Beograd -- Njegova
svetost patrijarh srpski gospodin Pavle preminuo je danas u snu, u
10:45 časova, u Vojnomedicinskoj akademiji, saopštila je VMA.
 |
| Kovčeg sa posmrtnim ostacima patrijarha ispred zgrade Patrijaršije u Beogradu (Foto: Tanjug) |
Posmrtni ostaci patrijarha Pavla izloženi su posle podne u Sabornoj
crkvi u Beogradu i građani mu odaju poštu. Kovčeg je danas oko 15
časova prenet u Sabornu crkvu i postavljen ispred oltara i sveštenici
SPC, predvođeni mitropolitom Amfilohijem i episkopom hvostanskim
Atanasijem, služili su opelo.
Potom su vernici počeli da odaju poštu preminulom patrijarhu preminuo celivanjem njegove ruke.
U crkvi i porti je veliki broj građana, a zatvoren je i saobraćaj u
delu ulice Kneza Sime Markovića u kojoj se nalaze Saborna crkva i
Patrijaršija.
Na Patrijaršiji je istaknut crni barjak, a zvona oglašavaju smrt poglavara SPC.
Opelu u Sabornoj crkvi prisustvovali su i predsednik Srbije Boris
Tadić, ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić i ambasador Rusije
Aleksandar Konuzin.
Večeras bi trebalo da se održi sednica Sinoda SPC na kojoj se očekuje odluka o mestu i vremenu sahrane patrijarha.
Patrijarh je preminuo jutros u 10.45 u Vojno-medicinskoj akademiji, gde se dve godine lečio.
Posmrtni ostaci prevezeni su oko 14.45 u Patrijaršiju, gde je Sinod SPC
služio pomen, a potom u Sabornu crkvu, gde građani odaju poštu
preminulom patrijarhu.
Tokom dana najviši zvaničnici Srbije, predstavnici stranaka, verski zvaničnici izrazili su saučešće povodom smrti patrijarha.
U Patrijaršiju su posle podne došli i najviši zvaničnici Rimokatoličke
crkve u Srbiji - nadbiskup Stanislav Hočevar, apostolski nuncije
Orlando Antonini i kardinal Franc Rode.
Prema rečima
starešine Saborne crkve Petra Lukića, o terminu sahrane znaće se više
posle sednice Sinoda, koja bi trebalo da se održi u toku dana. Ustav
SPC-a predviđa da kada se "patrijaršijski presto uprazni" svu vlast
preuzima Arhijerejski sinod SPC-a, o čemu više možete čitati u posebnoj vesti.
Patrijarh Pavle bio je na Vojno-medicinskoj akademiji na lečenju od 13. novembra 2007. godine.
Vest o Pavlovoj smrti saopštio je mitropolit Amfilohije, kada je na
svečanosti polaganja kamena temeljca obavestio vernike da je upravo
saznao da se "upokojio patrijarh".
On je preneo da je sveštenik jutros pričestio patrijarha i da je Pavlovo "sveto hristoljubivo srce prestalo da kuca".
Povodom smrti Patrijarha Pavla, saučešće su izrazili predsednik i
premijer Srbije, kao i brojni predstavnici političkih stranaka u
zemlji, a Vlada Srbije na današnjoj sednici proglasila je trodnevnu
žalost. Više o tome možete čitati u posebnoj vesti.
Biografija patrijarha Pavla
Patrijarh Pavle (svetovno ime Gojko Stojčević) rođen je 11. septembra
1914. godine u selu Kućanci kod Donjeg Miholjca u Slavoniji.
U tom mestu je završio osnovnu školu. Nižu gimnaziju završio je u
Tuzli, višu gimnaziju i šestorazrednu Bogosloviju u Sarajevu, a
Bogoslovski fakultet u Beogradu.
Dve godine je studirao medicinu u Beogradu.
Pre odlaska u gimnaziju proveo je jedno vreme na pripremama za školu u manastiru Orahovica.
Drugi svetski rat zatekao ga je u rodnoj Slavoniji, odakle je prebegao
u Beograd, gde je, da bi se mogao izdržavati, radio fizičke poslove na
građevinama i na dokovima.
U proleće 1942. njegov školski
drug jeromonah Jelisej odveo ga je u manastir Svete trojice u Ovčaru, a
od 1944. radio kao veroučitelj i vaspitač u Banji Koviljači, u domu za
decu izbeglu iz Bosne. Te godine je oboleo od tuberkuloze.
