7. kolovoza 1996. u Ateni u turističkoj četvrti Vougliameni sastali su se Tuđman i Milošević, Domaćin im je Kostas Simitis. Za Hrvatsku je Grčka bila prihvatljiva jer je Grčka bila racionalna prema Hrvatskoj i prema Europskoj komisiji i Vijeću Europe, ali i u bilateralnim odnosima.
Milošević je pokušao razgovarati o razmjeni teritorija, odnosno Prevlake do Molunta za dubrovačko zaleđe, što je Tuđman odbio. Milošević je tražio državni kontinuitet SFRJ samo za SRJ. Hrvatska je strana odgovorila da “mi njima možemo priznati kontinuitet, ali pod uvjetom da na njega imaju pravo sve države nastale raspadom Jugoslavije". Pregovori su trajali četiri sata. Bili su tvrdi, oštri, na rubu prekida. Zajedničko priopćenje, parafirali su ga ministri vanjskih poslova, kojim je dan okvir za budući sporazum, a dan je i rok, 23. kolovoza, dokad je sporazum trebalo utanačiti i potpisati. Tuđman se istoga dana vratio iz Atene, i izjavio da je postignut sporazum o potpunoj normalizaciji odnosa, od prometa do sporta. Najave o potpisivanju sporazuma izgledale su previše spektakularno. U petak 23. kolovoza u Srpskom salonu Palače federacije u Beogradu potpisan je Sporazum o normalizaciji odnosa i konačan završetak rata. Sam Sporazum je politički poraz Miloševića, jer njime priznaje Hrvatsku u njenim međunarodno priznatim granicama. Diplomatski odnosi uspostavljeni su 9. rujna razmjenom diplomatskih nota.
[uredio ginter - 15. kolovoza 2025. u 15:05]
