Prodavnice u Beogradu jeftinije od podgoričkih |
MALO TRŽIŠTE PROFITABILNO SAMO ZA TRGOVCE |
Nije što je bratsko nego je jeftinije
|
| ~Slaba konkurencija na našem tržištu učinila je da crnogorski proizvod bude jeftiniji u Srbiji, nego u Crnoj Gori, dok se cijene određenih namirnica “uvezenih” iz susjedne republike razlikuju kod nas od trgovine do trgovine |
Trgovcima u Crnoj Gori ide na ruku malo tržište, to što su bez konkurencije, slobodno formiranje cijena, te nepostojanje zagarantovanih, osim za dvolitarsku koka-kolu, bez koje narod kaže da živjeti se može. Zato u Srbiji prosvjetni radnik koji prema zvaničnoj statistici u prosjeku zarađuje oko 25 eura manje od naših prosvjetara, potrguje znatno više, po cijenama koje važe po beogradskim PKB marketima. Slaba konkurencija na našem tržištu učinila je da crnogorski proizvod bude jeftiniji u Srbiji nego u Crnoj Gori, dok se cijene određenih namirnica “uvezenih” iz susjedne republike razlikuju kod nas od trgovine do trgovine za iznos dovoljan da se kupi i tri kilograma hljeba. Primjera radi, cijena čajne kobasice proizvedene u “Karneksu” kod nas u većim trgovinama, koje su ujedno i jeftinije, košta od 8,49 do 9,90 eura, a “ispod cijene” prodaje se u Srbiji naša lozovača. - Sigurna sam da ima prostora za smanjenje cijena. Dosta je zloupotreba potrošača, koji bi mogli da kazne trgovce ignorisanjem određenih trgovina, jer mi smo nemoćni kada su cijene u pitanju. Potrošače možemo da štitimo samo od prevarnih cijena, što je česta pojava, jer prodavci ističu jednu cijenu, a prilikom unosa šifre u kasu, ispadne da je određeni proizvod i 50 odsto skuplji. Na taj način se navlače potrošači. Mnogo puta smo intervenisali kod Tržišne inspekcije, ali prodavci su se uvijek odbranili time kako nijesu uspjeli da izvrše promjenu cijene - kaže Olga Nikčević, predsjednica Centra za zaštitu potrošača. Po njenoj ocjeni, Crnogorci su specifičan narod. Kupuju, kaže, u najbližoj radnji, jer tako im je najlakše, bez obzira na cijene i imovno stanje. - Cijene za mnoge proizvode su “skočile” u odnosu na prošli mjesec. Primjera radi, nedavno litarsko tetrapak mlijeko “kravica” sa 1,6 posto mliječne masti, koštalo je 0,54, a sada čak 0,70 eura, što znači da je poskupilo skoro 50 odsto - ističe Nikčevićeva. Pad cijena Nikčevićeva predviđa onda kada se budu otvorili veći supermarketi, kakvih kaže kod nas nema, a samim tim ni konkurencije. - Kada se pojavi neko ko će se ponašati tržišno, svi će prema njemu ravnati cijene. Ovako imamo tek svega nekoliko većih trgovina, u kojima se kupuje po nešto nižim cijenama, dok su po ostalim radnjama one ujednačene - zaključuje Olga Nikčević. Rijetki su trgovci kojima su dobavljači ujedno i proizvođači određenih roba. Da je drugačije, dobro upućeni kažu da opet ne bi padale cijene, već bi trgovačke marže premašile trocifrenu brojku. Ostaje nejasno do kada će se država držati po strani, te kada će pronaći mehanizam da dovede u ravan trgovačku “nezasitost” sa standardom sve nezadovoljnijeg stanovništva, koje ima dušu, samo mu novca fali.
A.R.
Srbijanci od nas konzumiraju 30 odsto više hrane i pića
Dok trgovci u Crnoj Gori riješe ili se prisile na tržišno ponašanje, za istu količinu novca kod nas će se kupovati pola, a u Srbiji kilogram piletine. Isti odnos je i kada je u pitanju hljeb, svježe meso, krompir, južno voće. Crnogorci su prinuđeni da manje koriste telefon, voze automobil, piju sokove, a teže će se i napiti od Srbijanaca, kod kojih je jeftinije vino i rakija. Prostim računanjem, dolazi se do podatka da stanovnik Srbije za istu količinu novca kupi 30 odsto više hrane i pića od građanina Crne Gore. | |