Ferencvaroš - Orlovi iz Pešte

Godine 1684. već neko vrijeme traje rat između Svete lige i Turaka. Ispod zidina Budima se pojavila velika vojska od oko 40.000 kršćanskih vojnika i započela opsadu grada koji je branila posada od oko 7000 ljudi pod vodstvom budimskog vezira, Abdi paše Albanca. Opsjednuti su izdržali četiri mjeseca pješačkih napada i bombardiranja, te se kršćanska vojska na kraju vratila u Austriju neobavljenog posla.

Dvije godine kasnije, nova kršćanska vojska od možda i 100.000 vojnika se opet pojavila pod zidinama Budima. Sačinjavali su je vojnici iz Njemačke, Mađarske, Austrije, Hrvatske, Engleske, Nizozemske, Španjolske, Francuske, Italije, Danske, Češke i Švedske. Turska posada je i dalje bila jačine sedam tisuća ljudi. Nakon skoro tri mjeseca opsade i neprestanog teškog bombardiranja, turski otpor je slomljen, posljednji budimski vezir je poginuo na razrušenim zidovima tvrđave i na taj način je Budim oslobođen nakon 140 godina turske okupacije.

Na drugoj obali Dunava je postojalo manje naselje Pešta. Slabo utvrđeno, spaljeno je i razoreno do temelja tijekom opsade. Pešta se polako izdizala iz pepela, a kako se naselje oporavljalo i polako raslo, nove četvrti su u pravilu dobijale imena prema vladarima iz habsburške dinastije: Lipótváros je dobio ime po caru Leopoldu, Terézváros po carici Mariji Tereziji, Krisztinaváros po njezinoj kćerki, Józsefváros po caru Josipu, Erzsébetváros po carevoj ženi Elizabeti, a Ferencváros po caru Franji. Na sjeveru grada je izraslo naselje Nova Pešta (Újpest), a grad se s vremenom proširio i na Malu Peštu (Kispest).

Četvrti Budimpešte su označene brojevima, Ferencvaros je gradski okrug broj devet, tako da Gimnastičkom klubu Ferencvaroš - osnovanom 1899. godine - informacija otkud potječe do danas ponosno stoji u grbu kluba (BPEST.IX.K). Inspiriran mađarskom zastavom, klub je dobio zelene i bijele boje, a udomaćio se i skraćeni naziv Fradi. Maskota kluba je orao, što je još jedan nacionalni mađarski element jer je orao (neki navode i da se radilo o sokolu) tijekom leta ispustio mač na obali Dunava što je bio signal Mađarima da na tom mjestu naprave svoj novi dom. Na tom mjestu gdje je mač pao na zemlju danas stoji Budimpešta.

Embed from Getty Images

PRVI USPJESI

Ferencvaroš je od samog početka sudjelovao u prvenstvu Mađarske (u onim ranim danima se zapravo radilo o prvenstvu Budimpešte) i odmah je stvoreno rivalstvo s najbližim susjedima, klubom MTK iz susjedne četvrti Jozsefvaros (osmi gradski okrug). Prvi put su se susreli 1903. godine, pa se zbog duge povijesti međusobnih susreta danas taj susret naziva Vječiti derbi. Ferencvaroš i MTK su dominirali ligom u prvim desetljećima njenog postojanja i izmjenjivali su se u osvajanju naslova prvaka.

Prvi međunarodni uspjeh Ferencvaroša je ostvaren već 1909. osvajanjem Challenge Cupa, možemo reći prvenstva Austro-Ugarske, iako su ga igrali zapravo samo klubovi iz Beča, Praga i Budimpešte. U tom trokutu je stvorena čuvena Dunavska škola nogometa, o kojoj nećemo ovaj put u detalje. Uglavnom, Ferencvaroš je svojim uspjesima na domaćem i međunarodnom planu vrlo rano stekao ugled kao kvalitetna europska momčad.

Nasljednik Challenge Cupa u međuratnom razdoblju je bio vrlo ugledni Mitropa Cup, a koji je obuhvaćao najbolje momčadi iz Srednje Europe i Italije. Ferencvaroš je to natjecanje osvojio dva puta i još dvaput igrao u finalu. Od 22 igrača na popisu reprezentacije Mađarske koja je na Svjetskom prvenstvu 1938. godine osvojila srebro, bilo je osam igrača iz Ferencvaroša, među njima sjajni György Sárosi (dao je 421 gol za klub).

Međutim, upravo tridesetih i četrdesetih su se na obzoru pojavili oblaci zbog kojih Fradi više nije bio toliko dominantan. Između 1941. i 1962. je Fradi osvojio samo jedan naslov prvaka. Razloga su dva: pojavili su se novi ozbiljni suparnici, recimo Ujpest i Kispest. Suparništvo s Ujpestom je postalo toliko snažno da je zasjenilo Vječiti derbi protiv MTK, tako da je danas glavni mađarski nogometni derbi baš onaj između Ferencvaroša i Ujpesta.

