Ne znam tko je dotični, ovaj me tekst lani oduševio pa reko da ga podijelim.

Odličan tekst, više manje govori o ljudskoj površnosti gledanja i matrijalizmu, pa i preko vjere tj. Boga nego o samim blagdanima čije dubinsko značenje često zanemarujemo. Božić i Uskrs su u neku ruku dosta slični, iza te čudesne štalice, rođenja malog Boga okruženog životinjama, pastirima i kraljevima koji se dođoše pokloniti u toj čudesnoj božićnoj noći stoji mukotrpan put Marije, Josipova briga za obitelj, ubojstvo novorođene djece od strane Heroda i neizvjesna budućnost. Drugim riječima, samom rođenju prethode križevi koji se nalaze na tom putu. Ustvari Isus je od svog prvog do zadnjeg dana progonjen od ljudi, križ obilježava početak i kraj, a oba puta ga pobjeđuje. Jednom nad životom, drugi put nad smrću...

Nadao sam se kako bi ove godine već mogla izaći Pasija 2 : Uskrsnuće, no Melu ipak treba dati vremena. Ne sumnjam već iduće godine i da neće biti ništa manje nego genijalno baš kao i prvi dio.

Svima ovdje želim Sretan i blagoslovljen Uskrs !!

Nisam znao da se radi nastavak. Nego, kad smo kod serija na vjersku tematiku preporučam seriju "The Chosen" koja je napravljena stvarno odlično. Prati Isusov život. Trenutno su snimljene 2 sezone, a u planu ih je 7. Besplatno se može gledati preko aplikacija na mobitelima (ili smart tv-u).

Nadam se da će je snimiti prije nego potpuno ostare 🤭.

Inače, Chosen je uz Pasiju nešto najbolje što sam gledao po pitanju Isusa. (Obožavam Ben Hura, ali ne bih ga baš stavio u tu kategoriju).

Kod svih tih ekranizacija Isus je prikazan previše uzvišeno, božanski i dojam mi je da se zaboravilo da je osim 100% Bog bio i 100% čovjek.

Isto tako, po pitanju apostola, samo Petar, Ivan i Juda bi dobili svojih pet minuta, možda još Toma, a ostali su uglavnom bili samo statisti.

Ovdje su više manje svi dobili svoju pozadinu, Andrija, Petar, Ivan, Juda, Matej, Marija Magdalena, Toma, Filip, Šimun pa recimo i Nikodem ili Petrova žena. Uzeto je dosta umjetničke slobode, ali je tako dobro prikazano da stvarno vjeruješ da je bilo tako. Posebno netrpeljivost i rekao bih i mržnja prema Mateju koji je ranije bio carinik i živio odbačeno tretiran kao izdajica.

Belgijski svećenik Lemaitre nije dokazao Veliki prasak, on je predložio hipotezu 1927. Ta hipoteza je dokazana i pretvorena u teoriju Hubbleovim zakonom (danas Hubble-Lemaitreov zakon) 1929. te otkrićem pozadinskog kozmičkog zračenja 1965. Sam Lemaitre nije ponudio nikakav opservacijski dokaz Velikog praska, on je samo teoretizirao o konceptu.

Nitko ne tvrdi da je svemir nastao iz ničega (u smislu da nije postojalo ništa i onda svemir). Mi zapravo ne znamo niti šta se desilo poslije Velikog praska (unutar Planckovog vremena), a kamoli da možemo pričati šta je bilo prije.

Iz naše perspektive, uzrok nastanka našeg svemira mi nikako ne možemo znati. Hipoteza ima priličan broj, a Bog ili bilo kakav stvaratelj je tek jedna od hipoteza. Ako iz naše perspektive mi ne možemo znati što je uzrokovalo postanak našeg svemira, ako ne možemo znati ima li taj uzrok početak ili ne, ima li uzrok svoj uzrok ili ne, kako onda možemo odbaciti sve ostale hipoteze i reći da je Bog jedino moguće obrazloženje?

Ali najvažnije šta sam htio reći je da ateisti ne smatraju da je svemir nastao iz ničega. To vjernici namjerno iskrivljuju ateističko mišljenje, kako bi se činilo da je ateističko mišljenje jednako utemeljneo na vjeri kao njihovo, no to nije točno. Ateisti jednostavno kažu ono šta je točno, ljudi ne znaju ništa o uzroku svemira, sve drugo su spekulacije i nagađanja.

Isto kao što ateisti predbacuju kako vjernici negiraju teoriju evolucije.

Agresivni ateizam i agresivna vjera su lice i naličje istog novčića. Otvorenom umu je jedno i drugo sasvim ok te su vjera/ateizm i znanost kompatibilni.

A kad bih ja, što ne mora biti točno, izveo zaključak iz posta kolwge 19s83 onda bih hipotezu Boga u i hipotezu ne postojanja Boga izjednačio kao jednako nedokazive i ateizam bih izjednačio s vjerom što se dokaza tiče. Pa onda i jedno i drugo je znanstveno jednako vreijedno.

A znanstvenik koji isključuje vjeru od znanosti čini jednaku pogrešku kao i onaj  koji isključuje ateizam od znanosti.

Pa sama riječ vjera znaci da u nesto vjeruješ, a ne da znas. Da imas dokaze onda vjera prestaje. Ako se ne varam bas iz ateizma dolazi ono pitanje "Ako je Bog stvoritelj, od kuda on dolazi ?" Razumno pitanje, no za vjernike potpuno nevažno kao i ono kako tj. na koji način je nastala Zemlja, svemir itd. Fizičko i materija u kontekstu duhovnosti ima jako malo veze, cak ako se gleda Biblija koja je temelj krscanstva, prirodni zakoni kao i oni medicine se cesto krse cime Bog nadilazi "pravila" koja je sam postavio. Znanost igra po Božjim pravilima, no Bog ne mora igrati po istim vec ih mimoilazi...

Jos nesto, kao vjernici vjerujemo u Bozju objavu ljudima, znaci Boga koji se ocituje covjeku i koji zeli biti blizu covjeka. Ne tamo dalekog Boga koji sve promatra iz daljine. Kroz tu sliku vjerujem da se Bog ocituje ljudima na razne načine, od same prirode, umjetnosti, pa i znanosti...Kao neka igra skrivača gdje se stalno otkriva nesto skriveno i sastavlja mozaik stvaranja.