Sabit Geci zvani Lampa, Batali i "Veliki šef" 1999. godine bio je zadužen za nabavu oružja i obuku pripadnika OVK na području Drenice. Geci je imao značajnu ulogu u planiranju i izvođenju napada na pripadnike srbijanske policije i vojske, u otmicama civila i u etničkom čišćenju srpskog i drugog nealbanskog stanovništva na području općtine Srbica.
Geci je bio jedan od rukovoditelja zatvora u Likovcu kod Srbice. U tom zatvoru je zlostavljano više desetaka ljudi od kojih je većina likvidirana upravo po njegovu nalogu. Geci je sa svojim suradnicima iz ovog logora odvodio zarobljenike u Žutu kuću na sjever Albanije, gdje su im odstranjivani vitalni organi.
Nakon što su kosovo zauzele međunarodne snage Sabit Geci djeluje u kosovskoj tajnoj službi. Uključio se u ilegalnu nabavu droge, oružja, cigareta, nafte ali i u trgovinu bijelim robljem, kao i u reketaranje. Povezan je preko Sulejmana Selimija zvanog Sultan sa dreničkom skupinom.
U Prištini mu je suđeno pod optužbom da je minirao restoran "Šou" u Prištini, kada je ozlijeđeno 13 osoba, uglavnom Albanaca, kao i za napad na Borislava Vukićevića, tadašnjeg predsjednika jugoslovenskog komiteta za KiM. U travnju 2001. godine osuđen je na šest godina zatvora.
Geci je vodio obavještajnu službu na kosovu i bio zapovjednik policijske postaje tajne službe OVK. Bio je povezan s Hashimom Thacijem i umiješan u slučaj "Niš ekspres", kada je od podmetnute bombe na mostu kod Podujeva u autobusu poginulo 12 Srba, a 43 ozlijeđeno.
Nema organizacije koja se bavi nelegalnim poslovima a koja nema uporište u nekoj političkoj stranci. Uočljiv je veći broj skupina koje imaju jake veze u političkom vrhu, a oslanjaju se i na zavjeru šutnje stanovništva. Mala je mogućnost da se netko izvana infiltrirati u neku od ovih skupina. Zajedničko im je i to što su im dostupne velike količine raznih vrsta oružja.
Šverc droge je tradicionalna aktivnost albanskih kriminalnih skupina. Prednost klime koristi se za uzgoj konoplje i maka. Kroz teritoriju kosova prelazi velika količina narkotika na putu za razvijeni dio Europe, a jedan dio droge ostaje na ovom prostoru. Neke procjene govore da se na kosovu kroz šverc droge napravi promet od 100 do 150 milijuna dolara godišnje. Dio tog novca, kažu podaci, odlazi za financiranje nekih institucija, a nije zanemariv ni dio koji pripada pojedincima iz vrha politike.
Od ranih osamdesetih godina albanska mafija kontrolira tržište heroina u središnjoj i sjevernoj Europi. Svoj rad maskira povezujući se s "poštenim" Albancima. Klanovi su visoko organizirani i sastavljeni često od članova obitelji. Ime Sabita Gecija na popisu vodećih ljudi koji krijumčare ukradena vozila iz zapadne Europe preko graničnog prijelaza u Trstu. Luksuzni automobili u Crnoj Gori dobivaju lažnu dokumentaciju s kojom ulaze na teritoriju RKS. Drugi smijer su talijanske luke na Jadranskom moru, odakle vozila putuju do luka u Albaniji, a odatle na kosovo.
"Prikupljanje poreza" postoji na kosovu niz godina, a nastalo je s idejom da se na taj način financira borba protiv srpskih vlasti. Nakon povlačenja srpskih snaga sigurnosti ta praksa nije prestala jer se pokazala kao dobar način prikupljanja novca koji je kasnije korišten za financiranje kosovskog zaštitnog korpusa.