Nogomet

Venecija sjevera preuzela i program iz Dublina, dvije skupine u St. Peterburgu

Mihaela Bradovski • utorak, 18.05.2021.
Venecija sjevera preuzela i program iz Dublina, dvije skupine u St. Peterburgu

St. Peterburg jedan je od domaćina predstojećeg Europskog prvenstva, grad je koji vrijedi posjetiti i u kojem se ima što za vidjeti, a susreti će biti odigrani na Krestovski stadionu kojeg s razlogom zovu i Svemirski brod...

Grad u kojem se ispisivala ruska i europska povijest smješten je kako na kopnu tako i na nekoliko otoka, a nakon 2018. godine i Svjetskog prvenstva i ovoga će ljeta živjeti u znaku nogometa. U Sankt Peterburgu svoje će utakmice igrati reprezentacije skupine B Rusija, Belgija i Finska te Poljska, Slovačka i Švedska. Ulogu domaćina skupine E preuzeo je od Dublina. Osim šest grupnih dvoboja u njemu će se odigrati i jedno četvrtfinale.

Poput mnogih drugih ruskih gradova, tijekom svoje povijesti Sankt Peterburg je preko nekoliko puta mijenjao ime. Relativno mladom gradu, smještenom u Finskom zaljevu na Baltičkom moru, 1914. godine ime je, zbog njegove njemačke konstrukcije, iz Sankt Peterburg promijenjeno u Petrograd da bi deset godina kasnije bio preimenovan u Lenjingrad. Originalno ime, po utemeljitelju, caru Petru Velikom, vraćeno je u rujnu 1991. godine.

Glavni grad Rusije tijekom imperijalne ere, od 1713. do 1728. i od 1732. do 1918., od svih je danas multimilijunskih europskih gradova najsjeverniji, odnosno četvrti europski nakon Istanbula, Londona i Moskve. Zbog svoje povijesne važnosti i uloge još se naziva i sjevernom prijestolnicom Rusije. A sve je započelo 1903. godine i Petrom Velikim.

"Petar Veliki ubrzao je zapadnjaštvo barbarske Rusije, ne prežući od korištenja barbarskih metoda za borbu protiv te njenog barbarstva", rekao je jednom prilikom Lenjin o preko tisuću reformi i propisa velikog cara, a dio njih obuhvaćao je i pitanje kalendara, odjeće, propisani izgled brade, povlastica klase, a osnovao je i posebni policijski red koji je špijunirao ljude i time osigurao da se oni javno ne žale.

Osim modernizacije u smislu brojnih reformi car je imao veliku želju sagraditi i važno lučko središte preko kojeg će Rusija moći trgovati s čitavim svijetom. Do tada poznata kao Nyenskans, švedska utvrda u Ingriji na obali rijeke Neve osvojena je tijekom velikog sjevernog rata i već nekoliko tjedana kasnije započela je gradnja tvrđave Petra i Pavla, prvog zidanog objekta novog grada.

Kasnijih godina, a nakon nekoliko pokušaja atentata i izdaje u koju je bio uključen i njegov sin, Petar Veliki svoje je sjedište preselio u Moskvu, ali već četiri godine kasnije Sankt Peterburg ponovno postaje glavni grad Ruskog Carstva. 1737. predstavljen je novi plan izgradnje grada, ovoga puta u pet okruga, a sve nakon što su ga poharali požari.

U gradu koje danas domaće stanovništvo naziva Piter, započela je 1905. godine Prva ruska revolucija te 12 godina kasnije, u tada Petrogradu, Februarska revolucija koja je značila i kraj ruske monarhije i Oktobarska revolucija koja je na vlast dovela Vladimira Lenjina i komuniste.

Grad je pred padom bio 1919. godine, tijekom građanskog rata, no osnivač Crvene Armije Lav Trocki uspio je pridobiti stanovništvo koje je potom generala vojske Carske Rusije Nikolaja Judeniča natjeralo na povlačenje. Ipak, za vrijeme građanskog rata dogodio se veliki pad u broju stanovnika zbog kampanje masovnog zatvaranja i likvidacija od strane boljševičke vlasti Sovjetske Rusije, a isto se u drugoj polovici 1930-ih dogodilo za vrijeme Staljinove "velike čistke" kada su iz grada protjerani Nijemci, Poljaci, Finci, Estonci i Latvijci.

