Košarka

Jugoslavija skida Sovjetski Savez

Tri europska prvenstva u razdoblju od 1969. do 1973. godine protekla su u potpunoj dominaciji Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. Ove dvije reprezentacije pretplatile su se u tom razdoblju na europski vrh, a 1973. godine tek se umiješala Španjolska koja je na svom tlu došla do same završnice...

Eurobasket 1969.

Eurobasket 1969.

1. Sovjetski Savez
2. Jugoslavija
3. Čehoslovačka
4. Poljska
5. Španjolska
6. Italija
7. Bugarska
8. Mađarska
9. Rumunjska
10. Grčka
11. Izrael
12. Švedska

Priču o povijesti europskih prvenstava nastavljamo prvenstvom iz 1969. godine koje se održavalo u Italiji. Napoli i Caserta bili su mjesta glavnih događanja, a viđen je još jedan trijumf Sovjetskog Saveza.

Na ovom Prvenstvu sudjelovalo je 12 reprezentacija koje su se kroz prethodne kvalifikacije probile u završnicu. Reprezentacije su bile podijeljene u dvije skupine po šest nakon čega se igralo za plasman. U polufinale su išle dvije prvoplasirane reprezentacije iz svake skupine dok su ostale reprezentacije razigravale za poredak od petog do osmog te devetog do 12. mjesta.

Sovjetski Savez doputovao je u Italiju kao veliki favorit, ali ne toliki kao prethodnih godina. Jugoslavija je godinu dana ranije na Olimpijskim igrama uzela srebro uz odličnu igru i ozbiljno je prijetila Sovjetima.

Ova predviđanja pokazala su se točnima na ovom natjecanju gdje je ždrijeb spojio Sovjete i Jugoslaviju u istu skupinu u prvom dijelu natjecanja. Do velikog dvoboja došlo je u posljednjem kolu u skupini, a Jugoslavija je odnijela pobjedu 73:61 zahvaljujući novom velikom talentu Krešimiru Ćosiću. Bio je to prvi poraz Sovjetskog Saveza u 14 godina u službenim susretima. Naravno, ostale reprezentacije nisu ozbiljnije zaprijetile Sovjetskom Savezu i Jugoslaviji te su prva dva mjesta u skupini očekivano podijeljena. U drugoj skupini na vrhu su bili Čehoslovaci sa stopostotnim učinkom dok je velika gužva bila u borbi za drugo mjesto koje su u foto finišu uzeli Poljaci zahvaljujući porazu Talijana u posljednjem kolu od Čehoslovačke 63:62.

Poljaci su se pokazali kao izuzetno neugodan protivnik u polufinalu gdje je Jugoslavija do posljednjih trenutaka opasno živjela, ali ipak slavila 76:74. Sovjetski Savez lakše se obračunao s Čehoslovačkom svladavši ih 83:69. Uslijedilo je veliko finale i novi dvoboj Sovjeta i Jugoslavena, ali ovaj put Sovjetski Savez bio je bolji i pobjedom 81:72 uzeo naslov. Velike zasluge za to idu veteranu Voljnovu koji je odigrao izvrsnu obranu na Ćosiću limitiravši ga na svega šest poena.

Za MVP-a Prvenstva proglašen je Sergej Bjelov iz Sovjetskog Saveza dok je najbolji strijelac s 22.6 poena u prosjeku ponovno bio Grk Georgios Kolokithas.

Sergej Bjelov

Sergej Bjelov zasigurno je jedan od najboljih košarkaša u povijesti Rusije i Sovjetskog Saveza. Fizički izuzetno jak i pokretljiv Bjelov je u reprezentaciji debitirao kao 23-godišnjak 1967. godine na Svjetskom prvenstvu u Urugvaju. Vrlo brzo se prometnuo u vođu reprezentacije i dugogodišnjeg ponajboljeg igrača.

Rođen je 1944. godine u oblasti Tomsk, a karijeru je započeo u sibirskom Uralmašu gdje je igrao tri sezone do 1967. godine kada seli u veliki CSKA iz Moskve. U CSKA je igrao 12 sezona i osvojio sve što se osvojiti može na klupskom planu, a posebno mjesto imaju dva naslova prvaka Europe. U dresu reprezentacije nastupao je do 1980. godine, osvojio jednu zlatnu i tri brončane medalje na olimpijskim igrama, dva puta je bio svjetski te četiri puta europski prvak.

Posebno priznanje dobio je 1992. godine kada je kao prvi Europljanin ušao u Kuću slavnih, a godinu dana ranije Fiba ga je proglasila najboljim europskim igračem ikad. Kasnije je ostvario i uspješnu trenersku karijeru, a posebno u Uralu kojeg je postavio na noge i u njegovo vrijeme doveo do vrha ruske košarke.

Eurobasket 1971.

Eurobasket 1971.

1. Sovjetski Savez
2. Jugoslavija
3. Italija
4. Poljska
5. Čehoslovačka
6. Bugarska
7. Španjolska
8. Rumunjska
9. Zapadna Njemačka
10. Francuska
11. Izrael
12. Turska

Dvije godine kasnije organizaciju Eurobasketa dobila je Zapadna Njemačka. Gradovi Essen i Böblingen bili su središte zbivanja europske košarke u tom razdoblju. Kao i na prošlom Prvenstvu, i ovo Prvenstvo ugostilo je 12 najboljih reprezentacija Europe, podijeljenih u dvije skupine.

