Amfilohije vodi srpsku crkvu

NAKON DVODNEVNE KRIZE I BROJNIH SPEKULACIJA, NASTAVLJENO ZASJEDANJE SABORA SPC

Podgorica – Zbog spriječenosti njegove svetosti, patrijarha srpskog Pavla, koji se već duže vrijeme nalazi na liječenju na VMA, Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve, na čelu sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem, preuzeo je na sebe, shodno članu 62. crkvenog Ustava, svu vlast, dužnosti i obaveze srpskog patrijarha - saopšteno je sinoć iz Patrijaršije SPC, gdje je nakon dva dana dogovora, Sabor nastavio redovno zasjedanje.
- Shodno pomenutom članu Ustava, predsjedavanje Svetim arhijerejskim saborom, odnosno Sinodom, preuzima najstariji po proizvodstvu član Sinoda, mitrpolit - navodi se u saopštenju.
Time je omogućeno da se pređe na, kako se nezvanično čuje, prvu tačku dnevnog reda, a to je zdravstveno stanje patrijarha. Oštra polemika vodi se o brojnim pitanjima, a glavna tačka dnevnog reda ipak je sposobnost patrijarha Pavla da dalje upravlja crkvom. Ako ljekari utvrde da patrijarh, koji je već šest mjeseci u bolesničkoj postelji, više nije sposoban da vrši tu funkciju, postoji mogućnost da se za jesen zakaže izborni Sabor, na kojem bi bio izabran novi poglavar SPC.

Spor o tome ko će u odsustvu patrijarha predsjedavati trajao je u srijedu i četvrtak, a kako su prenijeli beogradski mediji, episkopi SPC nijesu mogli da se dogovore da li će to biti vladika Amfilohije, koji predsjedava Sinodom, ili najstariji po hirotoniji, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan.


Pominjano je i pretvaranje redovnog, proljećnog, u izborno zasjedanje, ali malo je izvjesno da će se to dogoditi pošto se, prema najvišem aktu SPC, Ustavu, poglavar bira doživotno. Nema najava da bi se patrijarh Pavle, koji je od novembra 2007. godine na liječenju na VMA, mogao dobrovoljno povući.



Tročlana delegacija episkopa je u srijedu, prvog dana redovnog zasjedanja, posjetila patrijarha Pavla, tražeći blagoslov, uputstva za rad i ovlašćenja za predsjedavajućeg. Beogradski mediji prenijeli su da zahtjevu vladika niškog Irineja, braničevskog Ignjatija i žičkog Hrizostoma patrijarh nije udovoljio, što je dovelo u pitanje nastavak zasjedanja.
Po Ustavu SPC, „u odsustvu patrijarha Saborom, odnosno sjednicom Sabora, odnosno Sinodom predsjedava najstariji mitropolit po posvećenju iz Sabora, odnosno iz Sinoda“.
Najstariji po posvećenju je mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan, dok je najstariji episkop i ujedno već nekoliko mjeseci zamjenik patrijarha mitroplit Amfilohije. Kriza je nastala jer se jedna struja zalaže za Jovana, dok druga daje “glas” Amfilohiju. Prema beogradskim medijima, patrijarh Pavle blagoslov nije dao nijednom od njih.
Zbog nejedinstvenih stavova episkopa SPC, nova, “jača” tročlana delegacija otišla je u četvrtak u posjetu patrijarhu Pavlu, da bi od njega tražila, u ime Sabora, potpis za dobrovoljni odlazak sa trona srpske crkve. Patrijarh Pavle je, bez komentara, primio mitropolite Amfilohija, srednjozapadnoameričkog Hristofora i bačkog Irineja.
Spekuliše se da su predstavnici Sabora došli da procijene, na osnovu ličnog uvida i ljekarskog izvještaja, da li je Pavle sposoban da upravlja SPC ili ne, i da ga, ukoliko nije u mogućnosti da i dalje aktivno bude “prvi među jednakima” privole da potpiše ostavku, odnosno zahtjev za penzionisanje, iako ima doživotni mandat. Prekinuto redovno zasjedanje Sabora tada bi se transformisalo u izborno.
Nezvanična informacija je da je nova tročlana delegacija tražila izvještaj o patrijarhovom zdravstvenom stanju, što na VMA nijesu željeli ni da potvrde ni da demantuju.
Udarna vijest medija i novinskih agencija je da je patrijarh zatečen u trenucima daleko od senilnosti, na koju je, kako se navodi, “računao dio arhijereja koji se zalaže za izbor novog patrijarha”, i da je kazao kako on nije German, te da je svjestan i da ne pristaje na ono što traže od njega. Prema istim izvorima, patrijarh SPC je rekao da Sabor neće dobiti njegov potpis za penzionisanje, da je funkcija prvog čovjeka pravoslavne crkve doživotna, te zatražio od delegacije da se udalje iz njegovog apartmana.
Bez odobrenja patrijarha Pavla, redovno proljećno zasjedanje Sabora ne može se transformisati u izborno, a bez njegove saglasnosti neće biti određen ni novi privremeni zamjenik. Tu funkciju obavljaće, kao i do sada mitropolit Amfilohije.

