Postoje dva osnovna načina povećanja prihoda države.

Prvi je da gospodarstvo ojača, pa onda pošto svi više zarađuju, plaćaju i više novaca na ime poreza.
Drugi je da povećaš porezne stope, tj. da država uzima više sebi a manje ostavlja (smanjujućem) gospodarstvu.

Sve drugo slijedi iz toga.

treca varijanta je slucajnost: pronadju se bogata nalazista nafte, plina, zlata, rude ili neceg petog za cim je velika potraznja... dalje, uvijek mozes krenut u pljacku kod susjeda (ili malo dalje, preko mora)

znači treće nam otpada, barem do ovog dijela s pljačkom

U vrijeme recesije zemlje koje su smanjile rashode (znači otpuštanje nepotrebno zaposlenih i smanjivanje plaća u državnim poduzećima) su puno bolje prošle nego one države koje su pokušale balansirat proračun povećanjem prihoda (više porezne stope i sl.)...

 Nažalost naša vlada je izabrala ovaj drugi put...

Pa rekli su da će smanjiti broj zaposlenih u državnim firmama.

U proračunu je kazano da imamo gospodarski rast od 1,nešto%. To valjda znači da je BDP povećan za 1,nešto%. To je svakako dobro, međutim, ostvareno je uz pad industrijske proizvodnje - a što je onda poraslo kako bi to pokrilo? Turizam? Poljoprivreda?

Istovremeno troškovi su narasli i za više od tih 1,nešto% pa smo de facto u minusu od koliko milijuna čega?

Ne vidim doista što to Vlada potiče, koju to stavku BDP-a (odnosno koju djelatnost), koja bi dugoročno mogla donijeti barem otplatu duga. Industrija nam pada prema svim podacima već 4 godine...

Rekli su, vidit ćemo što će od toga biti.. to prošle godine nisu napravili već su povećavali porezno opterećenje... osim toga trebaju smanjiti neefikasnost administracije tj. birokracije, treba se informatizirati sustav da se smanji broj radnih dana za čekanje razno raznih dokumenata, dozvola itd.. za to je vezan i pravosudni sustav... Jer smo jako loši po svim indeksima koji mjere konkurentnost zemalja (doing business i sl.)..
Treba se i smanjiti broj općina i županija (što su i davali kao predizborno obećanje)...

Jasno je da se ne može sada koristiti kejnzijanska doktrina potrošnje jer nismo štedili u vrijeme prosperiteta i jer se nalazimo na korak do pada rejtinga u špekulativni razred...

Jedino što mi se čini OK je taj porez na imovinu iz razloga što će prosječan iznos porezne obveze biti približno jednak zbroju komunalne naknade, poreza na vikendice i prireza.. a s druge strane će smajiti trošak rada.

No postoji jedan problem - bankama bi pala vrijednost kapitala što bi značilo da bi im se smanjio budući profit i udio nenaplativih kredita, no prema svim pokazateljima naše banke su visoko kapitalizirane što ne bi imalo znatan utjecaj na stabilnost njihovog poslovanja, a ionako imaju višak likvidnosti (vidljivo jer ga vraćaju nazad u majčinske banke). To bi natjeralo banke da prodaju nekretnine (i rade ovrhu na njima) koje imaju u vlasništvu po realnoj cijeni što bi značio pad cijena nekretnina i mogućnost oporavka građevinskog sektora.. Prof. Tica (EFZG) je napisao odličan članak na tu temu.

Kako?