Kožulj: "Duje ide u Istanbul"

Gordan Kožulj je jedan od najuspješnijih hrvatskih plivača i tijekom svoje dugogodišnje karijere ostvario je brojne uspjehe, no najljepše uspomene mu nisu od rezultata nego od samog plivačkog ambijenta. Koje su najljepše uspomene vaše plivačke karijere?

"Ono što plivanje daje, a to su recimo putovanja po raznim svjetskim krajevima i to obično u društvu drugih plivača koji su vaši vršnjaci tako da bude puno druženja".

Žalite li za nečim u vašoj karijeri, ili mislite da ste ostvarili sve što ste mogli?

"Ja mislim da sam pobijedio statistiku što se tiče moje karijere. Izuzetno sam sretan i zadovoljan ostvarenim. Bilo je jako puno prepreka i statistika svakako nije bila na mojoj strani. Mislim da je moja karijera bila duga i uspješna. Sretan sam iz tri razloga. Prvo, zato što mislim da sam ostvario više nego što se očekivalo. Drugo, zato što sam završio karijeru kad sam osjetio da je ona stvarno završila. Mislim da mogu biti sretan što sam završio karijeru kada sam mislio da je za to bilo vrijeme, a ne zbog ozljede, ili nekog drugog razloga. Štoviše, mislim da svaki sportaš može biti sretan ako završi karijeru u tridesetima bez ozljede. I na kraju treće, zato što sam osvojio sve osim olimpijske medalje. Bilo je prilika, ali eto samo na Olimpijskim igrama nisam realizirao svoj potencijal".

Osvojili ste dva zlata i tri srebra s Europskih prvenstava, jedno zlato na Europskom i Svjetskom prvenstvu u malim bazenima, te jedno srebro na Svjetskom prvenstvu. Je li vam neka medalja draža od ostalih?

"Ne. Zato što nijedna medalja nije bila cilj sama po sebi. Sve su to bili koraci u jednoj dugoj i uspješnoj karijeri. Prvo međunarodno natjecanje na kojem sam stupio na scenu bilo je juniorsko prvenstvo. To je meni važno natjecanje. Na njemu nisam osvojio medalju, osvojio sam tek deseto mjesto, ali je to bilo prvo veliko međunarodno natjecanje na kojem sam prepoznao da mogu nešto napraviti, da imam perspektivu".

Ukidaju se poliuretanski kostimi. Kakvo je vaše mišljenje o tome?

"Zadovoljan sam. Mislim da će u ovom složenom svijetu pojednostavljenje pomoći svima. Mislim da će to olakšati život i proizvođačima opreme i plivačima jer se u zadnje vrijeme više razgovaralo o tim kostimima nego o kvalitetama određenih plivača, njihovoj tehnici, načinu rada, upornosti, itd".

Je li trebalo ukinuti kostime i prije Svjetskog prvenstva u Rimu? Čuju su, naime, kritike da je na neki način veliko natjecanje poput SP-a ispalo farsa.

"Po meni nije bila farsa. Na velikim natjecanjima je najbitnije da svi imaju jednake uvjete i mislim da su ih svi i imali. Slažem se, međutim, da je trebalo ranije zabraniti kostime. Svjetska plivačka organizacija, FINA, nije, međutim, imala dovoljno snage i kohezije da donese takvu odluku. Oni jesu u jednom trenutku donijeli odluku o zabrani kostima, ali su nakon mjesec dana vratili stara pravila jer nisu još imali dovoljno jake pravne i tehničke okvire pa su se bojali sudskih tužbi. Bilo je potrebno dosta vremena da nađu kako uobličiti ta pravila".

Hoće li rekordi iz Rima biti priznati?

"Teško mi je reći. FINA vjerojatno ima svoj stav, ali ne znam što će poduzeti. Po meni rekordi moraju ostati jer su oni ostvareni unutar tada postojećih pravila. Sad hoće li se napraviti dva seta rekorda, sa i bez kostima, to nisam siguran".

Nakon povlačenja, preuzeli ste poziciju direktora hrvatske reprezentacije i jedan ste od najupućenijih u situaciju vezanu za Duju Draganju. Hoće li naš najbolji plivač ići na Europsko prvenstvo u 25-metarskim bazenima koje se održava od 10. do 13. prosinca?

