Papa Franjo pomno prati stanje na Kosovu. Rimokatolička crkva je čvrsta po pitanju nepriznavanja neovisnosti Kosova. Čovjek miri mnoge ljude i religije u svijetu, ali ovdje je nepopustljiv, jer stav Rimokatoličke crkve je čvrst po pitanju nepriznavanja samostalnosti Kosova. Vidljivo je da Papa itekako dobro zna koliki je progon kršćana i rimokatolika bio na Kosovu, zna i povijest krščanstva na Kosovu, zna i povijest srpske baštine na Kosovu, zna o manastirima na Kosovu i o katastrofi iz 2004. godine. Papa je iskazao veliko znanje o povijesti Kosova prilikom primanja upriličenog povodom darivanja fototipskog izdanja Dušanovog zakonika (jedanog od rijetkih ustava iz 14. stoljeća u Europi) i monografie Kršćanskog nasljeđa Kosova i Metohije, koje će se distribuirati u sve države članice UNESKO-a.

Albanija je podnijela službeni zahtjev za prijem Kosova u Unesco za zasjedanje u listopadu. Thaqi kaže kako je zahtjev Kosova za prijam u Unesco podržao "rekordan broj zemalja" i kao da je zbog toga Kosovo sada i "službeno" evidentirano za prijam u članstvo. 44 zemlje koje su potpisale zahtjev za prijem: Albanija, Austrija, Bahrein, Belize, Burkina Faso, Čad, Kostarika, Obala Bjelokosti, Danska, Dominikanska Republika, El Salvador, Estonija, Finska, Francuska, Gabon, Gambija, Njemačka, Gana, Granada, Gvineja, Haiti, Honduras, Irska, Jordan, Litva, Lesoto, Nizozemska, Oman, Panama, Papua - Nova Gvineja, Katar, Saudijska Arabija, Senegal, Slovenija, Somalija, Južni Sudan, Švedska, Togo, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati.

Zanimljiv tekst, vrijedi čitanja!!!

Što se krije iza ubrzanog približavanja Vatikana i Srbije, i što to jednima i drugima može donijeti
Još od vremena uspostave Vojne krajine (17. i 18. stoljeće) nisu se, kao ovih godina, na Balkanu tako približili i poklopili interesi dviju kršćanskih konfesija; katoličke i pravoslavne. U pravoslavlju neki to označavaju kao "jezivi ekumenizam", drže da je u pitanju izdaja unutar Srpske pravoslavne crkve, lagano otklizavanje u zagrljaj Vatikana i postepeni prelazak na katoličanstvo. O čemu se radi?
Mali je, premali ovo prostor da bi se situacija najprije iznijela na razinu makar površnog razumijevanja, a potom tražio odgovor zbog čega je Vatikanu Srbija odjednom ovoliko važna, odnosno otkud toliki stupanj razumijevanja SPC prema porukama koje dolaze s Trga Svetog Petra. Na stranu otvoreno diplomatsko razumijevanje između Vatikana i vrha države Srbije, koje je najprije javno pokazao Ivica Dačić razgovorom s papinskim nuncijem u Beogradu, a Tomislav Nikolić s papom u Rimu.
Ukratko; Katolička crkva ima dva velika problema; unutarnji, zbog odljeva vjernika - na godišnjoj razini to je oko milijun ljudi - i drugi odavno označen kao "islamski faktor". Ta druga muka, kao i prije nekoliko stotina godina, nadire balkanskim drumovima, u podgrijan apetitima Turske, starim ciljevima Osmanlija koji se sad samo u novim pakiranjima, s pečatom Ankare, izvoze na Balkan, u Sarajevo prije svega, zatim kao biološka supstanca mnogo dalje, do Njemačke, Švicarske i gore na sjever Europe. U sadržaj drugog problema spadaju izbjeglice iz Sirije i Iraka, broje se stotinama tisuća a gledamo ih kako iz dana u dan teku Balkanom i beskompromisno traže nastavak života u Europi.
Drugu vrstu islamskog faktora imamo na Kosovu i Metohiji, taj je sve izraženiji, radikalizira se, i u izravnom je sudaru s ciljevima Katoličke crkve na tom prostoru. Naime, Vatikan je odavno KiM označio kao misionarsko područje od posebnog interesa, da je tamo rad na terenu vrlo osnažen posljednjih 15 godina,  sve više se Albanaca muslimana vraća kršćanstvu. Primjer Ibrahima Rugove.  SPC ne može računati na "preobraćene" ali može država Srbija na interes Vatikana u dvorištu južne pokrajine. Tu je i objašnjenje zbog čega Vatikan nije i u dogledno vrijeme niti neće priznati odvajanje Kosova od Srbije, odnosno zbog čega po tom pitanju brani stav Srbije.
Susret  Nikolića i pape Franje vjerojatno će donijeti neku korist i Vatikanu i Beogradu. Nadati se da je Beogradu jasno i to da svi vatikanski putevi prema Moskvi vode kroz Beograd.

Vučić u intervju za "Der Spiegel" rekao da je popularnost Njemačke u Srbiji eksproporcionalno porasla. U povijesti nisu nikada bili na istoj strani a danas 30.000 ljudi u Srbiji je zaposleno u predstavništvima njemačkih tvrtki, a to utječe na srpski mentalitet i radni moral. Za tražitelje azila iz Srbije u Njemačkoj je predložio Njemačkoj da smanji novčana davanja, jer njemački "džeparac" je veći od prosječne plaće u Srbiji. Tako osmeročlana obitelj u Njemačkoj dobiva oko 900 eura a to je tri puta više od prosječne plaće u Srbiji, imaju besplatnu hranu i nemaju troškove. Radi se o ljudima koji ne žele raditi niti u Srbiji niti u Njemačkoj a za to budu od Njemačke još i nagrađeni. One koje vrate u Srbiju se za šest mjeseci ponovno pokušavaju dočepati Njemačke. To se radi o lažnim azilantima.
Cilj Srbije je biti u EU 2020.godine. Bez obzira što mnogi Srbi osjećaju bliskost prema Rusiji ali kada se provode istraživanja tada rezultati pokazuju da bi četiri petine Srba birala zapadni model.
Srbija ne bi trebala imati neke posebne probleme da postane 29-ta članica EU do 2020.g, jer do tada bi sva poglavlja trebala biti zaključena. Srbija već sada ne bi bila najsiromašnija zemlja EU i već sada bi ispunila Maastrichtški kriteriji.
Što se Kosova tiče uvažava realnost ali Ustav Srbije se poštivati mora. Pregovori s Prištinom su neizbježni jer u protivno bi bilo samo više štete nego koristi. Vučić je priznao da se javljaju povremeni pritisci od EU zbog pitanja Kosova, ali ističe da nisu ucjene.