Ministar financija Slavko Linić priznao je da je proračun tanji za četiri posto, a u novcu to znači da je država prikupila milijardu kuna manje nego lani. To je potvrda da je porezna politika pogrešna i da su propali pokušaji da se to sakrije.

Porezna baza se smanjila jer gospodarstvo i građani više ne mogu podnijeti porezni pritisak koji im je nametnut. Ni veći PDV ni ukidanje nulte stope tog poreza, fiskalizacija, lov na utajivače poreza, blokade dužnika, reprogrami za građane i tvrtke pa ni penalizacija izvlačenja dobiti iz tvrtki kroz dodatnu stopu poreza na dobit od 12 posto nije sakrila činjenicu da država ne može skupiti dovoljno novca da i dalje održava razinu potrošnje na koju je navikla i građane i administraciju. Zlatna koka državne blagajne – porez na dodanu vrijednost – podbacio je u prva tri mjeseca ove godine. Naime, prema nekim procjenama na koje se treba osloniti u nedostatku službenih podataka, PDV je rastao samo šest posto u odnosu na prošlu godinu. To je značajan podbačaj jer je lani stopa PDV-a bila 23 posto pa su samo zbog povećanja osnovne stope prihodi morali rasti najmanje 8,5 posto. Ako se u obzir uzme i ukidanje nulte stope PDV-a te fiskalizacija i poskupljenje plina i električne energije te činjenica da je Uskrs ove godine bio u ožujku, rast prihoda morao je biti znatno izdašniji.

Minus će se udvostručiti

– Kad se uzmu u obzir sve okolnosti, porezni prihodi od PDV-a morali su biti barem 15 posto veći nego lani, a ovaj rezultat pokazuje da se smanjuje porezna baza jer erodiraju prihodi od svih poreza vezanih uz proizvodnju, a podbacuju u odnosu na računicu i prihodi od poreza na potrošnju – komentira Željko Lovrinčević, makroekonomist s Ekonomskog instituta Zagreb. Zapravo su gotovo svi ekonomisti upozoravali da će se podizanje PDV-a pozitivno odraziti na državnu blagajnu u kratkom roku, ali i da će u duljem razdoblju smanjiti poreznu bazu jer će građani manje trošiti. Tako je i bilo. Lani je od ožujka do prosinca od PDV-a skupljeno 34,75 milijardi kuna, što je 8,5 posto više nego u istom razdoblju 2011. kada je PDV iznosio 23 posto. Međutim, ove godine ni fiskalizacija ni ukidanje nulte stope nije pomoglo da se nastavi trend započet prošle godine. Uočio je to i Ljubo Jurčić, ekonomist koji je tri godine zaredom proglašen najboljim analitičarom u državi. Za njega je problem jasan – povećavanje poreznog opterećenja uvelo nas je u negativnu spiralu iz koje ćemo teško izaći.

– Porezna politika vodi se knjigovodstveno, bez osjećaja kako se odražava na stvaranje dodane vrijednosti i novca u društvu. Radilo se po principu – nema novca pa šaljemo poreznike na teren – kaže Jurčić te ističe da bi čak i podizanje poreza imalo smisla na kratki rok da su usporedo uvedene mjere kojima bi se sustavno poticalo privatne tvrtke – realni sektor. Zato procjenjuje da će se državna riznica sve teže puniti te da će do kraja godine minus u odnosu na plan narasti na dvije milijarde kuna. Upravo taj iznos spominje i Lovrinčević koji ne dijeli optimizam ministra Linića u pogledu punjenja proračuna u drugom i trećem tromjesečju. Čak i upozorava da se mora ukalkulirati pad prihoda u ljetnoj sezoni zbog smanjenja stope PDV-a na 10 posto u turizmu, koji je ipak generator prihoda u ljetnim mjesecima. Naročito uspješnom nije se pokazala ni fiskalizacija. Prvi rezultati govore o rastu prijavljenog prometa za oko 77 milijuna kuna u mjesec dana, što donosi zanemarive prihode proračunu, manje od 20 milijuna kuna, i daleko je od najave da će se fiskalizacijom skupiti milijarda kuna.

Opasan trend

– Osim fiskalizacije, na prihode proračuna trebao se odraziti i snažniji rast cijena i veći PDV kao i uskrsna potrošnja – poručuje Zdeslav Šantić, glavni analitičar SG-Splitske banke. Zaključno, analitičari su složni u ocjeni da je PDV podbacio i da je to početak opasnog trenda koji bi se vrlo lako mogao nastaviti cijele godine. Preopterećenost gospodarstva za sobom je povukla i ukupnu ekonomsku aktivnost pa se procjenjuje da je BDP zabilježio pad od 1 posto u prva tri mjeseca, a i da će u minusu oko 1 posto ostati do kraja godine. Osim rupe u blagajni i vjerojatnog rebalansa u lipnju zabilježit ćemo stoga novu recesijsku godinu. Nažalost u takvoj situaciji Linić sada može birati između novih i još većih poreza ili velikog zaduženja. Ovaj put – u Aziji.