Fizička osoba.

Pazi, lik tvrdi:
– kako je kamata na CHF manja, to je kredit lakše ‘prodati’ jer mnogi financijski neobrazovni ljudi vjerojatno gledaju samo veličinu trenutne rate kredita; pri tome, kako je proizvod u cjelosti jeftiniji, klijent je manje osjetljiv na visinu naknada i drugih troškova.

Tko ocjenjuje kreditnu sposobnost?
Kolika bi to objektivna razlika trebala biti između 400 tisuća kuna u CHF i EUR?
Ti napiši, a ja ću ti reć što su tražili i je li to toliko skuplji kredit?

http://vijesti.hrt.hr/kljucno-pitanje-kome-su-banke-prodale-5-6-milijardi-chf-i-gdje-se-to-vidi

Ključno pitanje.

po mom mišljenju, nebitno pitanje.
udruga Franak i Lovrinović uporno pokušavaju dokazati da su Banke ostvarile ekstra profit na tečajnoj razlici kao argument u borbi da se teret njihovog preuzimanja rizika prebaci na banke i zbog toga forsiraju tu konstrukciju.
Ono što mora biti je usklađenost banke između imovine koju vode u CHF i obaveza koje imaju u CHF što prikazuje onaj grafikon. Jesu li obaveze u CHF stvarno primljeni krediti ili su obaveze po derivatnim poslovima je potpuno svjedeno. To su sve obaveze banaka u CHF.

orah i holy ponovno u svim medijima. evo sad u podnevnom dnevniku. a ja im poručujem, orah je dobar, al za kolače!

nisam ni znao ali izgleda da ima na www.hnb.hr priopćenje nazvano 'Neke činjenice o kreditima u švicarskim francima...' gdje se sve ove ideje o otvorenoj valutnoj poziciji i ekstra zaradi banaka na račun ovih kredita argumentirano pobijaju.

dva puta sam detaljno čitao i nisam nigdje ovo pročitao. gdje je dokaz da banke kontra poziciju (zaduženje) nemaju kod svojih banaka matica koje ostvaruju ekstra profit? ja nigdje nisam uspio pročitati da banke tvrde da su se zadužile u švicarcima na otvorenom tržištu po tržišnim uvjetima i da za to daju nekakav dokaz, a ne časnu pionirsku.

takvog dokaza nema. Ali i da imaju to zaduženje kod matice, to opet nije dokaz ekstra profita jer i ta matična banka ako ima imovinu  u CHF plasiranu prema svojim kćerima, mora nastojati eliminirati valutni rizik dakle i ona mora tu imovinu mečirati svojim obvezama u CHF. Nijedna naša banka nije u vlasništvu švicarske banke. A ako povoljnije kreditiranje od strane banke po netržišnim uvjetima smatraš ekstra profitom, onda bi trebalo dokazati da su kamatne stope kredita koji su bili plasirani iz tih izvora bili neadekvatno uspostavljeni u odnosu na pasivnu kamatnu stopu tj. uzete kredite.
Inače je priča o ekstra profitu meni nebitna i promašena. To je pokušaj stvaranja 'socijalističkog' argumenta - oni su ostvarili ekstra profit, dakle mogu podnijeti trošak.
Ekstra profit banke mogu ostvariti samom prirodom onoga što rade tj. transformaciji ročnosti.
Npr, banka koja ima samo 100 milijuna kuna depozita i to oročeno na godinu dana će i dalje plasirati kredite od po pet godina iako nema izvore s takvom ročnosti. U izračun kamatne stope po kojoj se plasiraju ti krediti će ući kamatna stopa koju banka plaća na depozite. kamatna stopa za kredit vrijedi 5 godina koliko i kredit, dok se kamatna stopa za depozit nakon godine dana može značajno promijeniti tj. smanjiti, čime banka ostvaruje ekstra profit ili povećati, pa banka ostvaruje gubitak. Samo što to nije ekstra profit/gubitak ostvaren na račun korisnika kredita već od onoga koji ti daje depozit tj. ostvaren na temelju posebnog i potpuno nevezanog posla.
Djelomičnu analogiju možeš povući i na CHF, samo što su kod valutnog rizika banke puno opreznije jer zapravo nemaju dozvole značajno se otvarati rizicima strane valute pa tako ni franka.

ma ako su tako "nevine" nek jednostavno objave sve podatke sto je naveo onaj prof Jakovcevic i zatvore ovu priču.