Drugi svjetski rat donio je Lenjingradu najtragičniji period u povijesti grada, pod bilo kojim njegovim imenom. 872 dana Lenjingrad je bio pod njemačkom opsadom, jednom od najdužih i najkrvavijih opsada većih gradova u modernoj povijesti. Grad je tada, zbog izgladnjelosti, izgubio preko milijun civila. 1945. godine ustrajnost preživjelih u obrani grada nagrađena je naslovom grada heroja.

12. lipnja 1991., na dan prvih ruskih predsjedničkih izbora, 54 posto glasača preko referenduma je izglasalo povratak naziva Sankt Peterburg, a krajem iste godine grad je ponovno bio na rubu gladi te je primao humanitarnu pomoć u hrani iz inozemstva. Konačno, pet godina kasnije, kada se grad oporavio preko tržišnih reformi i preživio podzemne poplave dobio je status federalnog grada koji ima i danas.

Poznat i po nadimcima Prozor Europe, Baltička ljepotica i Venecija sjevera, današnji Sankt Peterburg mješavina je baroknog stila gradnje i sovjetske arhitekture, neoklasicizam i moderne. Najstarija građevina je Domik Petra I koja je tijekom razdoblja izgradnje grada bila komandni centar.

Povijesna jezgra "grada s preko 200 muzeja" nalazi se na UNESCO popisu svjetske baštine, a standardan cjelodnevni turistički obilazak grada uključuje Crkvu Kristova uskrsnuća (sagrađena na mjestu ubojstva ruskog cara Aleksandra Drugog, a tijekom Drugog svjetskog rata skladište hrane), Nevsku aveniju (glavna ulica), Peterhof (kompleks palača i okolnih parkova, ruski Versailles), Kazan katedralu, Dvorski trg, Marijinski teatar, Vasilevskij otok (na njemu su neke od najstarijih građevina iz 18. stoljeća), Ljetni vrt (vrt koji je osobno dizajnirao Petar Veliki), Moika palaču, Brončanog konjanika (spomenik Petru Velikom), Mihailovski dvorac, Kanal Gribojedova, Smolnij manastir (uključuje katedralu, sabor i kompleks zgrada koje su ranije zamišljene kao samostan), Katedralu sv. Nikole, krstaricu Aurora (izgrađena za službu na Pacifiku - danas muzej).

Unutar već spomenute tvrđave Petra i Pavla nalazi se istoimena Katedrala u kojima su pokopani članovi obitelji Romanov od Petra Velikog nadalje. Sama tvrđava prvotno je izgrađena za obranu grada s mora, kasnije je unutar nje bio zatvor za političke disidente nakon čega je preuređena i pretvorena u muzej.

Katedrala sv. Izaka jedna je od najvećih i najluksuznijih katedrala na svijetu, a njena je izgradnja trajala 40 godina. Neoklasičnog vanjskog izgleda, u unutrašnjosti je ukrašena raznim vrstama mramora, poludragog kamenja i mozaika, glavna su vrata prepuna reljefnih uzoraka po uzoru na slavna vrata Firentinske krstionice, a do najboljeg pogleda na grad dolazi se preko 300 njenih stepenica.

Nezaobilazna je i Zimska palača, dragulj ruskog baroknog stila i glavna rezidencija obitelji Romanov, a njen obilazak uključuje mali ermitaž, stari ermitaž, novi ermitaž i ermitaž teatar - privatni teatar Katarine Velike. Unutar muzeja nalaze se brojna djela velikih majstora, poput Leonarda da Vincija, Rafaela, Rembrandta, Van Dycka, kao i zbirka francuskih impresionista.

