Isner: "Valjda je bila sudbina"

Počelo je u utorak, nastavak se dogodio s preko sedam sati prvog dijela petog seta u srijedu, da bi zaključak stigao u četvrtak, kada je odigrano "samo" 20 gemova - najduži teniski meč u povijesti teško će itko ikad nadmašiti, a zadovoljstvo da u tom trileru bude pobjednik imao je John Isner, koji je s neponovljivih 70:68 u petom svladao Francuza Nicolasa Mahuta.

"Kada sam u srijedu odlazio s terena, mislio sam da je ovo san. Iskreno to kažem, zbilja nisam vjerovao da je ovakav meč uopće moguć - samo sam čekao da se probudim", govorio je drugi najviši tenisač Toura nakon što je sve završilo: "Nisam baš spavao mirno sa srijede na četvrtak, uspjelo mi je samo četiri sata, Nicolas mi je rekao da je on odspavao samo tri, i jedan i drugi bili smo na rezervama energije".

"Kada je peti set u srijedu otišao dalje od 25:25, ne znam što sam mislio, nisam ustvari uopće razmišljao - samo serviraj i udaraj forhend, to je sve što mi je bilo u mislima u u mojim servis-gemovima i srećom, išlo mi je. On je, pak, servirao odlično i skakutao uokolo nakon što smo već igrali osam sati, što je zbilja fascinantno".

"U četvrtak su stvari bile drugačije, kao što sam i očekivao. Trebalo je desetak servis-gemova da dođem do breaka, ali imao sam osjećaj da se neće rastegnuti kao dan ranije, vjerovao sam da neće biti više od 20 gemova, tkogod izašao kao pobjednik", dodao je Isner.

"Ne mogu objasniti zbog čega je ovo toliko trajalo. I jedan i drugi servirali smo jako dobro, ali opet, čak i uz to, teško je očekivati da će otići dalje od 20:20 u petom. Vjerojatno je ovo bila sudbina... S jedne strane mi je drago što se ovo dogodilo, bez obzira na umor, lijep je osjećaj što sam bio dio ovog meča".

Kako uopće izdržati malo više od 11 sati na terenu kroz tri dana, a nešto više od sedam samo u srijedu - pogotovo za igrača visokog 206 cm i teškog 111 kilograma? Naravno, Isneru nije bilo lako, ali pomoglo je treniranje po najžešćem suncu: "Prije Wimbledona sam trebao igrati u Eastbourneu, ali odustao sam jer se nisam osjećao dovoljno spremno. Ostao sam dodatnih osam dana u Tampi, na vrućini i vlazi, to mi je sada pomoglo, dobro sam se pripremio".

"Zapravo, trener se prije Wimbledona našalio da sam sada spreman igrati deset sati - nakon tih treninga u Tampi, pokazalo se da je bio u pravu", zaključio je Isner, čovjek koji je skupa s Mahutom u posljednja tri dana, pogotovo srijedu i četvrtak, gurnuo sve ostalo što se igralo u drugi plan.

"Ne događa se puno puta da ukradem show Federeru, ali vjerujem da mi je sada uspjelo. Znao sam da je ovo stvar o kojoj se priča, ipak je Wimbledon, svi koji prate tenis gledaju ovaj turnir - no, koliko je ovo bila velika priča svugdje u svijetu postao sam svjestan tek nakon što sam se u srijedu vratio u svlačionicu".