Srbija (sve vesti)
Za Ahtisarijev plan četiri od 15 članica SB
Sreda, 4. april 2007. 11:11
Samo tri ili četiri članice Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija bezuslovno podržavaju plan specijalnog predstavnika Martija Ahtisarija za status Kosova i Metohije, dok su se u ostalim istupanjima čula pitanja i sumnje, izjavio je u sredu stalni predstavnik Rusije u UN Vitalij Čurkin.
Prenoseći Čurkinovu izjavu, ruski elektronski mediji su istakli da se prva diskusija u Savetu bezbednosti UN o Athisarijevom planu završila neuspehom, jer su članice podeljene, a premijer Srbije Vojislav Koštunica nije prihvatio plan.
Ruski diplomata je na zatvorenoj sednici rekao da nema osnova da se "postavlja pitanje o davanju nezavisnosti Kosovu", niti da se krše principi suvereniteta i teritorijalne celovitosti Srbije.
"Neuvažavanje suvereniteta i teritorijalne celovitosti je grubo kršenje temeljnih principa medjunarodnog prava", istakao je Čurkin.
Šef ruske misije pri Svetskoj organizaciji najavio je mogućnost upućivanja misije Saveta bezbednosti UN u Beograd i Prištinu tokom ovog meseca.
"Mislim da će takva misija biti ovog meseca upućena na Kosovo i u Beograd. Mi smo spremni u svakom trenutku", rekao je Čurkin, dodavši da predstoji da se utvrdi ko će biti šef te misije i da to, "po pravilu, nije predsedavajući SB", koji je ovog meseca iz Velike Britanije. Rusija je u ponedeljak Savetu predložila formiranje mandata misije, koja bi bila slična ranijim zvaničnim misijama Saveta bezbednosti UN na Kosovu. Za sada reagovanja članica Saveta bezbednosti nije bilo, navodi RIA Novosti.
Čurkin je odbacio optužbe ambasadora zapadnih zemalja da Rusija namerno pokušava da oteže proces odredjenja statusa Kosova, predlažući upućivanje misije na Balkan i tražeći analizu ispunjavanja dosadašnjih odluka Saveta bezbednosti i Rezolucije 1244.
"Mi ne otežemo sa rešenjem. Mi bismo mogli da uputimo takvu misiju već sutra. Rešenje za status Kosova treba da ima održiv i dugoročan karakter", rekao je on.
Čurkin je ponovio stav Moskve da političke posledice rešenja Saveta bezbednosti UN o Kosovu mogu da imaju posledice ne samo u Evropi, nego i u Aziji i Africi.
On je rekao da su na sednici "niz pitanja postavili i predstavnici Latinske Amerike", preneo je Itar-Tass.
Moskva, pritom, smatra da pregovarački potencijal još nije iscrpen, jer se tokom pregovora Srba i Albanaca pitanje statusa praktično nije ni razmatralo.
Posle omogućavanja kosovskom predsedniku Fatmiru Sejdiuu da izloži svoj stav, ruska delegacija u UN se založila da se to omogući i drugim predstavnicima konfliktnih regiona koji su na dnevnom redu, pre svega ministru inostranih poslova nepriznate Abhazije Sergeju Šambi, da bi mogao da izloži članicama Saveta svoje gledište o rešavanju gruzijsko-abhaskog konflikta.
Čurkin je rekao da je to važno pred sednicu na kojoj će biti razmotren izveštaj generalnog sekretara o delatnosti monitoring misije UN u Abhaziji 10. aprila.
Rusija za sada, kako je rekao, ne uspeva u tom zahtevu jer "neke članice Saveta nastavljaju da primenjuju dvostruke standarde u radu Saveta", ali je u utorak predsedavajući Emir Džons-Peri rekao da će razgovarati sa SAD da "prekinu da prave prepreke u izdavanju vize Sergeju Šambi".
Na pitanje kada se očekuje da se članice Saveta bezbeddnosti vrate na pitanje Kosova, ruski ambasador je rekao da "zasad nema konkretnih planova".
Čurkin smatra da sada treba čekati upućivanje misije Saveta u Beograd i Prištinu da bi "članice SB imale potpunu sliku o dogadjajima" a da se potom treba odredjivati o daljim aktivnostima.
SAD: Ruski predlog slanja misije biće razmotren
Portparol Stejt departmenta Šon Mekormak rekao je u Vašingtonu da će ruski predlog slanja misije UN na Kosovo, kako bi se razmotrilo sprovodjenje standarda, biti ozbiljno razmotren.
Mekormak je, komentarišući najave Rusije da će predložiti slanje misije UN, rekao da će "predlog kome Rusija jasno pridaje važnost biti ozbiljno razmatran i u kontekstu mandata misije Saveta bezbednosti, kao i roka u kome bi trebalo da se utvrdi činjenično stanje", preneo je Glas Amerike.
(agencije/MONDO)
Znaci,evo vam tuki
E sad kad albanci podivljaju i pocnu da ubijaju ove iz KFOR-a nece nikad dobiti nezavisnost.Mogu samo da ih priznaju UK,USA,Nemacka,i ove potlacene evropske zemljice....a ko ih ebe,nece nikad dobiti na papiru da su nezavisni.