance/Daily Express)
Uz to, zanimljivi su neki od podataka; 5,25 milijuna € porezni obveznici Unije platili su flotu luksuznih automobila članova Parlamenta u Strasbourgu, 5,5 milijuna € košta izgradnju “Beach Cityja” kraj Budimpešte, 1.057.417 € stajao je njemački golf-park i wellnes. Ulaskom u Europu, Hrvatskoj će u konačnici doći kraju korupciji!!! To je ono u što nas konstantno hipnotički uvjerava naša politička elita i javnost. Trube o tome da će Europska komisija zajedno s ostalim institucijama uvijek raditi u najboljem interesu građana, neprestano osluškujući njihove želje i zahtjeve, te da će ona dokrajčiti korupciju. No nasuprot ovakvoj upakiranoj laži, istina je, kao i u svemu što javnost propagira, drugačija. Pogotovo kada isti političari koji su sami u korupciji do ušiju, govore o tome kako ćemo ju iskorjeniti kad nas ONI uvedu u EU. Europska komisija je pod velikim utjecajem lobističkih grupa (“neformalne” grupacije europskih multinacionalnih kompanija u službi korporacija (poput British Petroleuma Philip Morrisa, itd.,) koje utječu na kreiranje njezine politike. Ova vrsta lobiranja koju takve korporacije provode predstavlja legaliziranu korupciju. Drugim, jednostavnijim riječima, korupcija, koju mnogi poznaju iz niza primjera vladinih afera i pranja novca, sada se seli u visoke vode, interesnih skupina za koje ne vrijede zakoni i pravila, oni ih posjeduju.
EU jest zvanično protiv korupcije u Hrvatskoj (i drugim zemljama pristupnicama), ali ne zbog svojih "civilizacijskih dosega", "načelne netolerancije korupcije" ili sličnih floskula, nego iz razloga što EU ne odgovara korupcija u Hrvatskoj jer to znači da se na taj način njima otima dio tržišnog kolača otežavajući im ili potpuno sprječavajući "ulaganja" (tj. izvlačenje profita iz Hrvatske i drugih zemalja). Recimo – ako korporacije iz EU ne mogu ući u Hrvatsku zbog političkih veza domaćih kapitalista, to je za njih gubitak potencijalnog profita. Ili – ako trebaju potplaćivati lokalne vlasti za svaki korak, to su za njih dodatni troškovi (na koje su spremne ako drugačije ne ide, a profit je zajamčen, no koje je bolje eliminirati). Korupcija postoji u samom neoliberalnom sustavu koji EU promiče, a kojemu su u osnovi interesi kapitala na štetu većine društva.
Klerofašist!
intergalaktičkimegacar je napisao/la:
Što bi svaki građanin ove
zemlje treba znati o Europskoj Uniji? Informacije koje su dostupne o EU
(ponajviše na internetu) su često opširne i mnogima komplicirane, stoga
im ništa nije jasno, ili im se neda zamarati s toliko teksta. Vidi cijeli citat
Pa si ti to odlučio sažeto prikazati

Klerofašist!
intergalaktičkimegacar je napisao/la:
http://www.youtube.com/watch?v=KQXCx34bTGM&feature=player_embedded#!
Vidi cijeli citat
Pogledao sam emisiju i svakako je tema za diskusiju... alternative ima i treba ju prepoznati... Mi bi se kao ženili jer bi tamburali, a ne bi tili "kurvu" dovesti u kuću. Nažalost, garancije ne postoje.... 
http://www.youtube.com/watch?v=ZIUllm14rhA&feature=player_embedded
veliki uspijeh festivala demokracije!
veliki uspijeh festivala demokracije!
Klerofašist!
http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/s720x720/392219_242276169169159_100001603321881_741353_1715589964_n.jpg
kaznena prijava protiv jace i josipovića
kaznena prijava protiv jace i josipovića
Klerofašist!
- Najnovije
- Najčitanije
![[UŽIVO] Dinamo povećao prednost nakon lijepe akcije i realizacije Zajca!](/photos/_resized/520/51/0000000000520511_400_230_cut.jpg)

Hajduk se pošteno ispromašivao, Istra ga kaznila i slavila na Poljudu
1 sat•Nogomet

Grčka do povijesne medalje na Europskim prvenstvima
13 min•Vodeni sportovi
![[U TIJEKU] Igor Matanović nastavlja sa sjajnom formom, postigao novi pogodak!](/photos/_resized/520/75/0000000000520755_400_230_cut.jpg)
[U TIJEKU] Igor Matanović nastavlja sa sjajnom formom, postigao novi pogodak!
27 min•Nogomet

Olmo s golom i asistencijom predvodio Barcelonu do pobjede
29 min•Nogomet

Autogol Islanđanina dao nadu Hajduku, višeminutna provjera razbila ritam utakmice
1 sat•Nogomet

Chelsea uvjerljiv kod Crystal Palacea, Aston Villa na diobi drugog mjesta
1 sat•Nogomet

Novi šok na Poljudu, Frederiksen povećao vodstvo Istre
1 sat•Nogomet
![[UŽIVO] Dinamo povećao prednost nakon lijepe akcije i realizacije Zajca!](/photos/_resized/520/51/0000000000520511_400_230_cut.jpg)
[UŽIVO] Dinamo povećao prednost nakon lijepe akcije i realizacije Zajca!
1 sat•Nogomet

Kronologija: Gruzijski vratar nevjerojatnim obranama zaustavio Hrvatsku
5 sati•Nogomet

Hajduk se pošteno ispromašivao, Istra ga kaznila i slavila na Poljudu
1 sat•Nogomet

Osvježeni i pojačani Osijek traži što brži bijeg s dna, Dinamo nastavlja utrku za titulu
10 sati•Nogomet

Kronologija: Istra odličnim ulaskom u susret do pobjede protiv Hajduka!
3 sata•Nogomet

Hrvatska proslavila gruzijskog vratara i uzela samo bod unatoč velikoj dominaciji
3 sata•Nogomet

Kronologija: Majstorija Dantasa za povratak Riječana iz minusa i bod s igračem manje
1 dan•Nogomet

Arsenal traži povratak na pobjedničke staze, novi veliki ispit za Michaela Carricka
7 sati•Nogomet




