Sovjeti previsoki i prejaki

Eurobasket 1957.

1955. godine Mađari su šokirali košarkaški svijet, prekinuli sovjetsku dominaciju i okrunili se za europskog prvaka. Međutim dvije godine kasnije Sovjetski Savez dolazi još bolji i još jači, spreman vratiti naslov u svoje dvorište. Domaćin Eurobasketa bila je Bugarska, a finalni dvoboj bit će odigran pred najvećim auditorijem u povijesti, na stadionu Levskog pred 48 tisuća gledatelja.

16 reprezentacija u Bugarskoj je bilo podijeljeno u četiri skupine, a branitelji naslova Mađari imali su na papiru najlakši posao. No početak im je bio vrlo težak. U prvom susretu pošteno su ih namučili Rumunji koji su na kraju ipak poraženi s tek poenom razlike. Slijedeća dva susreta u skupini bili su za Mađare lakšeg karaktera i kao prvi su prošli u finalnu rundu. Osim Mađara dalje su prošli Čehoslovačka, Jugoslavija, Sovjetski Savez, Poljska, Bugarska, Francuska i Rumunjska.

Osam reprezentacija u finalnoj rundi smješteno je u jednu skupinu i ligaškim sustavom svatko sa svakim došlo se do naslova prvaka.

Nakon prva dva kola u finalnoj skupini uz uvjerljive Sovjete na vrhu su se našli pomalo neočekivano Rumunji i Bugari sa stopostotnim učinkom. Bugari su odmah odradili sjajan posao svladavši Jugoslaviju 99:76 i prve favorite uz Sovjetski Savez Čehoslovačku 82:80. Rumunji su zapeli u slijedećem kolu na Mađarima, a veliki derbi odigrali su Sovjetski Savez i Čehoslovačka. Čehoslovaci su se odlično držali protiv fizički nadmoćnih Sovjeta, no nisu slavili. Poraženi su 62:60.

Postalo je jasno kako će o prvaku Europe odlučivati dvoboj Sovjetskog Saveza i domaćina Bugarske u posljednjem susretu prvenstva. Bugari su igrali kao u transu nošeni na krilima 48 tisuća gledatelja. Na poluvremenu su imali četiri poena prednosti, vodili 23:19, ali u drugom poluvremenu proradio je napad Sovjetskog Saveza i na kraju domaćin upisuje poraz 60:57, a Sovjetski Savez se vraća na vrh.

Iako su na kraju zauzeli tek treće mjesto, Čehoslovaci su imali u svojim redovima najboljeg igrača prvenstva u Jiriju Baumreku dok je prvi strijelac prvenstva bio Terrace iz Belgije s 22 poena u prosjeku.

Eurobasket 1959.

Kiša, neadekvatni tereni, česte ozljede na betonu, sve je to utjecalo na odluku Fibe da se EP više ne održava na otvorenom. Posljednji Eurobasket održan van dvorane bio je 1959. godine u organizaciji Turske. Na stadionu Inon u Istanbulu u borbi za naslov europskog prvaka našlo se 17 reprezentacija, a posljednji put među njima bila je i jedna neeuropska – Iran.

Turska je dobila organizaciju, no i ultimatum kako mora organizirati žensku košarkašku ligu. Kako ne bi izgubili domaćinstvo, turski političari unatoč protivljenju vjerskih poglavara dali su zeleno svjetlo za uključivanje žena u košarkašku obitelj.

Sustav natjecanja ponešto je izmijenjen tako da u drugom dijelu natjecanja više nije bilo osam reprezentacija u jednoj skupini već su formirane dvije skupine s po četiri reprezentacije. Dvije prvoplasirane reprezentacije iz svake skupine ulazile su u finalnu skupinu i razigravale za plasman od prvog do četvrtog mjesta.

U prvoj polufinalnoj skupini prve dvije pozicije uzeli su Sovjetski Savez i Mađarska. Dok su Sovjeti očekivano ušli u finalnu skupinu, Mađari su ključni susret igrali s Bugarskom, svladali ih s lakoćom 67:52 i prošli dalje. U borbu za medalje iz druge skupine prošli su Francuska i Čehoslovačka. Francuzi su do prvog mjesta u skupini došli s tri tijesne pobjede dok su Čehoslovacima bile dovoljne pobjede nad Belgijom i Rumunjskom.

Finalna skupina donijela je puno neizvjesnosti, ali ne u borbi za zlato. Sovjetski Savez dominirao je i u ovoj fazi natjecanja i uzeo s lakoćom zlato. Obzirom da su se prenosili bodovi iz međusobnih susreta u polufinalnim skupinama, Francuzi su bili u dobroj poziciji za uzimanje barem srebra jer su imali pobjedu nad Čehoslovačkom na kontu. Međutim u finalnoj skupini ubilježili su dva poraza i morali se zadovoljiti broncom obzirom da je Čehoslovačka u ključnom susretu svladala Mađarsku i uz bolju koš razliku uzela srebro. Mađari su za dva poena slabije koš razlike ostali bez medalje.

MVP ovog Eurobasketa bio je Rus Viktor Zubkov dok je najbolji strijelac s 27.5 poena u prosjeku bio reprezentativac Jugoslavije Radivoj Korać.

Eurobasket 1961.

Organizaciju Eurobasketa 1961. godine dobio je Beograd, a mečevi su igrani na prostoru Sajma gdje je pojedine susrete pratilo i preko deset tisuća gledatelja. Uz tradicionalno jaki Sovjetski Savez na scenu je stupila i reprezentacija Jugoslavije predvođena reformatorom Acom Nikolićem i nezadrživim duetom Korać-Daneu.

Na prvenstvu je sudjelovalo čak 19 reprezentacija koje su bile podijeljene u šest skupina u prvoj fazi natjecanja. U drugoj fazi natjecanja formirane su dvije skupine s po šest reprezentacija nakon čega su igrani polufinalni i finalni susreti.

Sovjetski Savez je dominirao kako kvalitetom, tako i visinom i ostale reprezentacije nisu imale pretjerane šanse. Sovjeti su u svom sastavu imali niz igrača viših od 200 centimetara, nekolicinu i preko 210 o čemu je većina ostalih reprezentacija mogla samo sanjati.

U borbu za medalje ušli su Sovjetski Savez, Jugoslavija, Francuska i Bugarska. Sovjetski Savez je u polufinalu nadigrao Bugare, a Jugoslavija Francusku i sve je bilo spremno za veliki finalni okršaj. U finale je Jugoslavija ušla bez svog prvog strijelca Radivoja Koraća, Rusi su ostvarili dominaciju pod reketom preko sjajnog Krumniča i uzeli novi naslov europskog prvaka slavivši 60:53.

Titulu najboljeg igrača i najboljeg strijelca ponio je Korać koji je turnir završio s prosjekom od 24.3 poena po susretu.