Molio bih nekog ekonomista da pokuša odgovoriti na pitanje zašto smo se mi uopće zadužili vani?
Ako je zaduživanje bilo u svrhu vraćanja dugova - zašto se ponovno zadužujemo? Pa dužni smo više nego kada smo se počeli zaduživati.
Zašto nismo jednostavno devalvirali kunu (jer mi nismo u Eurozoni) i vratili dugove? Tako bi i naši proizvodi, ako se ne varam, bili jeftiniji i konkurentniji na domaćem i stranom tržištu?
Još jedna stvar, ispravite ako griješim, Hrvatska je dužna 56% svog BDP-a, Njemačka 60%, Francuska 70%, SAD 98%, Italija 114%, recimo Rusija (!) samo 6%, Norveška, Švedska i Švicarska imaju manje od nas, nisam zapamtio. Australija dosta mali dug itd. Moje pitanje je, ako je ovo što pišem točno, jeli svaka država na svijetu dužna? Ako jest (što je vrlo, vrlo zanimljivo), kome?
Vidi cijeli citat
___________________________________________________________________________________________________________
dbald je napisao/la:
1. jer nam je bilo jeftinije i jer želimo biti manje izloženi riziku tečaja kune. Zato jer nije bilo akumulacije pa značajnije zaduživanje u zemlji nije uvijek moguće. Uvijek postoje razlozi ovisno o trenutnoj tržišnoj situaciji je li bolje vani ili doma se zadužiti.
2. ako misliš na državu, zato jer nam je proračun vječno u deficitu dakle država konstantno više troši nego što ubere. da bi mogla otplatiti glavnicu, kamate i svake godine dodatni minus u proračunu mora se dodatno zadužiti.
3. zato jer bi to samo poskupilo otplatu vanjskog duga i zato jer devalvacija znači uvijek isto - gubitak vrijednosti, možda nam i pojeftine proizvodi, ali nam i pojeftinjuje rad i građani gube akumulirano bogatstvo u kunama. Kontrolirano klizanje tečaja je primjerenije, ali bilo kakva odluka u tom smislu mora biti donesena nakon veeelike i precizne analize jer ako postoje druge smetnje rastu proizvodnje, pad vrijednosti domaće valute rješava jako malo.
4. Ne znam jesu li baš sve, ali vrlo vjerovatno jesu. Dužne su svojim kreditorima. To mogu biti banke, druge države, pojedinci, poduzeća -bilo tko od bilokud tko želi dati novac-kupiti obveznicu ili vrijednosni papir države.
____________________________________________________________________________________________________________
Vidi cijeli citat
1. Ako nam je to bilo jeftinije onda se, sa obzirom na ogromno povećanje vanjskog duga, moramo upitati jeli nam to doista bilo pametno i jeftinije?
2. Gdje to vodi? Dugovanje se rapidno povećava... Grčka?
3. Velika i precizna analiza - jeli ona ikad i napravljena? Pretpostavimo da jest (logično je) - unatoč velikoj i preciznoj analizi i dalje samo gubimo i gubimo... Gdje je odgovornost analitičara, i onog tko je provodio ovakvu politiku? Možda je velika i precizna analiza napravljena, ali se ispostavilo da nije precizna. Nije sramota pogriješiti, ali meni se čini da analitičari i političari koji su pogriješili ponovno danas odlučuju. Sigurno je bilo i analitičara i političara koji su onda mislili drugačije, no njih se ne spominje. Npr. Slavko Kulić (prvi mi je pao napamet) već godinama govori da ovo nije ispravno. Možda devalvacija nije rješenje, naveo sam je kao primjer (kao potpuni laik), ali mislim da je ova dosadašnja politika jako loša - uostalom, vidi se iz priloženog.
