"Zakon za dvorane je samo jedan od naših problema"

"Održavanje svjetskog prvenstva je pod velikim upitnikom, djelomice zbog ukidanja zakonske procedure o skraćenom postupku, ali i zbog toga što nitko nije razmišljao o još bitnijim stvarima, poput sigurnosti i nacionalnog interesa", kaže glavni čovjek hrvatskog rukometa, Željko Kavran.

On naime smatra da je 'zakon o rukometu' kojeg su tražili gradovi samo skraćivanje procedure, i da se ni u kojem slučaju ne bi odustajalo od javnih natječaja, već bi se skratila zavrzlama nakon toga, poput prava na žalbu i sličnih pravnih začkoljica. No, s zakonom ili bez, Hrvati u mnogome ovise o sreći: "Ono što se može dogoditi jest da, zbog nepostojanja sigurnosnih i nacionalnih smjernica, javni natječaj za izgradnju dvorane osvoji primjerice grčka ili rumunjska tvrtka, koja će svim silama odugovlačiti početak gradnje, vrijeme izgradnje i na sve ostale načine nastojati opstruirati dovršetak, kako bi Hrvatska izgubila Svjetsko prvenstvo. I Rumunjska i Grčka čekaju u redu da budu domaćini ove priredbe, a ja ne želim biti paranoičan, no to se realno može dogoditi.", priča Kavran.

Do 30. lipnja sve dvorane koje mislimo izgraditi moraju biti čvrsto definirane, gradilišta spremna, dozvole riješene. Kako stvari stoje, prvenstvo se može odigrati i u samo tri grada, a Kavran smatra da problem nikako ne predstavljaju manje sredine, poput Zadra, Varaždina, Poreča i Osijeka, već da će Zagreb biti najveći problem. Sve će oči bit uprte u taj grad, koji će morati osigurati najviše od svih.

Foto: Ivana Strahija

Ipak, ni u gradu Čakovcu ni u Županiji međimurskoj, gdje Željko Kavran živi i radi, lokalne se političke strukture nisu pretrgle da u svoj grad dovedu barem dio rukometnog spektakla, premda su za to imale veliku šansu. Kavran kaže: "Prvo je grad poslao kandidaturu, dok su u županiji izgubili obrazac pa su propustili rok. Smiješno ali istinito, no i tome se dalo doskočiti. Naime, u kasnijoj su fazi odgovorni samo trebali angažirati statičara, arhitekta i građevinca koji bi izdali svoju procjenu može li se ili ne čakovečka dvorana proširiti za potrebnih 3000 mjesta, no ni to nije učinjeno. Mogli smo u suradnji s Varaždinom ovdje imati najbolje svjetske rukometaše, ali za to očito u županiji nemaju dovoljno inetersa."

Izgleda da bi po pitanju Svjetskog rukometnog prvenstva 2009. svi, počevši od političara na niže, trebali početi više raditi a manje pričati. Sami rukometaši zaslužni su što je Hrvatska dobila domaćinstvo, svojim su radom, zalaganjem i igrama stavili ime Hrvatske na svjetsku rukometnu kartu, a na gospodarstvenicima i odgovornim strukturama je da realiziraju projekt. Kako je krenulo, s godinom iza nas provedenom u propuštanju prilika i češkanju po glavi, SP 2009 je sve dalje od Hrvatske.