Pristupio: 04.10.2004.
Poruka: 9.948
Rojters: Rusija spremna da trguje Kosovom?
Utorak, 20. februar 2007. 14:41
Rusija se
protivi nezavisnosti Kosova, ali bi možda bila spremna da budućnost ove srpske
provincije zameni za neke povlastice, smatraju diplomate i analitičari.
Kosovo je osetljivo pitanje kako za Srbiju, tako i za Rusiju jer su te
dve zemlje istorijski saveznici povezani istom kulturom i verom, navodi Rojters
u analizi i dodaje da je podrška Rusije Beogradu tokom Prvog svetskog rata
prešla u neprijateljstvo tokom vladavine sovjetskog diktatora Josifa Staljina.
Predlog specijalnog izaslanika UN za status Martija Ahtisarija mogao bi
da ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da šansu da demonstrira svoju sve
samouvereniju spoljnu politiku, ali analitičari i zapadne diplomate smatraju da
će konačan ishod ipak biti "trgovina", jer Putin ne želi tek tako da pogorša
odnose sa SAD.
Rojters podseća da je Ahtisari najavio da će njegov plan
biti prosledjen Savetu bezbednosti UN čak i ako ga Beograd ne prihvati, kao i da
Moskva uporno tvrdi da plan mora biti prihvatljiv za Srbiju i da se stvari
prebrzo odvijaju.
"Ono što je potrebno je strpljiv rad na približavanju
dve strane", smatra portparol Kremlja Dmitri Peskov. "U suprotnom, bićemo
prinudjeni na jedno ili drugo rešenje, ignorišući jednu ili drugu stranu i onda
nećemo rešiti problem već ćemo ga stvoriti u novoj dimenziji".
Peskov je
rekao i da je "prerano razgovarati" o tome da li će Rusija iskoristiti pravo
veta, ali uticajne ruske diplomatske figure smatraju da će to učiniti ako bude
potrebno.
"Nadam se će naši partneri biti dovoljno mudri da ne
insistiraju na tome da se ovo iznese pred Savet bezbednosti jer će u tom slučaju
Rusija i Kina biti primorane da iskoriste svoje pravo veta", rekao je Rojtersu
Konstantin Kosačjov, šef komiteta spoljnih poslova u donjem domu ruskog
parlamenta.
Kremlj je upozorio da bi nezavisnost Kosova bila opasan
presedan koji bi ohrabrio separatiste širom Evrope.
Neki Evropljani
strahuju da bi Moskva mogla da iskoristi autonomiju Kosova kao presedan za
nezavisnost proruski orjentisanih separatista u bivšim sovjetskim republikama -
Gruziji i Moldaviji koje su proglasile tokom 1990-ih nezavisnost koja nije
medjunarodno priznata.
Nemački ministar spoljnih poslova Frank Valter
Štajnmajer upozorio je, medjutim, da Kosovo "ne može da postane model za
konflikte u Gruziji".
Stručnjaci smatraju da takav ishod i nije moguć,
jer bi Moskva do sada već priznala nezavisnost Gruzije i Moldavije. Ruski
zvaničnici, pak, insistiraju na tome da Moskva ne namerava da stvori male, nove
nezavisne države koje bi mogle da izazovu nestabilnost.
Urednik lista
"Rusija u svetskim poslovima" Fjodor Lukjanov smatra da je pravi interes Rusije
u tome što "Kosovo pruža priliku da se naglasi novo pronadjeno samopouzdanje
Moskve na medjunarodnoj pozornici, podstaknuto njenim sve većim naftnim
bogatstvom".
"Rusija sa svojim akcijama, počevši sa Kosovom...pokušava
da uzvikne: 'Dosta. Vratili smo se,. Ako mislite da možete sve bez nas,
zaboravite na to. To je sada završeno", tvrdi on.
Za sada, navodi
Rojters u analizi, taktika Rusije je bila odlaganje.
"Ono što oni žele
je još vremena. Ne žele da žure", smatra diplomata koji je želeo da ostane
anoniman.
Isti diplomata smatra da bi Iran i Severna Koreja, gde se
Moskva protivi uvodjenju oštrijih sankcija, bili cena zbog koje bi Rusija
pristala na Ahtisarijev plan.
"Na kraju, Rusi će želeti razmenu", smatra
on.
Agencija Rojters u drugoj analizi navodi da je srpski premijer
Vojislav Kostunica toliko uveren da će Rusija iskoristiti svoj veto u Savetu
bezbednosti da već razmišlja o proslavi.
Neki medjutim strahuju da bi
Srbija, ako uspe da uz pomoć Rusije spreči ovaj projekat EU i SAD, svoje
potencijalno članstvo u EU i NATO zamenila nesigurnim sedištem u Moskvi.
"Ako se to dogodi, (Srbija) bi bila jedina balkanska država koja se
okrenula Istoku. Bivši sovjetski sateliti Bugarska i Rumunija su se pridružili
bivšoj jugoslovenskoj republici Sloveniji u EU i NATO.
Hrvatska, Makedonija,
BiH, Crna Gora i Albanija dele isti cilj", navodi Rojters u drugoj analizi.
Zapad veruje da nema mogućnosti da dva miliona Albanaca na Kosovu ostanu
deo Srbije, a Ahtisarijev zamenik Alber Roan je nedavno upozorio da ne postoji
"realna alternativa predlogu UN".
EU i NATO su pondili brže članstvo
ukoliko Srbija bude "konstruktivna" kada je reč o Kosovu ali nisu otvoreno
zapretili odsecanjem Srbije ako im se usprotivi.
Rojters navodi da
zapadne sile žele da izbegnu provokaciju bilo kakvog budjenja
ultranacionalističke desnice.
"Niko ne želi da Beograd postane Minsk",
rekao je jedan diplomata EU aludirajući na glavni grad Belorusije kao simbol
paranoične, antizapadne autokratije.
Dok se srpski premijer nada vetu
Rusije, analitičari u Beogradu smatraju da će Rusija, ako i iskoristi pravo
veta, to uraditi iz svojih interesa, ali do veta najverovatnije neće doći.