U krugovima bliskim SPC, spekuliše se da se iza rasprave o izboru patrijarha krije pokušaj dijela arhijereja i jedne od struja unutar pravoslavne crkve da se smanji uticaj mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, te da se izdejstvuje premještanje episkopa raško-prizrenskog Artemija zbog istupanja o Kosovu, suprotnom stavu Sinoda.
Izvjesno je da će Sabor, izabrati dva nova člana Sinoda. Oni bi na toj dužnosti trebalo da zamijene episkope bihaćko-petrovačkog Hrizostoma i mileševskog Filareta, čiji dvogodišnji mandat ističe.

Amfilohije na udaru Artemija i Bosanaca

- Jedan od sukoba koji potresaju vrh SPC je onaj između vladike Artemija i mitropolita Amfilohija zbog razlike u stavovima oko Kosova, a njihove razlike mogu se poistovjetiti sa podjelom na srpskoj političkoj sceni - kaže za B 92 sociolog religije Mirko Đorđević.
- Vladika Artemije otvoreno se zalaže da se crkva svrsta uz DSS, Novu Srbiju i SRS, dok mitropolit Amfilohije zastupa, evo paradoksa za neke, kudikamo umjerenije stavove. Amfilohije zastupa tezu da mi moramo sarađivati na Kosovu sa postojećim vlastima, kako bismo uspjeli da učinimo nešto i za crkvu i za narod - ukazuje Đorđević.
Prema saznanjima “Glasa javnosti”, mitropolit Amfilohije na udaru je i bosanskog lobija zbog prečestog pojavljivanja u javnosti.

Irinej ili Jefrem

“Blic” tvrdi da unutar SPC kruži informacija da su kao kandidati za novog patrijarha viđeni episkop bački Irinej i episkop banjalučki Jefrem. Prvi, kao predstavnik starogrčke, drugi kao predstavnik tzv. bosansko-srpske struje, dok se traži treći, nezavisni kandidat, „ali je takvog gotovo nemoguće naći“.
Sabor je najviši crkveni organ, koji ima crkvenozakonodavnu vlast, a čine ga svi episkopi SPC. Sveti sinod je tijelo koje upravlja crkvom i ima pet članova (patrijarha, kao stalnog člana, i četiri episkopa koji se mijenjaju). Poredeći ova crkvena tijela sa državnim, Sinod je vlada SPC, a Sabor skupština.
Mandat članova Sinoda je dvije godine. Biraju se za vrijeme redovnog proljećnog zasjedanja Sabora u maju, pa im mandat traje do sabora za dvije godine. Do 2005. godine Sinod su, osim patrijarha, činila četiri člana i svake godine su birana po dva nova, kada starim istekne mandat. Od maja 2005. Sinod čini šest vladika i patrijarh, a 2007. sve je ponovo vraćeno na četiri člana i patrijarha. U sadašnjem sastavu Sabora trenutno se nalazi oko 30 episkopa.
Izborni sabor SPC održava se u slučaju da patrijarh umre, podnese ostavku, ili se desi, kao u slučaju patrijarha Germana, da medicinska služba konstatuje nemogućnost obavljanja funkcije. Izbornim Saborom predsjedava vladika najstariji po eparhijskom stažu. Svi su na listi i svako od njih može biti kandidovan. Svaki od vladika zaokružuje po tri imena sa liste, a u sljedeći krug ulaze oni koji imaju natpolovičnu većinu. Glasanje se ponavlja dok se ne dobiju trojica sa najviše glasova, od kojih se žrijebanjem bira novi patrijarh.