Teniska (brža) sutrašnjica: Kraći mečevi i uništavanje posebnosti sporta

Što li spremaju Teniski oci?

Teniski kroničari ubrzo su, nakon dotične izjave Stevea Simona, ispisali retke i retke o teniskoj budućnosti. Iako nema službenih informacija o promjenama pravila, Teniski oci ne poriču želju i potrebu za promjenom. Prije svega kako bi se tenis približio mlađim generacijama, kojima je taj prekrasni sport - prespor.

"Mlađe generacije su takve da ako je video duži od 20 sekundi - oni ga uopće neće pogledati. Mislim da moramo promijeniti puno stvari u našem sportu kako bismo povećali interes publike i olakšali medijsko praćenje, te zadržali gledatelje. Jer, znatno je veća mogućnost da ćete gledati meč koji je kraći, brži, koji ima više uzbuđenja, više tie-breakova, a nema izjednačenja u gemovima, čime se kreira drama u sredini setova. Našoj budućoj publici moramo se početi obraćati - sada.", kazuje Steve Simon u razgovoru za Sport360.

ITF je nedavno objavio strategiju budućnosti Davis Cupa i Fed Cupa. U kojoj je jasno naznačio da je sadašnjim formatima tih svevišnjih teniskih natjecanja potrebna promjena. Stoga će vjerojatno ovogodišnje finale Davisovog kupa, koje se održava u Zagrebu krajem studenog, biti jedno od posljednjih koje se održava po sadašnjem ključu. Jer će ključ koji će u teniskoj budućnosti otvarati gotovo sva vrata biti - novac. Hrvatska, dakle, ima nevjerojatnu sreću što će ugostiti finale znamenitog natjecanja, iako teško da su Sportski oci u ovoj zemlji to - ičime - zaslužili.

Čelnici ATP-a i Američkog teniskog saveza su u izjavama za Tennis.com također najavili da postoje potrebe za promjenama. Mogućnosti koje se spominju su uvođenje produženog tie-breaka za odlučujuće setove i u pojedinačnim konkurencijama te ukidanje izjednačenja (prvi igrač koji osvoji četiri poena osvaja gem, dakle gem može trajati najviše sedam poena). A ide i se toliko daleko da neki najavljuju i uvođenje Fast4 sustava, odnosno skraćivanje setova koji bi se umjesto do šest igrali do četiri osvojena gema.

Fast4 sustav bodovanja je ponikao u Australiji, gdje se već i primjenjuje na nižim teniskim razinama. Međutim, isprobali su ga, i to prošle godine, Roger Federer i Rafael Nadal. U ekshibicijskom meču, primjerice, Federer je lani u Sydneyju pobijedio Lleytona Hewitta rezultatom 4:3 (3), 2:4, 3:4 (3), 4:0, 4:2. Bio je to petosetni susret u samo 90 minuta. Što je sasvim sigurno san televizijskih producenata.

Kratke mečevi nitko, baš nitko ne pamti dugo

Najveći dio sadašnje teniske publike je gotovo s ogavnim zgražanjem reagirao na poruke o skraćivanju mečeva. Pogotovo poradi toga što je Steve Simon i njih spomenuo u ne odveć lijepom kontekstu. "Postoji puno tradicionalista, zaljubljenika u ovaj sport koji ne žele promjene, ali ponekad morate stati ispred ogledala i pogledati sebe, te biti iskreni prema sebi. Znam da današnja publika kojoj se želimo približiti nije u ovoj sobi, ali ona nas može gledati putem mobitela. Ta publika neće sjediti i gledati meč od dva ili tri sata. To se sigurno neće dogoditi."

Oštro je, i u skladu s razmišljanjem većine sadašnjih teniskih zaljubljenika, reagirao Rafael Nadal. "Ne sjećam se niti jednog meča u svojoj karijeri koji je završio u sat vremena. Ne sjećam se niti jednog takvog teniskog meča uopće. Mislim da takve mečeve ljudi ne pamte. A mečevi koji ostaju u pamćenju i u teniskoj povijesti su dugački i dramatični mečevi, koji testiraju fizičke granice, koji testiraju zapravo sve.

Nadal isto tako favorizira dugačke izmjene, koje su produkt trenutnih teniskih pravila i ogromnih koraka unaprijed teniske tehnologije, koja je uvelike promijenila igru. "Nitko se ne sjeća mečeva s 50 asova i winnerima nakon kratkih poena. Svi sportovi se moraju mijenjati i prilagođavati današnjici. Ali tenis oduvijek ima vrijednosti koje trebamo slijediti. Mislim da te vrijednosti nebi bile sadržane u kraćim mečevima, setovima do 4 gema, kraćim stankama između poena. Postoje i druge mogućnosti napretka.

2018. istječe ATP-ova desetogodišnja strategija, koja je dovela do značajnog rasta popularnosti tenisa, no, čini se, ATP na tome ne misli stati, već bi mogao pokušati zahvatiti mlađe generacije. Kao i golemo azijsko tržište, gdje posljednjih godina kao gljive poslije kiše niču teniski kompleksi, posebno u Kini, koja uz nogomet ulaže golema sredstva i u tenis. Pored toga, kineski teniski čelnici najavili su mogućnost uvođenja Kineske serije turnira, nalik postojećoj US Open seriji.

Najbrži sport, Formula 1, postao je prespor za gledatelje, je li i tenis?

Uvođenje bilo koje od navedenih novotarija zauvijek bi u "mračne" i "tmurne" kutke prošlosti otjeralo teniske klasike, kojih je teniska prošlost prebogata. Jer, čini se, glavnina današnje nove generacije ne spoznaje vrijednost čudesnih, maratonskih mečeva u pet setova.

Postoje i primjeri tenisu sličnih sportova koji su mijenjali pravila i skraćivali susrete. Stolni tenis je u ovom tisućljeću uspio iskasapiti setove do 21 poena na samo 11 poena, dvaput povećati lopticu, promijeniti i izvrnuti mnoštvo pravila u vezi opreme. Sve to nije donijelo rast popularnosti. Slična je priča i s badmintonom.

Pravila se stalno mijenjaju u Formuli 1, sportu koji ćemo proglasiti najbržom karavanom i vrhuncem auto-moto sporta, ali i karavanom koja je za današnje gledatelje postala - presporom, jer pozornost današnje publike traži znatno više događanja na utrci nego što ih trenutna Formula 1 nudi.

U želji dohvaćanja novih tržišta i drugi sportovi idu do bizarnih razmjera. Krovne nogometne organizacije povećavaju ili imaju namjeru povećati broj sudionika završnih turnira velikih natjecanja. U europskim košarkaškim natjecanjima ove će se sezone natjecati impresivna 102 kluba. A primjera je nebrojeno...

Tko - jedino - u svemu tomu gubi? Sportaši i pravi sportski zaljubljenici.