mi bili becki konjusari, vi turski 

ajmooooooooo

ko je na vecem civilizacijskom stupnju? 

mi, zato što smo se mi protiv naših bunili, a vi ste čekali u ćošku da da vam drugi završe posao 



rekao bih da ipak ne znam. Osim ako ne misliš na ovo što Potapenko kaže da se mi ložimo na kriminalce i prostitutke.

Kod Srbije je problem skoro 500 godina pod Turcima u kojem su razdoblju bili potpuno bez doticaja sa europskim civilizacijskim epohama poput renesanse, baroka, humanizma, itd...

Sad, koliko to utječe na neke civilizacijske nivoe, nemam pojma.

Ali i njihovi studenti su krajem 19.st. se školovali u Beču. U centralnoj Srbiji koja nikada nije bila pod Austrijom se osjeća utjecaj bečke arhitekture,  jer su njihovi ljudi studirali u Beču. Ne kažem da su sad cijeli kvartovi bečka arhitektura, ali da ima zgrtada projektiranih pod osjetnim utjecajem bečke arhitekture tog vremena ima. 

to uopšte nije sporno, samo se treba ograničiti na tačne detalje...

Patrijarh Čarnojević je u XVII vijeku poveo Veliku seobu Srba koja je u tim stvarima značajno promjenila odnos.

Prije toga središta srpske države (doduše pod Turcima je nije bilo, ali govorim o narodu) je bilo Kosovo, a dobrim dijelom i sjeverna Makedonija... Većina ljudi koji su sa patrijarhom pošli na sjever su iz tih krajeva. Kada su prešli Dunav i Savu, to je bila početna osnova koja je u određenoj mjeri izvukla srpskii narod iz totalne pripadnosti orijentu. Početkom novog vijeka upravo su Srbi iz tih krajeva (Dositej Obradović, Zaharije Orfelin, Jovan Rajić, Gavril Stefanović Venclović...) bili osnova pismenosti, kulture koje su širili na južne sunarodnjake.

Da nije bilo te seobe Srbi bi po mnogim stvarima bili sličniji npr. Bugarima nego vama Hrvatima i drugim slovenskim narodima koji su imali spone za Hab. monarhijom. 

E sad, koliko je taj bliži odnos ka istoku Srba u određenom periodu uticao na eventualne današnje razlike u odnosu na npr. Hrvate? Ja bih rekao ne previše... Početkom XX vijeka možda su se i dalje mogle vidjeti određen razlike (mada i to na manjem uzorku ljudi, naravno da je u kontitnentalnom dijelu hrvatske bilo dosta više građanskih porodica, ali ne možemo to prenijeti na svo stanovništvo), ali po meni danas ne.

Ključ je u tome što smo mi svi zajedno prošli jedan veliki filter od 1945. do 1990. u najvećoj mjeri smo bili pod istim sistemom obrazovanja i pod istim vrijednostima, i to nas je u dobroj mjeri oblikovalo ovakve kakvi smo danas.

Možda se varam, ali da nas posmatra neko sa strane, zaključio bi vjerovatno isto, da smo lijeni, da imamo manjak preduzetničkog duha, da robujemo formalizmu itd... 

Čini mi se da tu početnu malu prednost koju ste imali prije 300-400 godina više nemate, jer komunizam je varikina koja briše i puno veće tragove od tih

koja je nasa isprika?


kad vidim tko je vladao Hrvatskom zadnjih 25 godina, vidi se i humanizam i renesansa, a bogami i barok... prosvjetiteljstvo ipak ne, ali ono je ionako podvala onih srboljubnih Francuza

Komunizam je najveca sramota u istoriji kako srpskog tako i hrvatskog naroda. Na celnim polozajima bivse drzave veliki trulez se natalozio koji je i morao rezultirati tragediji 90tih, jer su Tito i komunisticka partija godinama birali i postavljali na rukovodece polozaje one kadrove i okruzili se onim ljudima  koji su bili politicki podobni i poslusni umesto najboljih i najsposobnijih medju nama koje je po pravilu "pojeo mrak" zbog razlicitog razmisljanja.

Lepo je srpski prestolonaslednik regent Pavle nakon puca i forsirane abdikacije sa prestola predocio komunistima kada je odlazio "Ja sam vama ostavio kakvu takvu intelektualnu elitu, bojim se i zamisliti kada vas budu smenjivali i kada vi budete odlazili sta cete vi ostaviti iza sebe..."

Zalosno je sto do dan danas mnogi Srbi znaju napamet citirati Marksa i Engelsa i njihove komunisticke manifeste dok ne znaju recimo recitovati dva reda iz Biblije.

https://www.youtube.com/watch?v=9aajXG_pcq0

Ovo je dokaz koliko su komunisti ispirali mozgove i ucili nas selektivnoj istoriji. A ova izjava Karla Marksa poznatog cioniste i glavnog komunistickog ideologa nikako ne moze biti slucajna.