Posljednji dan Ive Karlovića na ATP listi. Na njoj je dulje od četvrt stoljeća

IAKO nije objavio kraj karijere, nego čak najavio da to nikad neće učiniti, Ivo Karlović nije odigrao meč više od godinu dana, a istekom ovog tjedna izgubit će posljednje ATP bodove i nakon više od 25 godina nestati s ljestvice najboljih svjetskih tenisača. Još danas na njoj drži 1066. mjesto.

Posljednji put 43-godišnji, 207 cm visoki Div sa Šalate, igrao je u kvalifikacijama za Indian Wells prošle godine. U 1. kolu je, na prepoznatljiv način, u tie-breaku trećeg seta, pobijedio Kanađanina Braydena Schnura. U drugom je izgubio od Kolumbijca Emilija Gomeza u dva seta. Drugi je, naravno, otišao u tie-break.

Više od četvrt stoljeća na ATP listi

Karlović se na ATP listi prvi put pojavio 9. lipnja 1997., prije 25 godina i četiri mjeseca, više od četvrt stoljeća držao se u društvu najboljih svjetskih tenisača. Najviši renking dosegao je 2008. kada je držao 14. mjesto, a ukupno je 44 tjedna proveo među 20 najboljih.

Na veliku scenu probio se senzacionalnom pobjedom u 1. kolu Wimbledona 2003. nad braniteljem naslova Lleytonom Hewittom. Dvije godine kasnije, kao 26-godišnjak, prvi put je ušao u finale ATP turnira, na travi londonskog Queen's Cluba, gdje ga je u dva tie-breaka zaustavio Andy Roddick, koji je nakon meča konstatirao kako je Karlovićev servis "najubojitije oružje u tenisu".

Samo Karlović i Federer

Najbolja godina karijere bila mu je 2007., kada je osvojio ne samo prvi nego i drugi i treći naslov, a jedini je uz Rogera Federera u toj godini pobijedio na sve tri podloge. Prvo je na zemlji Houstona svladao Mariana Zabaletu, pa na travi Nottinghama Stana Wawrinku te najesen na tvrdoj podlozi dvorane u Stockholmu domaćeg miljenika Thomasa Johanssona.

Iduće godine obranio je Nottingham, a nakon toga prošlo je pet godina do iduće titule u Kolumbiji. Još je 2015. osvojio Delray Beach, a 2016. posljednje dvije titule u Newportu i Los Cabosu.

Kroz karijeru je bio najpoznatiji po svojim servisima, za koje su zbog njegove visine i dugačkih ruku protivnici govorili kao da dolaze "s drveta" ili "s drugog kata". Držao je i sve značajne rekorde vezane za servise dok ih prije ili kasnije nije srušio John Isner.

Sve rekorde mu je srušio Isner

U Davis Cupu je 2009. protiv Radeka Štepaneka zabio 78 asova, što je bio svjetski rekord, a vjerojatno bi bio i danas da godinu poslije John Isner i Nicolas Mahut u Wimbledonu nisu igrali do 70:68 u petom setu i obojica premašili 100 asova.

Dugo je Karlović držao i rekord najbržeg servisa na svijetu s 251 km/h, kao i rekord po najvećem broju asova, kada je prestigao Gorana Ivaniševića. Kad je u listopadu prošle godine odigrao posljednji meč, na kontu je imao 13.728 asova, ali Isner je i taj rekord srušio tijekom ovogodišnjeg Wimbledona.

Za hrvatsku Davis Cup reprezentaciju odigrao je 27 mečeva i dobio 13, a bio je u sastavu prilikom prvog, povijesnog naslova 2005. godine, iako nije igrao. Osim osam titula na ATP turnirima, osvojio je i sedam Challengera te u ranoj fazi karijere četiri ITF Futuresa. Posljednju titulu osvojio je na Challengeru u Calgaryju 2018. godine.

https://www.index.hr/sport/clanak/posljednji-dan-ive-karlovica-na-atp-listi-na-njoj-je-dulje-od-cetvrt-stoljeca/2403729.aspx