Ovaj put ždrijeb nije spojio dva glavna favorita za naslov, Sovjetski Savez i Jugoslaviju, zajedno u skupinu tako da su obje reprezentacije natjecanje u prvoj fazi završile na prvoj poziciji. Okršaj ove dvije reprezentacije dogodio se i godinu dana ranije na Svjetskom prvenstvu u Jugoslaviji gdje su Sovjeti skinuti s trona i Jugoslavija osvojila svoj prvi veliki naslov.

Nakon laganog posla u skupinama, Jugoslavija i Sovjetski Savez u polufinalu su išli na Poljsku i Italiju i ostvarili vrlo uvjerljive pobjede. Jugoslavija je pomela Poljake sa 100:75 dok je Sovjetski Savez održao lekciju Talijanima svladavši ih 93:66.

Finalni dvoboj donio je čvrstu i nervoznu košarku u kojoj su se bolje snašli Sovjeti i na kraju, iako je Jugoslavija bila u prednosti najveći dio susreta, slavili 69:64. Ponovno je ključ bio u zaustavljanju Kreše Ćosića na kojem je odličan posao odradio Zarmuhamedov zaustavivši ga na šutu 3/20 iz igre.

Iako u finalu nije bio na najvišoj razini, Ćosić je ponio naslov MVP-a turnira dok je najbolji strijelac bio Poljak Edward Jurkiewicz s 22.5 poena u prosjeku.

Krešimir Ćosić

Krešimir Ćosić je apsolutno jedan od najvećih europskih košarkaša svih vremena. Sjajni centar bio je korak ispred svog vremena, teško zaustavljiv, centar s inteligencijom razigravača. Rođen je 26. studenog 1948. godine u Zagrebu, a nakon teške bolesti preminuo je 25. svibnja 1995. godine.

Krešo je košarkašku karijeru započeo u Zadru, vrlo brzo pokazao veliki talent i 1971. godine napustio Zadar i otišao u SAD. Tamo je nastupao za sveučilište Brigham Young University gdje je stekao status jednog od najboljih igrača u povijesti sveučilišta što dokazuje i umirovljena dvanaestica pod svodom sveučilišne dvorane. Jedino je još dres Dannyja Aingea umirovljen.

Sjajne igre na sveučilištu nisu ostale nezapažene niti u NBA ligi te Ćosića na draftu u tri navrata biraju Portland Trail Blazersi, Los Angeles Lakersi i Boston Celticsi, međutim Krešo se nije odlučio za odlazak u NBA ligu već se 1973. godine vratio u Zadar. Osim u Zadru, nastupao je i u Ciboni i bolognskom Virtusu te bio standardan reprezentativac Jugoslavije sve do umirovljenja. Nakon odlaska u mirovinu Ćosić preuzima reprezentaciju kao izbornik i 1988. godine na Olimpijskim igrama u Seoulu uzima srebro odgajajući novu odličnu generaciju.

Priznanje odličnoj karijeri stiglo je i primitkom u Kuću slavnih u Springfieldu, a tijekom ratnih godina radio je i kao hrvatski diplomat u Washingtonu.

Eurobasket 1973.

Eurobasket 1973.

1. Jugoslavija
2. Španjolska
3. Sovjetski Savez
4. Čehoslovačka
5. Italija
6. Bugarska
7. Izrael
8. Turska
9. Rumunjska
10. Francuska
11. Grčka
12. Poljska

Dominacija Sovjetskog Saveza prekinuta je 1973. godine. Zlato na Europskom prvenstvu u Španjolskoj odnijela je Jugoslavija iako nije imala niti jedan dvoboj sa Sovjetima. Sovjete je u polufinalu riješio domaćin Španjolska svladavši ih na krilima Buscata, Estrade i Brabandera.

Barcelona i njezino predgrađe Badalona ugostili su ponovno 12 reprezentacija. U skupini A Sovjetski Savez se prošetao natjecanjem i ubilježio uvjerljivo prvo mjesto s koš razlikom +106 u pet odigranih susreta. Puno zanimljivije bilo je u skupini B gdje je Jugoslavija uzela prvo mjesto ispred domaćina Španjolske. Jugoslavija i Španjolska susreli su se već u prvom susretu, a Jugoslavija je slavila 65:59. Još jednom reprezentacija Jugoslavije bila je na iskušenju i to u dvoboju s Talijanima koji su svladani tek nakon dva produžetka 73:71.

U prvom polufinalnom dvoboju nije bilo nedoumica. Jugoslavija je s lakoćom svladala Čehoslovačku 96:71 dok je u drugom dvoboju viđena prava drama. Španjolci nošeni bučnim navijačima rade senzaciju i pobjeđuju Sovjetski Savez 80:76 te ulaze u finale. Bila je to dobra vijest za Jugoslaviju koja je imala priliku prekinuti niz sovjetskih zlata na EP-ima i to učinila svladavši Španjolce 78:67. Nervozni domaćin već u prvom poluvremenu pao je pod pritiskom i izgubio utakmicu.

Za MVP-a prvenstva proglašen je španjolski Amerikanac Wayne Brabander dok je prvi strijelac bio Atanas Golomejev iz Bugarske s prosječnih 21.7 poen po susretu.