Predsednik Boris Tadić poslao značajnu poruku
Podela Kosova krajnji cilj Srbije
Predsednik Srbije Boris Tadić temu podele Kosova vratio je u
javnost na velika vrata. Izjavom da je spreman da razmišlja o toj
mogućnosti i da je sve bolje od situacije u kojoj jedna strana gubi
sve, Tadić je praktično javno izneo šta je konačan cilj Beograda i o
čemu je Srbija spremna da pregovara s Prištinom i međunarodnom
zajednicom.
Iako na prvi pogled izgleda kao znak značajnijeg odstupanja od
dosadašnje politike vlasti u Beogradu prema Kosovu, Tadićeva izjava
praktično otkriva ciljeve definisane još tokom prethodne dve vlade.
Ovakvo rešenje zadovoljilo bi i međunarodnu zajednicu, koja je Beogradu
već slala pozitivne signale, pošto nudi izlaz i Evropi i SAD - na taj
način se ne dovodi u pitanje njihova odluka da priznaju nezavisnost
Kosova, a istovremeno bi nezavisnost dobila i saglasnost Beograda.
< id="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" code="http://fpdownload.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=8,0,0,0" height="60" width="468">
< name="allowAccess" value="sameDomain">
< name="movie" value="/_customs//baneri/468x60/procredit6.swf">
< name="quality" value="high">
< name="" value="#000">
< ="http://www.blic.co.yu/_customs//baneri/468x60/procredit6.swf" quality="high" ="#000" allowaccess="sameDomain" ="application/x-shockwave-flash" pluginspage="http://www.macromedia.com/go/getflashp" height="60" width="468">
>
Međutim, trenutak kad je Tadić progovorio o podeli Kosova iznenadio je
ljude koji se u ime države tim pitanjem svakodnevno bave. Kako se moglo
čuti od upućenih u zbivanja u predsednikovom okruženju, bilo je navodno
i onih koji su posle predsednikovog nastupa na RTS čupali kosu.
Glavobolju je izazvala procena da će tema podele pokrajine izbiti u
prvi plan i oslabiti argumentaciju Srbije za inicijativu da legalnost
proglašenja nezavisnosti Kosova oceni Sud pravde u Hagu, o čemu će se
glasati za nedelju dana.
Usvajanje inicijative pred Generalnom skupštinom u tom procesu ima
suštinsku važnost. Kako su to zvanično definisali i Tadić i ministar
spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić, cilj inicijative je da ojača
poziciju Beograda i Prištinu vrati za pregovarački sto. Zato se
procenjuje da je Tadić morao da ima ozbiljan motiv ili čak signal
međunarodne zajednice kada je govorio o mogućnosti promeni granica.
Sagovornici „Blica“, međutim, imaju podeljena mišljenja o tome koliko
je takvo rešenje sada realno. Dok jedni kažu da je bilo krajnje vreme
da Beograd javno izađe s logičnim adutom, drugi tvrde da je u pitanju
samo izraz nemoći.
Svilanović: dobro je da se javno govori, ali sve zavisi od međunar odne
zajdenice
- Očekivao sam da se ovo dogodi i mislim da je dobro što se o Kosovu
najzad govori javno i realno ali, moram priznati, očekivao sam da se to
pitanje pojavi tek pošto Međunarodni sud pravde preuzme to pitanje -
kaže za “Blic” Goran Svilanović, nekadašnji šef diplomatije SCG.
Prema njegovim rečima, sad treba sačekati reakciju međunarodne
zajednice, koja će, po njegovom mišljenju, biti presudna da bi takav
plan bio pretočen u realnost.
Međutim, Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose kaže da je u pitanju
marketinški potez koji pokazuje da Beograd nema izlaznu strategiju.
- Ne znam zašto puca u noge sopstvenoj inicijativi u UN. Verovatno je u
pitanju priprema za poraz. To nije pravi odgovor na propast inicijative
jer u tom slučaju nastupa talas priznanja Kosova i Beograd više niko
ništa neće pitati - jasan je Janjić.
Za sprovođenje ideje o podeli Kosova, Beogradu će biti potreban partner
u Prištini. Prištinski analitičar Škeljzen Malići kaže da se podela
Kosova u Prištini takođe pominje.
- Ta ideja nije nepoznata u Prištini. Ona na marginama i ovde
funkcioniše. Međutim, u ovom trenutku se podgreva predizborna atmosfera
i zato ne vidim ko bi o tome trenutno ozbiljno razmišljao - kaže Malići
za „Blic“. U tom svetlu, mogle bi se gledati i horske izjave zvaničnika
u Prištini koji kažu da su Tadićeve izjave o podeli neprihvatljive.
Jakšić: loš politički potez koji bi bio dokaz da neko nasiljem može da dođe do
teritorije
- Zna se naš stav. Mi smo država i sve ostalo je uzaludno - rekao je predsednik Kosova Fatmir Sejdiju.
