[VIDEO] Njirić: 'Poduzet ćemo sve da kao zajednički organizatori napravimo najbolje Svjetsko prvenstvo ikada'

Na press konferenciji nisu sudjelovali predsjednik HRS-a Tomislav Grahovac ni glavni tajnik Damir Poljak koji su "zapeli" na aerodromu u Kairu, po povratku u Zagreb.

Glavnu riječ zato je dobio direktor marketinga Silvijo Njirić koji je želio da Hrvatska ne čeka dugo na organizaciju nekog velikog natjecanja. Uslijedilo je tajno lobiranje, a zatim i postignut dogovor sa Savezima Norveške i Danske.

"Mnogi znaju da HRS vrhunski organizator velikih natjecanja. Završili smo cijelu priču 2018. godine i odmorili se neko vrijeme uz redovni posao koji imamo. Postalo nam je dosadno, nedostajao nam je event. Tražili smo mogućnost što organizirati, sami ili u suorganizaciji. U vremenu traženja i dogovaranja, našli smo partnere u vrhunskim federacijama, Danske i Norveške. Dugo smo pregovarali da bismo došli do određenog formata i bazični prava i obaveza koje smo izmijenili i u tajnost smo krenuli u lobiranja te zajedničku kandidaturu. Uoči ovog sastanka upravnog odbora poduzeli smo sve da dobijemo ovo Prvenstvo i poduzet ćemo sve da kao zajednički organizatori napravimo najbolje Svjetsko prvenstvo ikada."

Direktor SEHA lige Siniša Ostoić rekao je da su primarni cilj i ideja bila djeca koju žele vratiti u dvorane. S obzirom na to da postoje mnogi faktori koji ih odvlače od sporta, ovo bi trebala biti idealna prilika da se to promijeni.

"Ideja su naša djeca i mislim da je to najvažnije, kao i ulaganje u njih. S obzirom na to da smo globalni, znamo da utjecaj svega oko djece onemogućava bavljenje sportom. U trenutku razmišljanja o svemu tome, došli smo do zaključka da naglasak treba staviti na djecu, da nam je rukomet život i da nas inspirira. Tu ljubav trebamo prenijeti na djecu. S obzirom na to da imaju različitih faktora koji ih odvlače od bavljenja sportom, ovo veličanstveno prvenstvo koje ćemo napraviti povezali smo s temom vraćanja djece na sportske terene. Oko svega toga smo krenuli i oko toga smo ideju razvili. Samim time da kroz pet, šest godina imamo vremena i puno ideja, kao i puno truda koji ćemo uložiti. Želimo ih vratiti tamo gdje pripadaju, da se bave sportom, da se bave rukometom."

"Mislim da nas nekad cijene više ljudi izvana, bilo u rukometu, bilo u drugom sportu, nego što nas cijene doma. Točno je da je HRS garantirao vrhunsku kandidaturu i sve poslove koji su prethodili kako bismo dobili to prvenstvo. Kao direktor SEHA lige, iskustvo i znanje koje pokazujemo sa Savezom, dalo nam je mogućnost da napravimo i ovu pravu kandidaturu. Onda je uspjeh neminovan, odnosno da smo to sve skupa dobili. Svi su čestitali, svi su rekli da je pogođena prava stvar, da su djeca misao vodilja. Uz pomoć svih vas, uz pomoć istih država koje su dobile, mislim da ćemo djecu uspjeti vratiti u dvorane", dodao je Ostojić.

Njirić je dodao kako je Hrvatska dobila i kadetsko prvenstvo za rukometašice ove godine te kadetsko prvenstvo za rukometaše tri godine kasnije. Trebala bi to biti odlična uvertira za centralni događaj 2025. godine.

"Temeljem ovog cilja, kandidirali smo se i za kadetsko prvenstvo 2023. godine. Prioritetno jer imamo odličnu generaciju koja će se dokazati na domaćem terenu. Svi kapaciteti su nam slobodni za organizaciju u osmom mjesecu. Osim toga, to je format kao i Svjetsko prvenstvo. 32 ekipe, vrlo zahtjevno, male su razlike u organizaciji seniorskog i juniorskog prvenstva. I jedno i drugo je zahtjevno. HRS je na traženje, i uz sugestiju Svjetske rukometne federacije, dobio organizaciju kadetskog prvenstva za rukometašice od 15. do 30. kolovoza, u formatu 24 ekipe. Idući tjedan ćemo definirati gradove domaćine. Imamo mogućnost da organiziramo u dvije dvorane, što mi je pomalo nehumano, pa ćemo pokušati dobiti četiri zainteresirana grada."

Hrvatska će osigurati sve kako bi rukometaši imali što više vremena za odmor. Hrvatski rukometni savez preuzeo bi dosta skupina na sebe.

"Format je od 32 ekipe koje igraju. Četiri su ekipe u osam grupa. S obzirom na to da imamo dvorane, da ima potporu gradova i države, predložili smo plan igranja prema kojem bi HRS preuzeo četiri grupe po četiri, nakon toga dvije glavne grupe, dva četvrtfinala, jedno polufinale i President Cup. Preostalo bi proslijedila Norveškoj i Danskoj. Ono što je svjetska rukometna federacija odredila, utakmice za treće mjesto bit će u okviru igranja finala, na isti dan. Tako da će imati dan odmora ekipa koja izgubi. To se izmijenilo, to je nova stvar u cijeloj priči."

Prvu skupinu Hrvatska će igrati u Splitu, a nakon toga će glavnu grupu igrati u Zagrebu. Osim toga, igralo bi se još u Poreču i Varaždinu.

"Ono što je bitno u cijeloj priči, pridodali smo grad Dubrovnik koji je iskazao interes. Razgovarali smo s čelnim ljudima grada i dobili smo uvjeravanja da će Dubrovnik izgraditi multifunkcionalnu sportsku dvoranu koja će prioritetno biti izgrađena za ovu svrhu, a nakon toga će ju moći koristiti svi ostali sportaši. Hrvatska starta u Splitu, cilj je da se dovrši dvorana koja nije u funkciji na ovaj način, treba ju popraviti. Treća stvar jest Rukometni dom u Zagrebu gdje bi preliminarna skupina startala u dvorani za četiri, pet tisuća ljudi, a nakon toga glavna grupa igrala bi se u Areni Zagreb. Druga glavna grupa bila bi u Varaždinu. Čine nam se kao najbolje opcije i olakšale bi nam logistički smjer organizacije prvenstva. U dogovoru smo garantirali da će transfer igrača biti u roku od šest sati. Imamo čarter letove iz Splita za Zagreb, a nakon toga po potrebi za Norvešku. Mislimo da za Poreč neće biti potrebe. Spremni smo potpuno omogućiti sportašima, koliko ovaj format dozvoljava, što više odmora."

Došlo je i pitanje zašto domaćinstvo nisu dobili gradovi poput Zadra, Osijeka i Rijeke.

"Jednostavno, ti gradovi nisu poštivali određene mjere koje je tražila i Europska i Svjetska federacija. Format SP-a u Zadru ne dozvoljava da je dužina igrališta metar u korneru od zida. Nema komunikacije iza gola i ta dvorana nije u funkciji za Svjetska ili Europska prvenstva. Što se tiče drugih dvorana, ponavljao sam pet puta, izuzetno smo počašćeni igrati u Slavoniji, no dvorana u Osijeku nije advekatna, kao i dvorana u Rijeci. Danas traže širinu od linije do zida, tri do četiri metra s jedne i druge strane. Nisam rekao da je Zagreb garantirao da će izgraditi dvoranu, to su naša nastojanja. Danas ga neću elaborilati."

FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL