Košarka

Europska elita bogatija no ikad

Kristian Hohnjec • ponedjeljak, 22.10.2007.

Neuobičajeno u ponedjeljak u poljskom Sopotu otvorit će se nova sezona najjačeg kontinentalnog klupskog natjecanja. Bogatija, a možda i kvalitetnija nego ikad Euroliga u 49. izdanju nudi mnoge intrige. Grčko - ruski milijunaši, španjolska sistematičnost ili nešto treće. Pod patronatom Ulebovog Jordija Bertomeua Euroliga je postala brand vrijedan respekta...

Unatoč poluglasnim prigovorima zbog pretjerane amerikanizacije i želje za natjecanjem s NBA ligom, nema spora da Euroliga posljednjih godina grabi velikim koracima naprijed. Posjećenost utakmica u neznačajnom je, ali konstantom rastu. Medijska praćenost sve je intenzivija, a klupske blagajne sve punije.

Europski su klubovi ovog ljeta trošili više nego ikad. Plaća povratnika Šarunasa Jasikevičiusa u istim je gabaritima kao ona Dominiquea Wilkinsa, kada je ovaj boravio u Ateni. Šiškauskas i Spanoulis, primjerice, zarađuju više nego u svoje vrijeme Dejan Bodiroga i Dino Rađa. Djelomično zato što su pokupili velik dio zanimljivog materijala, a djelomično zbog činjenice da se NBA više ne doživljava kao nešto mistično i nedostižno, od važnijih protagonista preko "bare" u prijelaznom roku otplovili su tek Argentinac Luis Scola i Španjolac Juan Carlos Navarro.

Hrvati u Euroligi

Mario Kasun (Axa FC Barcelona)
Davor Kus (Unicaja Malaga)
Zoran Planinić (Tau Ceramica)
Marko Popović (Žalgiris Kaunas)
Roko Leni Ukić (Lottomatica Roma)
Nikola Vujčić (Maccabi Elite Tel Aviv)
Andrija Žižić (Panathinaikos)

Linije u suprotnom pravcu sve su češće. Osim spomenutih "nezadovoljnika", na dolazak u Europu odlučili su se i neki igrači s prominentnom minutažom (Ilyasova, Ray, Tsakalidis, Jackson...). Euroligaši su dosegli financijsku razinu zahvaljujući kojoj mogu privući i platiti srednji stalež američkih profesionalaca.

Mnogo se radi na imidžu. Raznim marketinškim tehnikama Uleb pokušava postići što veću atraktivnost svojeg proizvoda. Euroliga je "televizična" u mnogim nacijama koje i nemaju predstavnika, a recento se probila i na američko tržište. Pobjede u predsezonskim utakmicama razbile su predrasude tradicionalno arogantnih američkih fanova, koji sada događanja na Starom kontinentu ne doživaljavaju inferiornima i ekstremnima.

Sve bi bilo uzalud da nema kvalitete, jer prosječni je europski navijač mnogo educiraniji, znanjem bogatiji, a samim time i zahtjevniji od američkog. Europejca se teško može kupiti premasnim hamburgerom. Uz standardno naglašen timski pristup i kvalitetnu obranu, Euroliga u ovom trenutku raspolaže sa zavidnom količinom individualne kvalitete. Imena poput Jasikevičiusa, Papaloukasa, Vujčića, Šiškauskasa ili Macijauskasa privlače gledatelje.

Najveći favoriti su prošlosezonski finalisti Panathinaikos i CSKA Moskva. Izostatak njihovog trijumfa ne bi se mogao nazvati šokatnim, ali bi svakako bio iznenađujuć. Rusko - grčki dvoboj obilježit će tri velika interna duela: Papaloukas - Diamantidis, Šiškauskas - Jasikevičius i Messina - Obradović. Činjenica da se Final Four održava u Madridu u prvi red izazivača gura Real. Između ostalog, bit će zanimljivo vidjeti što može učiniti europski prvak David Blatt s grupom etabliranih Amerkanaca u Efes Pilsenu.

Isključujući Cibonu, sedam Hrvata će ove sezone nastupati u elitnom europskom natjecanju, što je jedan manje nego lani. Prelaskom u Dinamo Moskvu i Bešiktaš bez Eurolige su ostali Prkačin i Nicević, a među legionare angažmanom u Malagi ušao je Davor Kus. Spahija je Tel Aviv zamijenio Vitorijom, a Repeša je ostao u Rimu. Za kormilom Tau Ceramice prošlu sezonu je počeo Velimir Perasović, pa smo "skraćeni" i u tom segmentu. Najbolji kontinentalni "visoki ljudi" ponovo će pohoditi Draženov dom, a Cibona će tražiti svoj komadić uspjeha i dio novčanog kolača.

Sviđa ti se članak? Podijeli ga!

Sadržaj se nastavlja
Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!