Do
1946. je bio u manastiru Vujan, gde se izlečio od tuberkuloze.
Zamonašio se 1948. u manastiru Blagoveštenje u Ovčarsko-kablarskoj
klisuri i dobio ime Pavle koje mu je dao iguman Julijan Knežević. Te
godine je rukopoložen u čin jerođakona.
Od 1949. do 1955. bio
je sabrat manastira Rača u Podrinju. Školske 195O/5l. radio je kao
pomoćni nastavnik bogoslovije "Sv. Kirila i Metodija" u Prizrenu.
Jeromonah postaje 1954, ubrzo protosinđel, a 1957. arhimandrit.
Od 1955. dve godine je bio na poslediplomskim studijama u Atini.
Za episkopa raško-prizrenskog izabran je 29. maja 1957. godine.
Hirotonisan je u beogradskoj Sabornoj crkvi 22. septembra 1957. od
patrijarha Vikentija i episkopa pakračkog Emilijana,
zvorničko-tuzlanskog Longina i žičkog Germana.
U oktobru te
godine ustoličen je u Prizrenu od episkopa Germana i
zahumsko-hercegovačkog Vladislava. Na Kosovu je proveo 33 godine.
Na vanrednom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora 1. decembra 1990,
kojem je predsedavao zagrebačko-ljubljanski mitropolit Jovan Pavlović,
zamenik tada obolelog patrijarha Germana, biran je novi patrijarh
između trojice kandidata tajnim glasanjem.
 |
| (Beta, arhiva) |
Kako nijedan od kandidata nije dobio dovoljan broj glasova izbor je
obavljen žrebom na tzv. "apostolski način" tako što je arhimandrit
tronoški Antonije izvukao ime budućeg patrijarha.
Tako je Pavle postao 44. poglavar SPC. Ustoličen 2. decembra 1990. U
Sabornoj crkvi Sv. Arhangela Mihaila u Beogradu od strane 12 episkopa,
12 sveštenika i 13 đakona. Patrijarh Pavle je tada istakao da mu je
jedini program rada Jevanđelje.
Posetio je brojne pravoslavne
crkve: carigradsku, aleksandrijsku, jerusalimsku, rusku, bugarsku,
rumunsku, grčku, gruzijsku, kao i srpske eparhije i parohije u Americi,
Kanadi, Australiji, Mađarskoj i Rumuniji.
Objavio je dve
knjige: "Pitanja i odgovori čtecu pred proizvodstvo" (1988) i "Devič,
manastir svetog Joanikija Devičkog" (1989). Zaslugom Patrijarha Pavla
objavljeno je i dopunjeno izdanje "Srbljaka" (1986). Bio je predsednik
Liturgijske komisije koja je izdala Služebnik.
Počasni je doktor Bogoslovskog fakulteta i Akademije Sv. Vladimira u Njujorku.
Vlada Srbije je 13. januara 2005. imenovala Patrijarha Pavla za počasnog predsednika Fonda za Kosovo i Metohiju.
Tokom posete Rusiji u januaru 2002. godine partrijarhu Pavlu su uručene
dve značajne nagrade: Međunarodnog fonda za unapređenje jedinstva
pravoslavnog naroda i Fonda svetog apostola Andreja prvozvanog.
Predsednik SCG Svetozar Marović odlikovao je u septembru 2004.
patrijarha Pavla, (na njegov devedesti rođendan), Ordenom Nemanje prvog
stepena.
Povodom Dana državnosti Srbije, 15. februara 2007.
princ Aleksandar Karađorđević dodelio je Partijarhu Pavlu Orden
Karađorđeve zvezde prvog stepena.
Patrijarhu Pavlu je 2009.
dodeljen ruski orden Dostojanstvo zbog "značaja koji je imao u danima
iskušenja kroz koje su srpski narod i Crkva prošli".
Od 13.
novembra 2007. patrijarh Pavle bio je na lečenju u Vojno-medicinskoj
akademiji u Beogradu, a 8. oktobra 2008. podneo je molbu Svetom
arhijerejskom Saboru SPC da mu "zbog zdravstvenih razloga i nemoći"
dozvoli da se povuče iz aktivne službe.
Molba patrijarha Pavla na Saboru SPC 11. novembra 2008. nije usvojena.
Govorio je grčki, ruski i nemački jezik.
|