Broj nesposobne djece postaje porazavajuc i alarmantan. Tu treba biti fokus kako to promijeniti, odnosno prevenirati.

Ove godine čak 4138 predškolaraca neće sjesti u školske klupe. Broj djece kojima je odgođen polazak u prvi razred znatno je porastao u odnosu na prošlu godinu, a najviše ih je u Zagrebu.

Prije upisa u osnovnu školu, djeca prolaze kroz niz provjera – od rastavljanja riječi na slova i obrnuto, preko govora i orijentacije u vremenu i prostoru, do predmatematičkih zadataka.

“Riječ je o nerazvijenim predčitalačkim i predmatematičkim teškoćama. Tu je i neusvojena analiza sinteza, nepoznavanje rime, lošija grafomotirička izvedba i nepoznavanje brojki”, kaže Stela Jerković, stručna suradnica logopetkinja u OŠ Središće.

Svaki deseti predškolac ostaje u vrtiću

Prema podacima Carneta, nastava je započela za više od 35 tisuća prvašića, no svaki deseti koji je trebao upisati školu – ipak ostaje u vrtiću. U Zagrebu je polazak odgođen za 1100 djece, dok je prethodnih godina taj broj bio između 900 i 950.

Na povećanje broja odgoda utječu različiti čimbenici – od boljeg prepoznavanja teškoća do sveprisutne upotrebe ekrana.

“Definitivno je bolje prepoznavanje teškoća kod djece, ali mislim da je u porastu taj ekranizam koji oduzima djetetu ono vrijeme koje je ono moglo provesti u učenju i pripremi za školu i neke vještine koje će mu biti potrebne za školu”, smatra Jerković.

Kako naglašava, dijete s ekranom nema interakciju kroz koju bi razvijalo komunikacijske i druge važne vještine potrebne za školu. Priprema za prvi razred zato se provodi upravo u sklopu predškolskog programa.