Čestitamo ovaj veliki dan, 22. lipnja 1941. godine, dan koji se od komunista i srpskih fašista pamti i slavi, kad su se veliki prijatelji Hitler i Staljin međusobno svadili i zaratiti pa marxistički staljinist Tito bježi iz Beograda u zagrljaj k srpskom fašističko-četničkom vođi Draži Mihailoviću, a 15 komunista iz Siska s bjeguncem Vladimirom Janjićem-Capo bježe k banovinskim četnicima u šumu Brezovica.

Udruženi hrvatski komunisti i srpski fašisti počinju intenzivnije paliti hrvatska sela, ubijati redarstvenike, minirati vlakove, u kojima pogiba hrvatska sirotinja i zlostavljati hrvatski narod sve do 1995. kad su Hrvatski branitelji pobjedonosnom "Olujom" slomili kičmu komunistima i fašistima.

Ovako Amerika prikazuje svoga "saveznika" bjegunca k četnicima:

Sisačka marxističko-komunistička zločinačka trojka

Bijeg je sramotan, ali je koristan. Rušit ćemo pruge, ubijati kumice i pljačkati Hrvate.

Nedavno su se kod Visegrada okupljali, na mjestu gdje je ulovljen vožd Draza. Tu je komunistički SDP, bosanski fašistički četnici i SPC održali parastos Draži i četnicima.

Komunist Tito i fašist Dražo - saveznici i ponekad ideološki protivnici

Prijateljsto skovano u protuhrvatskom ratu između Tita, marxističkog krvnika protiv Hrvata i Draže Mihailovića fašističkog krvnika protiv Hrvata traje i danas, njeguje se između komunističkih i fašističkih nasljednika Titića Ive Josipovića i Dražinca Tomislava Nikolića.

Tito i Dražo su spavali jedan pored drugoga na prostirkama od slame. (Jovanka Broz)

Slike govore više od riječi, kako se sin poglavara Golog Otoka i svih udbaških logora - agnostički komunist Ivo Josipović osjeća sretnim što se slika u društvu najvećeg živućeg četničkog vođe Tomislava Nikolića, makar i iza njegovih leđa. Skromnost je Ivina vrlina!

Evo kako četnički vojvoda Nikolić, Milanović i Josipović provode istu antihrvatsku politiku.

Treba li bolji dokaz trajnog prijateljstva hrvatskih komunista i srpskih fašista, nego ova slika.

Završno valja u ovoj čestiti fašistima i komunistima ponoviti njihovim načinom:

Pokraj Siska osnovan prvi komunističko-četnički partizanski odred - 22. lipnja 1941. bježanijom komunista iz Siska jer se je njihov generalisimus Staljin posvadio s prijateljem Adolfom Hitlerom.

Petnaestak hrvatskih komunista iz Siska, ne čekajući instrukcije iz Beograda, sastalo se u obližnjoj šumi Brezovica s banovinskim fašističko-srpskim četnicima i osnovali su Sisački partizanski odred. Zapovjednici tog odreda postali su Vladimir Janjić-Capo i Marijan Cvetković, a imao je ukupno 77 boraca, miješanih fašističkih četnika sisačkih komunista.

Samohvalno komunističko-fašističkim načinom: Na današnji dan, 22. lipnja 1941. godine osnovan je prvi partizanski odred ne samo u Hrvatskoj, nego i na čitavom području tadašnje okupirane Jugoslavije. Zanimljivo je pitanje zašto se toliko čekalo na pokretanje organizirane antifašističke borbe, ako znamo da je njemački napad na Jugoslaviju započeo još 6. travnja te godine, dakle dva i pol mjeseca prije. Razlog je bio pakt između Staljina i Hitlera, tzv. Pakt Molotov-Ribbentrop. Začudo i komunisti priznaju, da su bili saveznici nacifašista, a znade se da su Hitler i Staljin zajedno ratovali protiv mirne Poljske i uništili je genocidom i urbocidom i drugim cidima, uz razne vandalizme.

Na sam dan Hitlerovog napada na SSSR (operacija Barbarossa), petnaestak hrvatskih komunista iz Siska ne čekajući instrukcije iz Beograda, bježi iz Siska u obližnju šumu Brezovica i osnovaju zajedno s četnicima Sisački partizanski odred. Već drugi dan nakon osnutka odred je poduzeo prvu gerilsku akciju, miniravši prugu Sisak – Sunja kod Blinjskog Kuta. To je ujedno bila prva antifašistička oružana akcija na teritoriju Hrvatske. Dakle, komunističko-četnički partizani se hvale sa zločinstvom, koje su izvršili miniranje željezničke pruge, radi čega su stradali nedužni hrvatski putnici.

"Čestitku" za početak komunističkih zločinstava, uz izreku: Stid vas budi bando zločinačka!

Podpisuju članovi Izvršnog odbora HAZUD-a u Baselu:

Ilija Šikić - tajnik

Emilija Herceg - dopredsjednica

Dragan Hazler - predsjednik

CH-Basel, 22. lipnja 2014.