Drugi razlog je bio to što komunistička mađarska vlada nije voljela Ferencvaroš. Bio je to klub sitne buržoazije, nacionalno vrlo osviještene i kao takav nije odgovarao novim vlastodršcima. U skladu sa sovjetskim uzorom, državni organi su preuzeli nogometne klubove: narodna milicija je preuzela Ujpest, vojska je preuzela Kispest i preimenovala ga u Honved (grubi prijevod: Domobranstvo), tajna služba je preuzela MTK. Ferencvaroš je postao opozicijski klub, što je značilo da su ga najbolji igrači i treneri počeli izbjegavati. Stoga dugotrajna suša u trofejima.

Kako je to već išlo u tim vremenima, mijenjala su se i imena klubova: MTK je postao Vörös Lobogó (Crvena zastava), Ujpest je postao Budapesti Dozsa (György Dózsa – mađarski Matija Gubec), a Ferencvaroš je dobio ime Budapesti Kinizsi (Pál Kinizsi – mađarski ratnik i borac protiv Turaka). Promjenu imena je pratila i promjena klupskih boja, tako da je Kinizsi nastupao u crvenom.

Zbog svega toga ne čudi da se u razdoblju tzv. Zlatne momčadi početkom pedesetih (Puškaš, Kocsis, Czibor, Hidegkuti itd.) Ferencvaroš spominjao vrlo malo. U 22 igrača koji su bili na popisu za Svjetsko prvenstvo 1954. godine, bio je samo jedan igrač Fradija. Moćni Mađari tih godina su bili ekipa sastavljena od igrača Honveda i MTK.

Onda je došla Mađarska revolucija 1956. i na zaobilazan način pomogla Ferencvarošu. Zlatna momčad, a tako i Honved, su se raspali emigracijom nekoliko igrača, a iako je revolucija poražena, partijski stisak više nije bio toliko čvrst jer se bojao nove revolucije. Fradi je opet prodisao, vraćeno mu je ime i klupske boje.

EUROPSKI USPJESI - VAŠARVAROŠ

Šezdesetih su osvojena četiri naslova prvaka države, ali najveći uspjesi su bili ostvareni u Europi. U sezoni 1962-63 su došli do polufinala Kupa velesajamskih gradova i tamo izgubili od zagrebačkog Dinama.

1965. godine su napravili dva koraka više i u finalnoj utakmici istog natjecanja (koje na mađarskom zvuči jako simpatično: Vašarvarošok kupaja) u Torinu pobijedili Juventus s 1:0. Prije toga su nanizali Romu, Athletic Bilbao i Manchester United.

1968. su po drugi put došli do finala, prije toga izbacivši Real Zaragozu, Liverpool, opet Athletic Bilbao i Bolognu, da bi finale izgubili tijesno s 0:1 i 0:0 od Leedsa. Četiri godine kasnije su došli do polufinala, sada već Kupa UEFA, a 1975. su zaokružili vrlo dobru europsku dekadu finalom Kupa kupova. S 3:0 je bio jači Dinamo Kijev. Ta momčad Ferencvaroša je bila okupljena oko sjajnog napadača Floriana Alberta, jedinog Mađara koji je osvojio Zlatnu loptu, nagradu za najboljeg nogometaša u Europi (1967. godine). Albert je za Fradi odigrao cijelu karijeru i zabio 256 ligaških golova i doživio je tu čast da je po njemu nazvan stadion.

MODERNO VRIJEME

Odlaskom Alberta sa scene, otišla je i priča o međunarodno jakom mađarskom nogometu. Fradi je i dalje održavao svoj renome kao ponajbolja momčad u zemlji, ali na veće europske uspjehe čeka eto već 45 godina. U međuvremenu je jednom nastupio u skupini Ligi prvaka i jednom u skupinama Europske lige. Godine 2006. je doživio poniženje jer je izbačen iz prve lige zbog financijskih problema. Tri pune sezone je trebalo da se vrati u prvoligaško društvo.

I onda je došao Orban, pa su s vremenom diljem zemlje uloženi veliki novci u sportsku infrastrukturu (Ferencvaroš je dobio novi stadion 2013), a premijerovi ljudi su polako počeli preuzimati i nogometne klubove. Klubom već nekoliko godina vlada Gábor Kubatov, potpredsjednik Orbanovog Fidesza. Ulaganja u infrastrukturu su počela pratiti i ulaganja u momčad, tako da je lanjske sezone domaće prvenstvo osvojeno u laganom ritmu jer su zasjeli na prvo mjesto na tablici u drugom kolu i više ga nisu ispuštali. Bio je to jubilarni trideseti naslov državnog prvaka za Zelene orlove i to baš u godini u kojoj proslavljaju 120. rođendan. Vidljivo revitalizirani klub sada polako okreće pogled prema Europi sa željom da povrati bar malo nekadašnje slave.

Embed from Getty Images