s reformom školstva se slažem totalno. Trebalo bi ujedinit nekoliko predmeta (jedna ZNANOST umjesto posebnih Biologije, Kemije, Fizike - jedna UMJETNOST umjesto posebnog Glazbenog i Likovnog), uvest nekoliko novih (ekonomska pismenost, etika društvenih mreža itd. itd.). Ovi zadnji ne moraju trajati 4 godine, dovoljno je posljednju. Time bi se otvorilo puno mjesta u dnevnim rasporedu

uvesti tjelesni svaki dan jer današnja djeca više ne provode vrijeme vani. Meni je struka, pa o tome znam najviše: trebalo bi prekopati cijelu nastavu povijesti. Npr. cijela jedna godina se gubi na Grke i Rimljane, a o modernoj povijesti se ne uči ništa. Jasno da zbog toga netko može biti laka meta za dezinformacije i fake news

naravno da se to neće dogoditi jer je školski program jedna od najmanje fleksibilnih stvari u državnom aparatu. I koncept školskih praznika cijelog ljeta je zastario. Školarci više ne rade na polju cijelog ljeta kao 1874, pa da ne mogu ići u školu

slazem se, uvest tjelesni svaki dan barem po jedan (skolski) sat i da se radi, a ne drka kurac.

10 min trcanja, 10 snage i 20tak nekog sporta bi za mnoge cuda ucinlo

Danas ti odmah dođu roditelji, šta imaš mom djetetu govoriti da ono mora trčati. Daš lošu ocjenu odmah ti zovu inspekciju, zakoni su limitirani za neku zaštitu djelatnika...Prvi sam svjestan da ima svakakvih profesora, loših do onih zaista skrenutog uma koje sam i sam imao, ali realno danas su roditelji postali mali šerifi kojima jedino palica ne dostaje da uvode reda po školama. Dobar dio klinaca je emocionalno nezreo, odrasli pod najčešće maminim staklenim zvonom gdje se Svijet i škola mora prilagoditi njihovom djetetu. Djeca snimaju nastavnike, testove i onda zajedno dolaze u škole tražiti pravdu, da stvar bude gora često su nastavnici kao roditelji još gori prema svojim kolegama kada se "bore" za svoju djecu, a prvi prigovaraju kada to njima netko radi i kako nemaju prava. 

Za ocjene se doslovno ide u školu sa prijetnjama da se izbore, ne više radom i knjigom. Jesu i naše generacije markirale, cirkusirale, ali si bio svjestan toga i nisi tražio prava koja ti nisu pripala. 

Mi smo nedavno imali slučaj gdje od predsjednika žena koja je svaki drugi dan na tv-u i govori kako su nam klinci pretili i da ne valja odgoj mladih ide u školu za svoga sina prijetiti nastavnici da mali ima 5 i to se tretira kao normalno, a onda klinac kasnije dobije stipendiju radi dobrih ocjena...

Ne stoji škola iza tebe, kolektiv, još ti mnogi rovare iza leđa i onda se ide linijom manjeg otpora i popuštanja. Dobiješ nezaslužene ocjene, onda takvi jednog dana krenu raditi da nikad ništa nisu morali naučiti, nose bahatost i manjak znanja, najgora moguća kombinacija, a vođe naređivati. 

znači koje kmečanje u vezi poreza na apartmane i nekretnitne.. Pa kako vam nije neugdno kmečat? Zalažem se da se uvede porez od 13% svim iznajmljivačima smještaja nezahvalnoj kopiladi sa kmečanjem...

i jos 6% na kmečanje!

Prošle su tri godine otkako je vojni dron pao u blizini Studentskog doma na Savi u Zagrebu, izazvavši šok i brojne upitnike. Tog četvrtka oko 23 sata, snažna eksplozija uznemirila je građane glavnog grada. Isprva se nagađalo da se radi o eksploziji plina, no ubrzo su se pojavile snimke koje su prikazale nepoznati objekt kako se strmoglavljuje na zelenu površinu te ostavlja tro metarski krater. Ostatci letjelice pronađeni su i na obližnjem nasipu, a istraga je otkrila da je riječ o vojnom dronu.

Prvi koji je identificirao letjelicu bio je američki vojni analitičar Tyler Rogoway, prije nego što su hrvatske vlasti izdale službenu izjavu. Ukrajinske vlasti su odmah odbacile odgovornost, tvrdeći da dron ne pripada njima, dok je premijer Andrej Plenković bez konkretne potvrde izjavio da je riječ o ruskoj bespilotnoj letjelici. Istovremeno, ustvrdio je kako nije bilo namjernog napada na Hrvatsku.

Istraga je kasnije potvrdila da je letjelica bila vojnog karaktera te da je u hrvatski zračni prostor ušla iz Mađarske, krećući se brzinom od 700 kilometara na sat. Pronađena je i crna kutija, koja je trebala rasvijetliti pojedinosti leta. U početnim izjavama tvrdilo se da je dron nosio 40 kilograma eksploziva, no kasniji nalazi pokazali su da nije sadržavao vojni eksploziv poput TNT-a. Riječ je bila o sovjetskoj bespilotnoj letjelici Tupoljev TU-141 Striž, dugoj gotovo 15 metara i širokoj tri metra, s težinom od preko šest tona. Maksimalna brzina letjelice iznosi 1100 kilometara na sat, a njezina operativna visina doseže do 6000 metara. Polijeće s lansirne rampe, a slijeće pomoću padobrana smještenog u repu.

Unatoč temeljitoj istrazi, do danas nije razjašnjeno čiji je dron bio i s kojom je namjerom lansiran. Jedno od ključnih pitanja ostalo je bez odgovora – kako je moguće da je letjelica prošla kroz rumunjski zračni prostor bez reakcije, zatim 40-ak minuta letjela nad Mađarskom, a da ju NATO sustavi nisu otkrili niti upozorili Hrvatsku? Ovaj incident ukazao je na ozbiljne sigurnosne propuste u nadzoru zračnog prostora.

Srećom, unatoč snažnoj eksploziji i padu letjelice u urbanom području, nitko nije ozlijeđen. Državno odvjetništvo (DORH) zaključilo je da je do pada drona došlo zbog tehničkog kvara u automatskom sustavu slijetanja prilikom aktivacije glavnog padobrana. Iako su neka pitanja ostala neodgovorena, ovaj događaj ostavio je trajnu zabrinutost o sigurnosti hrvatskog zračnog prostora i učinkovitosti međunarodnih sigurnosnih mehanizama.

kratka pamet u hrvata

lol Rumunjska vukojebina, Mađarska Putin puppet vukojebina.

Slučaj riješen.