Prometno gledano, riječ je o jednom od najvažnijih čvorišta u Rusiji. Kada je riječ o gradskom prometu on uključuje metro, autobuse, trolejbuse i na jednom dijelu tramvajske linije. Dodatak svemu su i mini-autobusi pod nazivom maršrutka i taksi služba. Najbrža opcija za kretanje kroz grad je metro, drugi najveći u Rusiji, ali i najdublje izgrađen u svijetu, s pet linija, poznatih po nazivu boja (plava, crvena, ljubičasta, zelena i žuta linija) i ukupno 67 stanica.

Prijevoz putnika odvija se i po rijeci Nevi s manjim riječnim stanicama na obje njene obale, a s ostalim obalnim gradovima poput Kronstadta, Lomonosova, Petergofa, Sestroretska i Zelenogorska povezan je hidrogliser linijama koje prometuju od travnja do listopada. Željeznički promet odvija se kroz pet terminala i nizom stanica na širem gradskom području. Međunarodno je spojen s Helsinkijem, Berlinom i brojnim velikim gradovima s područja Sovjetskog Saveza.

Pulkovo međunarodna zračna luka nalazi se 23 kilometra južno od gradskog centra i po broju putnika u protekloj godini četvrta je u Rusiji, odmah nakon tri moskovske te 34. u čitavoj Europi. S najbližom metro stanicom povezana je autobusnim linijama 39Ex i 39 koje voze svakih 25-30 minuta, odnosno 12-20, same vožnje traju 20, odnosno 30-35 minuta, a do iste metro stanice (Moskovskaja) voze i maršrutke. Za one koji ne žele kombinirati prijevozna sredstva tu je posebno licencirana Pulkovo taksi služba.

Kada je u pitanju vrijeme, odnosno klima, obilježavaju je topla i vlažna, ali kratka ljeta, odnosno duge hladne i mokre zime. Slična je klimi u Helsinkiju, ali uz nešto hladnije zime i nešto toplija ljeta. Najviša prosječna dnevna temperatura tijekom lipnja je 20 Celzijevih stupnjeva, a najniža prosječna 11.7.

Svemirski brod zamijenio Dublin

Krestovski stadion, ili nadimkom "svemirski brod", dizajnirao je vodeći japanski arhitekt Kisho Kurokawa, a prema izgledu veća je i na bolje modificirana verzija Toyota stadiona. Izgrađen je na istoj lokaciji na kojoj se nekada nalazio stadion Kirov uz kapacitet od 67 tisuća.

Izgradnju Zenitove arene pratili su problemi vezani za osiguravanje sredstava, i nakon dva produljenja roka (s 2008. na 2011.) 22. travnja 2017. godine, na stadionu koji će za vrijeme Svjetskog prvenstva nositi ime Sankt Peterburg stadion, odigrana je prva službena utakmica, ona između domaćeg Zenita i FC Urala. Kao prvi strijelac na njemu u povijest je ušao Branislav Ivanović.

Gotovo dva mjeseca kasnije, 17. lipnja, s posjetom od 50.251 gledateljem, otvoren je Konfederacijski kup. U dvoboju protiv Novog Zelanda Rusija je slavila s 2:0. Kasnije tijekom natjecanja na njemu su odigrani i susreti između Kameruna i Australije (1:1) te Novog Zelanda i Portugala (0:4) i u konačnici finale koje je Njemačka protiv Čilea dobila s minimalnih 1:0.

Na posljednjem Svjetskom prvenstvu na njemu je odigrano sedam utakmica; po jedna unutar skupina B (Maroko - Iran), A (Rusija - Egipat), E (Brazil - Kostarika) i D (Nigerija - Argentina), susret osmine finala između Švedske i Švicarske, polufinalni okršaj u kojem su snage odmjerile Francuska i Belgija te utakmica za treće mjesto u kojoj je Belgija s 2:0 svladala Englesku.

Smješten na otoku Krestovski, uz obalu okrenutu prema Zaljevu, s kopnenim dijelom grada povezan je brojnim mostovima, a do njega voze i dvije linije metroa.

FOTO: Hans Hansen / Pixabay

Sviđa ti se članak? Podijeli ga!

Sadržaj se nastavlja
Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!