Bivši premijer Srbije Zoran Živković, za čijeg se mandata o podeli
Kosova javno polemisalo, smatra da bi o tome trebalo odmah da se
razgovara.
- Naravno da je pozitivno to što je Tadić najzad počeo da razmišlja na
taj način. To je jedino rešenje koje nudi Srbiji častan izlaz iz
postojeće situacije - tvrdi Živković i dodaje da čitava stvar kasni,
ali da se u foto-finišu nešto ipak može dobiti.
O podeli Kosova, zajednički stav nemaju ni tamošnji Srbi.
- Mislim da to nije dobar politički potez predsednika jer je on taj
koji je zadužen za brani celovitost države. Mislim da to pokoljenja ne
bi oprostila i da bi to bio dokaz da neko nasiljem može da dođe do
teritorije - kaže za „Blic“ jedan od lidera Srba sa severa pokrajine
Marko Jakšić.
S druge strane, poslanica za KiM u parlamentu Stojanka Petković smatra
da bi podela mogla da bude rešenje jer je projekat multietničkog Kosova
propao.
- To je jedno od rešenja, a, pre svega, po etničkom principu - tamo gde
većinski živi srpsko stanovništvo, moguće je da bude vlast Srbije, a
područje gde je stanovništvo većinski albansko, treba da bude pod
ingerencijom albanske vlasti - kaže Petkovićeva.
Predsednik Tadić izjavio je sinoć pred odlazak za Nemačku da ne
predlaže podelu Kosova, već da o tome može da razmišlja samo ako sve
ostale mogućnosti budu iscrpljene. Prema njegovim rečima, Srbija će i
dalje nastojati da dobije podršku za inicijativu da Generalna skupština
UN zatraži savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o
nezavisnosti Kosova.
|
Velimir Ilić: Sad je kasno
Lider Nove Srbije Velimir Ilić kaže da je u ovom momentu nemoguća bilo kakva podela Kosova.
- Možda je nekada i postojala mogućnost za tako nešto, ali sada je
kasno, sada bismo dobili jednu mrvicu Kosova, što Srbiji sigurno ne
odgovara - rekao je Ilić.Šef poslaničke grupe SRS Dragan Todorović
ocenio je da izjava Tadića o podeli Kosova govori o Tadićevim “pravim
namerama” da ta južna srpska pokrajina dobije potpunu nezavisnost.
|
|
Dobrica Ćosić: Odrecimo se delova da bismo spasli glavninu 
Za
oca ideje o podeli Kosova smatra se Dobrica Ćosić, kome se ta teza
pripisuje od 1994. godine, kada ju je publikovao italijanski časopis za
geostrateška pitanja „Limes“. Ćosić je kasnije ideju obrazložio rečima:
„Da bismo opstali, primorani smo da se odričemo delova, da bismo spasli
svoju nacionalnu glavninu“. Ideja o podeli dobila je na značaju kada je
o tome počeo da govori i premijer Srbije Zoran Đinđić, krajem 2002.
godine. Uprkos stavu međunarodne zajednice, koja je tokom pregovora
Beograda i Prištine odbacila mogućnost podele, u prilog ovoj ideji
govorio je i bivši američki ambasador u UN Džon Bolton, koji je ocenio
da bi „podela bila pravična, ali da ne bi rešila pitanje manjinskih
zajednica“. Čak je predsednica Koordinacionog centra za KiM Vlade
Srbije Sanda Rašković-Ivić svojevremeno rekla za BBC da je „Srbija
spremna da prihvati podelu Kosova ukoliko se za pokrajinu ne pronađe
neko drugo dugoročno rešenje“.
|
Šta bi zahtevali Albanci sa juga Srbije
Sagovornici „Blica“ kažu da se otvaranjem pitanja podele Kosova otvara
pitanje kuda bi nova granica išla. Trenutne procene govore da, ukoliko
bi podela uključila samo deo oko severnog dela Kosovske Mitrovice, više
Srba ostalo u južnom delu i po enklavama.
- Mi u ovom trenutku ne znamo šta bi Beograd tražio.
Da li bi to bila samo Mitrovica ili bi tražio još neke delove Kosova i
Metohije. Cela ideja je još maglovita - kaže Škeljzen Malići.Dušan
Janjić postavlja pitanje sudbine prostora
juga Srbije, koje se referendumom iz 1992. godine izjasnilo za
pripajanje Kosovu. Lokalni političari su, posle demokratskih promena u
Srbiji, izašli s tezom da, ukoliko dođe do podele Kosova i pripajanja
severa pokrajine Srbiji, opštine u kojima većinu čine Albanci treba
pripojiti Kosovu.
- Albanci su jasno stavili do znanja da su zainteresovani za Preševo -
kaže Janjić.Tih reakcija pribojava se i Goran Svilanović, koji podseća
da su opštine juga Srbije svoju sudbinu vezale za sudbinu eventualnih
teritorijalnih pregovora između Beograda i Prištine.
Ja sam protiv svakog nacionalizma,jer je nacionalizam najnizi oblik drustvene svesti - Koca Popovic