Albansko vodstvo nazvalo magistralni put Uroševac-Gnjilane po Bou Bidenu, pokojnom sinu Josepfa Bidena koje 17.kolovoza treba doći u Prištinu. Biden glasi za jednog od najvećih podržavatelja samostalnosti kosova pa vodstvo kosovskih Albanaca cestu naziva imenom njegovog pokojnog sina s ciljem da se što efektinje dodvore Bidenu.
Thaciji najvaljuje podnošenje tužbe protiv Srbije zbog "miloševićevog genocida" što se tumači kao skretanje pozornosti s početka rada Specijalnog suda za ratne zločine OVK ali i kao manevar pred dolazak Bidena 17. kolovoza. Glavni razlozi zašto Thaci najavljuje tužbu protiv Srbije za "miloševićev genocid" su strah od početka rada Specijalnog suda za ratne zločine OVK i neprovođenje Bruxellškog sporazuma. U Beogradu namjeru Thacija nitko ne uzima ozbiljno. U dijalogu Bidena s Thacijem neće biti riječi o Specijalnom sudu.

Obzirom na realne šanse da bi se srpski sportaši mogli naći na borilačkim terenima s kosovskim, postavlja se pitanje kakve upute su dobili od vlasti Republike Srbije koje ne priznaju neovisnost kosova. U Ministarstvu sporta po podacima kojima oni raspolažu ne postoji mogućnost da se srpski sportaši nađu u direktnom duelu sa sportašima kosova. A ukoliko se predstavnici Srbije ipak nađu u duelu s kosovskim, tada nadležni sportski savez mora uputiti izjavu međunarodnoj sportskoj organizaciji za pojedini sport sljedećeg sadržaja: "Sudjelovanje sportaša Republike Srbije na ovom natjecanju ne znači priznanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i ne prejudicira poziciju Republike Srbije prema statusu te teritorije ".
Po naputku Vlade Republike Srbije iz 2015. ukoliko se dogodi da bi srpski sportaši trebali stati na isto pobjedničko postolje s sportašima s AP KiM na kojem bi bila ili iznad kojeg bi bila istaknuta obilježja republike kosovo  ili se bude intonirala himna preporučuje se da sportaši pod ingerencijom Republike Srbije ne budu prisutni na pobjedničkom postolju. A nadležnim savezima se nalaže da o ovome na vrijeme upoznaju organizatore, kao i nadležne državne organe.

Komentirajući izjavu Đurića kako je i čuvena "besa" izgubila smisao kod albanskih političara, Gecaj je izjavio da je Đurić "po tko zna koji put dokazao da ne poznaje Albance i da Albanci ne daju "besu" nevjernicima".

Navijači Crvene zvezde nastavili su sa "prozivkama" UEFA zbog primanja kosova u njeno članstvo. Sad su UEFA-i ukazali na kršenje vlastitog statuta. Na sjevernoj tribini susreta s Ludogorecem pojavio se tekst statuta UEFA-e, u kojem je određeno da pravo na članstvo imaju samo članice Ujedinjenih naroda. 

Aleksandar Čepurin veleposlanik Rusije izjavio je: "kosovo nije država, kosovo je de facto protektorat. Zašto onda žele vlastitu vojsku? Tu je nužna reakcija međunarodne zajednice. Neke su stvari očite, e tu posrednik treba iznositi jasan stav. Što se tiče članstva kosova u međunarodnim organizacijama, svima je poznato da kosovo nije država, ali se ulažu iznimno veliki napori da se kosovo ugura u neku međunarodnu organizaciju. Pristup Srbije, stav Srbije ima i imat će presudan značaj. EU ima ovlasti određeve i odobrene od Vijeća Sigurnosti UN i EU  bi te okvire trebala poštovati. EU ne bi smijela samo tako na svoju ruku prepustiti neke njezine nadležnosti kosovskim vlastima. Nema tu drugog rješenja, onda kada nema suglasnosti, onda se mora čuvati ono što se ima. Bruxelleški porazum sadrži par iznimno bitnih točaki, i za stranu Beograda i za stranu Prištine."Bruxellški sporazum može prilično pridonijeti smanjivanju problema, ali nužno je ići bez sukoba, bez krvi i tražiti rješenje mirnim putem. U Bruxellesu je potpisano, a kad se kaže da Beograd i Priština trebaju nastaviti dijalog pod time se podrazumijeva da moraju ispuniti dosad prihvaćene obveze. Odlaganje formiranja ZSO je problem sam po sebi jer načelno ako postoji dogovor onda ga trebaju i realiziati. Mnoge stvari se moraju riješavati uz pomoć međunarodne zajednice (imovina, rušenje kuća). Potpisan je i sporazum za Srbe prognanike s kosova ali nisu postignuti uvijeti za ostvarenje njihovog povratka. Čepurin postavlja pitanje EULEX-u "zašto Specijalni sud za OVK do sada nije proradio". U Prištini obećavaju da će Sud početi raditii uskoro. Ali koliko je to uskoro? I koliko učinkovito? Također, sve aktivnije se postavlja pitanje o transformaciji kosovskih sigurnosnih snaga u vojsku. Čepurin je optimist, ali sporazumi se potpisuju ali vrlo teško realiziraju. Sve zemlje koje su podržale Rezoluciju 1244 kao i međunarodna zajednica moraju dati svoj doprinos u njezinoj realizaciji, a ne da potajno ili javno rade protiv nje. Naročiti je problem  što svatko na svoj način tumači ono što je potpisao u Bruxellesu.  300-350 militanata s kosova je u Siriji, što se onda može očekivati u ovoj regiji kada se taj rat završi? Zbog toga se ne može pregovarati mirno i racionalno. Probleme treba rješiti? EU je preuzela ulogu posrednika ali EU nema tu snagu da osigura realizaciju na terenu, u praksi, u životu.