4. Znači kreditori. Onda je nekome jako lijepo dok gotovo sve države grcaju u krizi?
___________________________________________________________________________________________________________
nismo bili manje uvozno orijentirani i bez investicija ne bi rasli ni ovo što smo rasli. Rohatinski je najmanji problem jer on doslovno radi samo što mu Zakon nalaže. Održavanje stabilnosti tečaja je Zakonom određena dužnost HNBa da bi Roha želio devalvirati kunu ne bi mogao bez da prekrši Zakon.
Da li je uvijek najbolje reagirao? teško da jest, ali gledajući druge guvernere u svijetu, on je postigao puuuno puno više. Uostalom problem Hrvatske je i dalje apsolutnom većinom na polju politike - problemi deficita proračuna, proračuna okrenutog potrošnji umjesto investicijama, loše strukture zaposlenih, problema s mirovinskim sustavom, zapreka novim investicijama na svim nivoima države, prenapuhanost državne uprave, korupcija i sl.
___________________________________________________________________________________________________________
Vidi cijeli citat
Što točno znači uvozno orijentirani? Više uvoza od izvoza?
Za Rohatinskoga, vjerujem da je radio u okviru zakona, i vjerujem da je u okviru zakona postigao jako jako puno. No sa druge strane, država tone. Država propisuje zakon, taj zakon koji ograničava Rohatinskog. Opet je primarni problem u političarima, slažem se, ali jeli Rohatinski ikad govorio nešto protiv takvoga zakona? Ja vjerujem da jest, ali i da jedna tako bitna stvar nije dobila adekvatan prostor u medijima. Ili se varam?
Ankete, ankete... Kakvu odgovornost anketar snosi prema javnosti? Recimo 60% za, 40% protiv po anketama, a na referendumu bude obratno. Pa opet će se nekritički naručivati ankete u Ipsos pulsa... Njihove ankete nisu uvijek bile točne, ili sa 2-3% odstupanja. Ili jesu?
Ako POGODE rezultat referenduma tada će reći da je reprezentativni uzorak bio dobar i reprezentativan, a ako ne pogode - uzorak je bio loš, nereprezentativni. Kako da vjerujemo da je uzorak sada dobar? Znanstvenost njihovog postupka je, za mene, vrlo vrlo niska. Lako je moguće navijanje za jednu stranu. Ako oni sutra pogode, ja im skidam kapu. Mislim da ankete nisu nepotrebne, ali da se njihovim rezultatima pridaje prevelika važnost.
Kako samo jedna anketarska agencija zna? Kako ove druge ne znaju? Kako samo Ipsos puls ima uvijek najreprezentativniji uzorak? Ili možda i nema? Zašto se onda samo Ipsos puls prikazuje na NovaTV?
Dbalde, još nešto, sa aspekta financija, kolika će pomoć Hrvatskoj biti onih oko 450 milijuna eura što će dobiti iz EU fondova (u prvoj polovici 2013. čini mi se)? S obzirom na dug od koliko, meni se to ne čini kao nekakav presudni korak naprijed. Meni se zapravo čini da Hrvatska nikada neće vratiti vanjski dug. Promisli samo, Hrvatska se u zadnjih (samo!) 10-12 godina zadužila preko 30 milijardi eura (ispravite me ako griješim) i samo povećala dug. A sada će sa nepunih 0,5 milijardi eura krenuti putem oporavka? Sjećam se, možda griješim, da si bio rekao da bi radije da Grčka ne dobije pomoć, nego da dobije jer ona nije rješenje grčkog problema. Nije li tako i u Hrvatskoj?
[uredio Bogomdani - 21. siječnja 2012. u 19:00]
Samo vjera, nada i ljubav, a najveća od njih je ljubav. Merčep, Praljak, Prlić, Petković, Ćorić, Pušić, Stojić - velikani hrvatskog naroda
vec vidim
![[UŽIVO] Rijeka u posljednjoj utakmici 2025. godine dočekuje Goricu](/photos/_resized/521/64/0000000000521641_400_230_cut.jpg)
