Ni u Brazilu nema domorodaca, osim onih u dubokim prašumama Amazone...

protestantska etika stavlja rad na prvo mjesto i mislim da to nije nikakva floskula. ne u smislu da treba upasti u zamku da su drugi lijeni već su prioriteti drugačije postavljeni. stvari nikad nisu crno bijele. kao što je i pitanje za marxov komunizam, tako i za liberalni kapitalizam jer kod nijednog nije postignut nikakav ideal odnosno bolje rečeno nisu ispunjene ni temeljna postavke i načela jednog ili drugog. govorimo danas o nekom neoliberalnom kapitalizmu u hrvatskoj, a kad pogledate 8 ključnih stavki kojima se prepoznaje takav poredak u hrvatskoj ćete naći 1 ili možda 2. 
priče da nije izmišljen taj neki najbolji poredak se uvijek mogu prodat. nije to neka mudrost.

ako govorimo o domorocima u Latinskoj Americi. zavisi od zemlje do zemlje. u argentini je nad njima počinjen genocid ogromnih proporcija. s druge strane priča o boliviji ili peruu je znatno drugačija. nije baš vezan isključivo za tu tematiku, ali solidan je film the mission koji ima nešto od te tematike.

Iane, iane, nikad nemoj biti isključiv u raspravama. To možda jest početak, ali nikako ne kraj španjolskog ophođenja prema Indijancima. Očito ti nije poznato tko je bio Bartolomeo de las Casas, a vjerojatno nisi ni čuo za Francisca de Vitoriju, Dominga de Sota... Oni ne samo da su pisali za prava Indijanaca, de las Casas je bilo tamo i pomagao im. Da ne spominjem isusovce u Paragvaju, nešto kasnije.

Jeli znaš ti koliko je bilo Europljana u Sjevernoj Americi u vrijeme proglašenja nezavisnosti SAD-a? Netočno je da je samo radi klime došlo do populacijske poplave Europljana, već su Anglosaksonci (možda i Španjolci u Argentini, ali o tome nešto niže) vidjeli da je to dobar način za zaradu. Nije bitan broj domorodaca, broj je samo pokazatelj odnosa prema njima. Jedan od. Kako znaš da nema potomaka domorodaca u Argentini? Karibi, Brazil, Argentina, ali i Sjeverna Amerika da se ne lažemo su bila rijetko naseljena područja. Meksiko i Peru su bila žarišta američke civilizacije. No tu se izgradio kakav-takav suživot, a ne oduzimanje zemlje i tjeranje u rezervate a la Anglosaksonci. Što se točno dogodilo u Argentini ne znam, ali Padgen recimo ne spominje ništa slično politici Engleza i Amerikanaca. Da se razumijemo, i Španjolci se prema Indijancima nisu odnosili kako treba, ali vrlo brzo su, pogotovo za ono vrijeme, znatno ublažili svoje stavove. U svim svojim američkim kolonijama.
Ima naravno i velikih Engleza: Newton, Watt, Tull... Ima i Nizozemaca: Rinus Michels, Cruijff, ali ima i onih koji su palili šume začina u Indoneziji samo kako bi zaradili više, a tamošnjem stanovništvu oduzimali osnovicu za život. Kako kaže Flash, 10 sardina, 10 ljudi, ali ja ću uzeti sebi 3. Zašto? Jer sam ih zaslužio, jer sam pametan, bla, bla, bla. Englezi i Indija, ista stvar.
Daleko od toga da je bila idealna, ali po meni, najhumanija europska imperijalistička sila je bila pravoslavna carska Rusija. Niti su koga istrijebili (bilo je deportacija u Sibir, ali nikako ne masovnih kao u doba komunizma), niti su koga osiromašili (možda Poljake, ali možda).

kako sam ja iskljuciv, a ti svoje zakljucke izvodis iz jedne knjige? Ako Padgen nista ne pise o Argentini, onda po tebi istrebljivanja domorodaca u ARG nije bilo

kako znam da nema potomaka domorodaca u Argentini? Ok, nadji mi jednog


i ne razumijem o kakvom suzivotu u Latinskoj Americi pricas ... suzivot se svodio na to da je nekakav tragac za zlatom kupio ili oteo neku Indijanku i napravio joj copor djece. Napravio je njoj jer se Europljanima nije selilo u tropska podrucja. Zato nije bilo ni bijelih zena. U anglosaksonske kolonije se Europljani doseljavaju da rade na farmi, bave se zanatstvom, zive u gradovima ili stogod. U Kolumbiju ili Peru dolaze iskljucivo zbog toga da traze zlato. Za to im zene ne trebaju. Dosta im je bordel

dalje, djeca mjesanaca su bila samo dno drustvene ljestvice. Najvise su bili bijelci poslani iz metropola kao administratori i cinovnici, daleko iza njih "kreoli" (bijelci rodjeni u Amerikama) i koji su zapravo smatrani poludivljacima... jos dalje iza njih mjesanci i na kraju domoroci i crnci. Prouci malo zasto se dizu kreoli protiv metropole i zasto odbacuju vlast Madrida/Lisabona. Sigurno ne zato jer su zadovoljni sa svojim polozajem u kolonijama. Prouci i tko je onda preuzeo vlast u novim drzavama... sigurno nisu mjesanci i domoroci, jer inace ne bi Hugo Morales bio prvi Indijanac na celu Bolivije u svih 200 godina postojanja te drzave. A Indijanci cine valjda 90 posto stanovnistva Bolivije. I inace u svih tih novih 15-tak drzava na prste jedne ruke moze nabrojat mjesance i domoroce na celu drzave. Kakva mrtva integracija i suzivot Vertikalno napredovanje iz kaste u kastu ne postoji prije 100-200-300-500 godina. Jedva ga ima i danas

Evo malo o humanosti carske Rusije...

http://en.wikipedia.org/wiki/Ethnic_cleansing_of_Circassians

Neopravdan i okrutan postupak Argentinaca (ovo se dogodilo oko 1880-te, prije samo 130-ak godina!):

http://es.wikipedia.org/wiki/Ind%C3%ADgenas_de_Argentina
http://es.wikipedia.org/wiki/Conquista_del_Desierto

Međutim, nije tu bilo riječi o milijunu domorodaca, "junačine" su jurišale na njih 60 tisuća. Može se reći da je genocid bio ogromnih proporcija samo u postotku. Ali da je ovo zločin - jest. Po meni, usporediv sa Amerikancima i Indijancima. Uzelo im pravo na zemlju, pobilo ih 20-30% i raselilo.

Za iana, Padgen govori o 1500-1800, a ovo je 1880-tih. Zato nema.

i to mi je isto super... humanost carske Rusije s desetinama naroda koje su pregazili dok su dosli do Pacifika, podnozja Himalaje i u susjedstvo Teherana

kad ti dodje ceta Kozaka na konjima u selo, spasavaj se tko stigne jer oni ne ostavljaju nikog zivog

1. Ako je argentinskih Indijanaca bilo 200 tisuća ili koliko 1880-tih, koliko bi ih trebalo biti u Argentini od 40 milijuna ljudi danas? 10 milijuna?

2. Izvor? Podsjećam, Španjolci su vladali njima skoro 300 godina. Kako tako dugo ako su se prema njima odnosili kao prema smeću? Ili je to ipak bilo bolje nego do tada. Ne pamtim baš neke ustanke protiv Španjolaca.