Vladavina Jean-Claude Killyja

Prve Zimske olimpijske igre u Francuskoj kao grad domaćin ugostio je Grenoble, premda je u začetku kandidature bio lišen razvijene infrastrukture. Za tu se čast izborio u jakoj konkurenciji Calgaryja, Lahtija, Sappora, Lake Placida i Osla, a sve pripreme borilišta i popratnih sadržaja obavio gotovo perfektno. Igre 1968. godine svijetu su preko televizijskih ekrana prvi puta emitirane u boji, sportaši i sportašice, kojih je bilo u rekordnom broju, ovoga su puta smješteni u čak sedam Olimpijskih sela, a u obavezni protokol Igara uvedena je kontrola dopinga i test spola za sportašice.

Čitavo natjecanje obilježio je francuski skijaš Jean-Claude Killy, trostruki pobjednik alpskih disciplina - spusta, slaloma i veleslaloma. Killy je izjednačio doseg Austrijanca Tonija Sailera, koji je isti pothvat ostvario 12 godina ranije, no Francuz je ipak imao puno jaču, ozbiljniju konkurenciju, te je stoga i njegov uspjeh nešto vrijedniji. Posebno će se, pak, pamtiti njegova slalomska pobjeda, koju je osvojio nakon dugog vijećanja žirija i pregledavanja snimaka vožnji. Karl Schranz se, naime, potužio kako mu je na stazi u jednome trenutku druge vožnje zasmetala službena osoba, te je u ponovljenom startu nadišao Killyjevo vrijeme. No, kasnijom odlukom zlato mu je ipak oduzeto i vraćeno zasluženom prvotnom slavljeniku.

Skijašice su također prezentirale uzbudljive utrke. Francuskinja Marielle Goitschell nadmoćno je pobijedila u slalomu i tako postala prvom skijašicom koja je na dvjema Igrama osvojila zlatnu kolajnu; veleslalom je ovoga puta pripao kanadskoj skijašici Nancy Green, a u spustu je najbrža i najpreciznija bila Austrijanka Olga Poll.

Skandinavci su se vratili u žižu zbivanja skijaškog trčanja nakon godina izbivanja s najviših pozicija. Harold Gronningen konačno je osvojio zlato, nakon dva srebra u Innsbrucku, bio je najbrži na 15 km. Na dvostrukoj dužoj stazi senzacionalnu pobjedu upisao je Talijan Franco Nones, a 50-kilometarski maraton najbrže je prošao Olle Ellefsater, nadvladavši ogromne napore da zadrži prednost ispred Vedenjina i Haasa. Skijašice dobivaju novu zvijezdu - Toini Gustafsson pobijedila je do tada neprikosnovene sovjetske trkačice u utrkama na 5 i 10 km, a veliki obol dala je i srebru štafete, u kojoj je slavila Norveška.

Na skakaonicama, pak, vladaju neke nove države. Nestalo je dominacije Skandinavaca, a posebno Norvežana i Finaca - na 70-metarskoj skakaonici najbolje se snašao Čehoslovak Jiri Raska, a trijumf na većoj skakaonici pripao je inspiriranom Sovjetu Vladimiru Bjelousovu. Norvežanin, zato, pobjeđuje u biatlonu - njegovo ime je Magnar Sollberg, a prvu biatlonsku štafetu u utrci 4 x 7.5 km na najvišoj poziciji završava SSSR.

Umjetničko klizanje najviše je uzbuđenja ponudilo u ženskoj konkurenciji. Neizvjesna utrka na koncu je pripala stasitoj i gracioznoj Amerikanki Peggy Fleming, ispred Njemice Gabriele Seifert i Čehinje Hane Maškove. Titulu najboljeg klizača odnio je Austrijanac Wolfgang Scwarz, a indikatorom buduće vladavine ovim sportom bilo je sovjetsko zlato u parovima, koje je osvojio bračni par Ljudmila Bjelousova i Oleg Protopopov.

Brzi klizači istaknuli su se najbržim, rekordnim vremenima - razlog tomu bilo je otkriće drugačije gradnje staza i postavljanja leda - čak su desetorica zbog takvog razvoja situacije "potukla" vremena ostvarena u Innsbrucku četiri godine ranije. Najkraću dionicu najbrže je odradio Nijemac Erhard Keller, Cornelis Berkerk slavio je na 1.500 metara i bio drugoplasirani na 5.000 metara, a Johnny Hoglin najbolje se snašao na najdužoj utrci - 10.000 metara. Norvežanin Fred Anton Maier pobijedio je na 5.000 metara, a na dvostrukoj dužoj stazi bio je drugi.

Deveterostruki je svjetski prvak u vožnji boba Talijan Eugenio Monti s 40 godina u Grenoble krenuo samo s jednim, posljednjim ciljem - sve europske i svjetske titule, te naporan rad i treninge zamijeniti za olimpijsko zlato. Toliko ga je dugo, u Squaw Valleyju i Innsbrucku, izbjegavalo, da je u Francuskoj kormilareći bobovima dvosjedom i četverosjedom oko vrata objesio čak dvije kolajne najsjajnijeg sjaja. Nadmetanja najboljih sanjkaša zasjenila je pak kontroverza i diskvalifikacija pobjedničke momčadi iz Istočne Njemačke. Utvrdilo se da su djevojke previše zagrijale saonice, ne bi li maksimalno povećale brzinu, te je zlato dodijeljeno Talijanki Erici Lechner. U muškom jednosjedu tijesno pobjeđuje Manfred Schimd, a zlato u dvosjedu otišlo je Michaelu Bonsacku i Thomasu Kohleru.

Veoma uzbudljivo bilo je i na hokejskim terenima, na kojima je odigrana jedna od najljepših i najuzbudljivijh utakmica u povijesti olimpijskih igara. Češka i Slovačka su uz sijaset vrhunskih poteza, inspiracije, preokreta i promjena odigrale 5:4, no kiksevima protiv Švedske zlato su na koncu ipak ponovno morali prepustiti SSSR-u. Konačna tablica medalja otkrila je da su norveški sportaši po prvi puta poslije Osla 1952, kada su se na Igrama prvi puta pojavili Sovjeti, ostvarili najviše uspjeha. Ukupno su osvojili 6 zlatnih, 5 srebrnih i 3 brončane kolajne.

Fotografije u tekstu: Olympic.org