cijeli članak
Je li turistička sezona uspjela ili nije jedno je od pitanja koja svake godine iznova izazivaju prijepore i oprečne ocjene.
Iako dio pokazatelja, poput fiskalizacije te broja dolazaka i noćenja, upućuje na solidan tijek sezone, učestale su i informacije o last-minute rezervacijama, polupraznim restoranima te općenito o tome da gosti više paze na potrošnju.
Najbolji odgovor vjerojatno će dati konačni podaci HNB-a o prihodima od inozemnog turizma ostvarenima u ovoj godini. Prve projekcije s kraja prošle godine nisu ulijevale previše optimizma. HNB je tada procjenjivao da će prihodi dosegnuti oko 15,5 milijardi eura, odnosno biti tek oko jedan posto, ili stotinjak milijuna eura, veći od očekivanih prihoda u 2025. Tada je HNB ocijenio da turizam ulazi u novu fazu, u kojoj više neće imati isti zamah kao ranije, i da će njegov doprinos gospodarstvu postupno slabjeti. Glavni razlog nije bio očekivani pad broja turista, nego pogoršanje cjenovne konkurentnosti hrvatskog turizma.
Na pitanje ostaju li i dalje pri tim brojkama, u HNB-u se pozivaju na posljednju službenu projekciju iz lipnja ove godine, a ona govori da će "prihodi od turističke potrošnje nerezidenata u 2026. porasti za 2,7 posto u odnosu na 2025., i time dosegnuti 15,7 milijardi eura. Budući da su konačni podaci pokazali da su turistički prihodi lani iznosili 15,3 milijarde eura, ovogodišnja bi prognoza značila njihov rast od oko 400 milijuna eura, nakon što su lani porasli za 292,2 milijuna eura ili 1,9 posto." U HNB-u pojašnjavaju da je riječ je o nešto izraženijem rastu nego u 2025., "ali i dalje sporijem u odnosu na očekivani rast nominalnog BDP-a, što ujedno znači nastavak pada njihovog udjela izraženog u postotku BDP-a".
Svoje procjene temelje na podacima koji su bili dostupni do svibnja ove godine, pretpostavkama o očekivanom kretanju ekonomske aktivnosti na glavnim emitivnim tržištima, potencijalnom utjecaju geopolitičkih nestabilnosti te kretanju domaćih cijena i s njima povezane cjenovne konkurentnosti hrvatskog turizma. Međutim, HNB ostaje pri ocjeni da je očekivani rast prihoda od turizma i dalje relativno prigušen te da dijelom odražava nagriženu cjenovnu konkurentnost domaćeg turizma zbog bržeg povećanja cijena turističkih usluga u odnosu na konkurentska. "Smanjenje cjenovne konkurentnosti odredilo je razmjerno potisnuta kretanja dolazaka i noćenja stranih turista u prethodne dvije godine, a sukladno dostupnim podacima relativno stagnantna kretanja stranih gostiju vidljiva su i u prvih sedam mjeseci ove godine", objašnjavaju.
Podaci HTZ-a za prvih sedam mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani pokazuju rast dolazaka za jedan posto i noćenja 0,5 posto. Pritom je pad zabilježen među gostima iz razvijenih europskih zemalja: iz Njemačke, Austrije, Nizozemske, Francuske, Danske i Belgije.
Još krajem 2024. analiza HNB-a je pokazala da su cijene usluga povezanih s turizmom, osobito smještaja i ugostiteljstva, rasle znatno brže nego u konkurentskim mediteranskim zemljama. Zbog toga je realna potrošnja turista po noćenju počela slabjeti, pa rast prihoda više nije dolazio iz veće potrošnje, nego uglavnom iz viših cijena. Takav model rasta, upozorio je HNB, mogao bi imati granice jer gosti mogu početi birati jeftinije destinacije ili smanjivati izdatke tijekom boravka.
Svejedno, ostaje činjenica da je HNB sada blago povećao procjenu prihoda. S obzirom na oscilacije iz mjeseca u mjesec i sve veći broj onih koji se za odmor odlučuju u posljednji trenutak, moguće je da će konačni rezultati biti i drugačiji. No, unatoč svojevrsnoj stagnaciji dosadašnjih podataka o dolascima i noćenjima turista, fizički su pokazatelji ove godine ipak neznatno bolji. Dok je u prvih osam mjeseci lani broj noćenja stranih turista čak neznatno pao, za 0,1 posto, do sada dostupni podaci za ovu godinu pokazuju blagi rast, od oko 0,5 posto. Najveći dio zasluga za izgledno brži rast prihoda od ranije očekivanog vjerojatno ipak treba pripisati višim cijenama, premda se ne može isključiti ni mogućnost nešto veće potrošnje. Dio gostiju, očito, prihvaća više cijene i spreman je platiti za hrvatsku turističku ponudu. No to ne znači da je problem cjenovne konkurentnosti nestao, štoviše, vjerojatno se nastavlja produbljivati.
Cijene restorana i hotela u Hrvatskoj, prema posljednjim podacima Eurostata, lani su bile oko deset posto ispod prosjeka EU, ali više nego u Španjolskoj, Grčkoj, Sloveniji i Portugalu, u kojem su čak 26,4 posto niže od prosjeka. Još je važnije da su turističke cijene u Hrvatskoj nastavile rasti znatno brže od ukupnih potrošačkih cijena, pa se smanjuje i cjenovna razlika prema dijelu mediteranske konkurencije. Drugim riječima, nekadašnja cjenovna prednost ubrzano se topi.
