U predgrađu jedne južnoameričke prijestolnice, davne 1932. godine, skupina školaraca maštala je o osnivanju nogometnog kluba. Začetnici ideje bila su dva brata, sinovi bugarski imigranata Mihajlo i Ivan Lazaroff. Kada je došao trenutak da se izbabere ime kluba, mama Marija je uzela glavnu riječ. Najprije je predložila ime Marica u čast imena rijeke iz svoje rodne domaje, no burazeri su ga insrant odbili jer im je zvučalo previše pičkasto. Tko bi im zamjerio!? Mater je tada ponudila drugu moćnu europsku rijeku koja protječe kroz njezinu domovinu, a njezino je ime jednoglasno prihvaćeno. Ta je žena postala jedina dama u cijeloj zemlji po kojoj se danas službeno zove jedan nogometni stadion.
Iako su u početku igrali u čistom bijelom, ubrzo su preuzeli dizajn s kosom lentom od argentinskog River Platea, zamijenivši crvenu boju crnom. Navijači ih i danas zovu Los de la Curva (Oni s okuke), dok klub u svom imenu nosi duh daleke Europe
Unatoč potpunoj dominaciji dva velikana, ovaj je klub uspio osvojiti četiri naslova prvaka države. Zlatne godine proživljavali su krajem i početkom milenija kada su jako živcirali dva big bossa državnog nogometa.
Ono što ih zapravo čini globalno poznatim nije broj trofeja, već njihova omladinska škola. Oni su klub koji ima vjerojatno najbolji omjer proizvedenih svjetskih klasa po glavi stanovnika na svijetu. U ovom malom klubu ponikli su, ili napravili prve profesionalne korake, neki od najvećih napadača i igrača modernog nogometa. Zbog toga ponosno ističu nadimak La Universisad del Futbol.
O kojem nogometnom klubu je riječ?