"Svakako da hoće. Duje je naš najbolji plivač i ja se kao direktor reprezentacije veselim tome. On će svakako dobiti poziv za Europsko prvenstvo i nadam se da će ga prihvatiti".

S kakvim očekivanjima idemo u Istanbul?

"Želimo otići tamo u najjačem mogućem sastavu. Prije svega mislim na Duju i Sanju, a zatim na Marija Todorovića, Alekseja Puninskog, Sašu Imprića i sve ostale. Znam da su oni uložili puno truda da bi se pripremili što bolje i još uvijek se pripremaju. Od njih očekujem da otplivaju svoje najbolje osobne rezultate. Plasmane je teško predviđati, ali ako budu plivali na razini hrvatskih rekorda vjerujem da će biti finala, a možda i pokoja medalja".

Što po vama u budućnosti mogu napraviti Draganja, Sanja Jovanović, Mario Todorović, ali i drugi plivači, kakvi su im nekakvi krajnji dometi?

"Draganja se potvrdio kao jedan od najboljih sprintera. Bio je svjetski rekorder na 50 metara u malim bazenima, dvaput svjetski prvak u malim bazenima. Bio je olimpijski viceprvak. Ti dometi su sami po sebi nevjerojatni. Od njega trebamo očekivati da zadrži taj status koji ima. Od Sanje očekujemo da u idućih nekoliko godina sazri u toj mjeri da na 100 metara leđno na Olimpijskim igrama u Londonu prihvati ulogu favorita. Od ostalih plivača se, pak, očekuje da se pomaknu korak bliže vrhu, da konkuriraju za polufinala, a neki i za finala".

Ima li nekih posebnih razloga što Sanja Jovanović nije imala previše uspjeha u velikim bazenima, odnosno što je u zadnje vrijeme puno bolje rezultate ostvarivala u malima, a u velikima često podbacivala?

"Jedan od njenih najvećih uspjeha je osvajanje brončane medalje na Europskom prvenstvu u velikim bazenima 2004. godine. Tamo je potvrdila da može i u velikim bazenima. Istina je da je kasnije u malim bazenima ostvarivala izvrsne rezultate što samo potvrđuje da je sposobna i talentirana. Mislim da realno nema razloga da se u njenom slučaju radi razlika između malih i velikih bazena. Dapače, mislim da to samo pokazuje da ona ima još puno prostora za napredovanje u velikom bazenu. Stvarno vidim da ona dovoljno trenira i da ima sve kvalitete kako bi odlične rezultate iz malog bazena prebacila i u veliki".

Kakvom vidite budućnost hrvatskog plivanja?

"Mislim da je svijetla zbog toga što vjerujem da će u sljedećem periodu biti sve više bazena u Hrvatskoj. Ključ uspjeha će ovisiti o onome što je do sada bio limitirajući faktor, odnosno prostor u kojem se može trenirati. Mislim da Hrvatska ima izuzetno kvalitetne trenere i talentirane plivače. No, do sada nije bilo dovoljno prostora da se plivanje masovno proširi. Da bi se moglo konkurirati svjetskim plivačkim silama treba imati masovnost. Mislim da će je Hrvatska u sljedećih deset godina uspjeti povećati obzirom da je u planu izgradnja više plivačkih bazena".

Kakva je, pak, perspektiva svjetskog plivanja?

"Sjajna. Plivanje iz godine u godinu puno napreduje. Najveće svjetske plivačke sile ujedno su i svjetski gospodarski lideri i strašno puno ulažu u plivanje. Obzirom na to, vjerujem da će napredak plivanja biti iznimno progresivan".

Nedavno ste izabrani u Europsku komisiju sportaša. Koja je vaša uloga?

"Izabran sam u Europsku komisiju sportaša pri Europskim olimpijskim odborima. Uloga sportaša je da sudjeluju u radu svojih nacionalnih olimpijskih odbora. Njihov je cilj razvoj i poticanje sporta, kao i napredak olimpijskih sportova i olimpijskog pokreta, širenje olimpijskih ideja, fair playa, tolerancije. Naš je zadatak da kroz taj odbor dajemo mišljenje i stavove europskih sportaša o tim raznim projektima".