Kawasaki (Japan), Siemens (Njemačka) i Alstom (Francuska) su velike kompanije specijalizirane za visokobrzinsku željezničku infrastrukturu.
Francuska kompanija Alstom je od strane Rusa gotovo proglašena pobijednikom na natječaju za izgradnju prve trase visokobrzinske Transsibirske pruge.
U prvoj fazi, projekt alzaške kompanije Alstom je trebao povezati Moskvu s glavnim gradom Tatarstana (803 km) za 3 sata i 30 minuta, putujući prosječnom brzinom od 320 km/h.
Danas se ta udaljenost prevali za gotovo 11 sati. U 2007. godini, na relaciji francuske istočne visokobrzinske pruge Vaires-sur-Marne (Pariz) - Baudrecourt (Strasbourg), Alstom je postavio svjetski brzinski rekord, dosegnuvši brzinu od 574 km/h.
| |
Posao izgradnje pruge koji je zbog neisporuke Mistrala izgubila francuska kompanija Alstom |
Međutim, nakon francuskog odbijanja da ispuni svoje ugovorne obveze u isporuci nosača helikoptera Mistral, umjesto tvrtke Alstom ruski željeznički megaprojekt će se graditi od strane kineske kompanije China Railway Corporation (CRC), koja je kao partner odabrana kompaniji Uralvagonzavod.
Praktički će CRC monopolizirati modernizaciju željeznica Rusije po modelu združenog poslovanja (joint venture)s ruskim kompanijama. CRC je već uključen u prvi dio projekta izgradnje visokobrzinske pruge Moskva-Kazan i projekt modernizacije pruge Moskva-Peking u dužini 7 000 km.
Dok su glavne ruske banke pogođene sankcijama SAD-a i Europske unije, na sastanku u listopadu 2014. su ruski i kineski premijeri, Dmitrij Medvedev i Li Keqiang, zaključili memorandum koji rješava problem financiranja projekata.
Interes kineske kompanije China Railway Corporation zaTranssibirsku prugu dolazi zbog tisuća i tusuća kontejnera koji svaki dan cirkuliraju željeznicom iz logističkih centara u Njemačkoj (BMW, Mercedes, Audi, Volkswagen) u Leipzigu i Münchenu do tvornica u regiji Shenyang u Kini.
Dakle, CRC će izgradnjkom visokobrzinske željeznice na linija Moskva-Peking smanjiti vrijeme putovanja od jednog tjedna na 48 sati, a čak tri puta, ako se računa najduža brzinska pruga u Kini, Peking-Guangzhou.
CRC 2004. godine započinje transfer tehnologije iz Kawasakija i Siemensa, suparnika Alstoma. Sada brzinski vlakovi u Kini putuju maksimalnom brzinom od 468 km/h. Kina ima 1 050 željezničkih vozila koji redovito putuju između Pekinga i Šangaja (1200 km) u pet sati.
Visokobrzinska Transibirska željeznica je glavni željeznički infrastrukturni projekt Vladimira Putina, koji uključuje i dva koncentrična pojasa u području oko Moskve. Šangaj također ima magnetske levitacijske vlakove velike brzine, koji su izazvali Putinovo divljenje prilikom posjete Kini u svibnju ove godine. Riječ je o „Maglevu“ njemačkih kompanija Thyssen Krupp i Siemens, vlak koji povezuje zračnu luku i centar grada, odnosno, prelazi 30 km u 7 minuta i 21 sekundu uz maksimalnu brzinu od 430 km/h.
Gubitak francuske kompanije Alstom (ili dobitak kineske kompanije China Railway Corporation) dionice visokobrzinske pruge od Moskve do glavnog grada Tatarstana (803 km), nije spomenut, ali cijeli projekt nove brzinske pruge Moskva-Peking vrijedi 230 milijardi dolara.
Francuzi se za gubitak sklopljenog ugovora moraju zahvaliti suludoj vazalskoj politici predsjednika Hollandea, koja sada dolazi na naplatu.
Što se tiče Rusije, još u svibnju ove godine je francuski Echo pisao „kako Rusija ima sredstva samo za prvu dionicu pruge i vlada će javnim sredstvima pokrivati proračun od 7 milijardi eura, dok će za ostale dionice morati činiti ustupke“.
Ukupni trošak visokobrzinske pruge sa 60% sredstava je trebala financirati ruska država, ali je, prema francuskom dnevnom listu, „privatno financiranje sada znatno teže, jer je ukrajinska kriza stvorila novu zapreku ulaganjima“.
Kako se čini, kineska i ruska vlada, odnosno premijeri Dmitrij Medvedev i Li Keqiang su vrlo lako našli zajednički jezik i dogovorili suradnju u ovom projektu, za kojega i sami Francuzi tvrde da je „šamar i Francuskoj i američkim sankcijama“.