Parken i Kopenhagen domaćini skupine B nadolazećeg Europskog prvenstva

Uz ruski Sankt Peterburg domaćin skupine B nadolazećeg Europskog prvenstva bit će i glavni grad Danske, Kopenhagen. U njemu će, od 12. do 21. lipnja svoje susrete odigrati domaća izabrana vrsta te Belgija i Finska, a Danci će tek susret trećeg kola s Rusijom igrati "u gostima". Prvi i jedini eliminacijski susret koji će se odigrati na danskom tlu onaj je osmine finala, na rasporedu 28. lipnja.

Iako najstariji zapisani povijesni dokumenti upućuju na to da se Kopenhagen počeo razvijati krajem 12. stoljeća, posljednji arheološki nalazi otkrili su veliku trgovačku palaču te antičku crkvu i groblje za koje se procjenjuje da su minimalno stoljeće stariji. Najstariji artefakti pronađeni na širem gradskom području datiraju još iz kamenog doba, ali prava povijest grada, prema službenim podacima, započela je u vikinškom periodu, a osnovali su ga danski kralj Sven I i njegov sin Knut II Veliki.

Najstarije područje je današnji Gammel Strand, poznat i kao 'stara obala', u svojim prvim danima pristanište s tržnicom, a iz tih dana potječe i sam naziv grada, tada tek ribarskog seoceta. Doslovno značenje riječi Kobmandshavn je 'trgovačka luka'. Prijestolnicom Danske Kopenhagen je postao u 15. stoljeću, a dva stoljeća kasnije preuzeo je ulogu skandinavskog regionalnog centra sa svim pripadajućim ustanovama kao i vojnim snagama.

Vrijeme je to najvećeg napretka grada, a sve za vrijeme vladavine Kristijana IV, danskog i norveškog kralja, a pod njegovom su vlasti bili i Grenland, Island te južni dio Švedske. Jedan od najmoćnijih vladara u povijesti Skandinavije, osim razvoja gradova na navedenom području podupirao je i kolonizaciju koja je za njegova života dosegnula i Indiju.

Crna Smrt odnijela je 1711. godine 22 tisuće života, što je za Kopenhagen u tom trenutku značilo više od trećine njegove populacije. Tijekom 18. stoljeća zahvatila su ga i dva velika požara koja su uništila velik dio infrastrukture ostavivši na ulici gotovo 20 posto njegovih stanovnika. Požar u 1728. trajao je puna tri dana i glavni je razlog zašto danas na njegovom području postoje tek tragovi tog starog grada.

Britanski viceadmiral Nelson 2. travnja 1801. godine predvodio je napad na dansko-norvešku flotu koja se nalazila u blizini grada, oglušivši se potom na zapovijed admirala Parkera, uz poznate riječi "stavite teleskop na slijepo oko". Šest godina kasnije spomenuta flota napadnuta je po drugi put, ali tada su britanske zračne snage bombardirale i civilno stanovništvo. Osim ljudskih žrtava ponovno je uništen dobar dio grada, nastradale su uglavnom kuće sa slamnatim krovovima, ali i najveća gradska crkva.

Period od 16. kolovoza do 5. rujna, koliko je trajao napad na grad, današnji povjesničari smatraju prvim terorističkim napadom na neki od velikih europskih gradova u modernom dobu. Bez obzira na pandemiju kuge, požare i britanske napade, Kopenhagen se do početka prošlog stoljeća prometnuo u važno industrijsko i administrativno središte. Grad se počeo širiti prema zapadu, a zahvaljujući neutralnom statusu tijekom Prvog svjetskog rata nastavio je napredovati zahvaljujući odnosima kako s Britancima tako i s Nijemcima.

Zajedno s ostatkom zemlje Kopenhagen je pod njemačkom okupacijom bio od 9. travnja 1940. do 4. svibnja 1945. godine. Prvotno je Adolf Hitler održavao viziju Danske kao oglednog primjera protektorata, ali u kolovozu 1943. Danska kraljevska mornarica potapa svoje vlastite brodove kako se njime ne bi mogli poslužiti Nijemci. Dvije godine kasnije, na poziv iz Danske, Britanske kraljevske zračne snage organiziraju zračne napade na zgrade u Gestapo posjedu. Kopenhagen je oslobođen 5. svibnja iste godine.

Svega dvije godine kasnije završen je veliki urbanistički plan po kojem se počeo razvijati danas poznati Kopenhagen. Plan je nazvan 'Pet prstiju', a značio je razvoj područje "prstiju" oko gradskih željezničkih linija. Velike zelene površine, škole, vrtići, bolnice i sportski objekti izgrađeni su na području čitavog grada, ali posebno na području "dlana". Od 60-ih prošlog stoljeća grad ima i svoju pješačku zonu, krenulo se i stvaranjem biciklističkih staza, tijekom 1972. godine autobusne linije zamijenile su tramvajske, a od ljeta 2000. Kopenhagen i Malmö spojeni su Oresundskim mostom.

Današnji glavni grad Danske ima obilježja srednjovjekovne, renesansne, barokne i rokoko arhitekture te arhitekture 21. stoljeća. Urbani stil prije svega se odnosi na Kraljevsku dansku operu uz obalu, Kraljevsku knjižnicu, Akvarijum, Muzej suvremene umjetnosti ARKEN, Muzej znanosti, Danski centar arhitekture te Playhouse kazalište i opernu kuću.

Kada su u pitanju glavna turistička obilježja to su prije svega Tivoli zabavni park, brončana skulptura Mala sirena te Nyhavn šetnica uz kanal. Posjetitelji rado obilaze i kraljičinu zimsku rezidenciju Amalienborg, Christiansborg palaču, Rosenborg palaču i kraljevski muzej, Stroget pješačku zonu s brojnim trgovinama, Kraljevski park s paviljonima i Mramornu crkvu.

Parkenu dozvola za 25 do 33 posto kapaciteta

Stadion Parken dom je F.C. Kobenhavna i nacionalne reprezentacije, s kapacitetom od nešto više od 38 tisuća sjedećih mjesta. Izgrađen je na mjestu Idratsparkena na kojem su zadnju utakmicu 1990. odigrale Danska i Jugoslavija. Parken je otvoren u rujnu 1992. godine, a iza njega su i dvije renovacije, one iz 2001. te 2009.

Prva utakmica na ovom stadionu, prijateljskog karaktera, odigrana je 9. rujna 1992., a Danska je tada s 1:2 izgubila od Njemačke. Idući značajni okršaj onaj je iz 1994. godine. U finalu Kupa kupova Arsenal je s 1:0 svladao Parmu. Engleski je klub 2000. na Parkenu odigrao novo klupsko finale no ovoga je puta doživio poraz. Galatasaray je s 4:1 nakon raspucavanja s bijele točke osvojio Kup Uefa.

Rekord po broju gledatelja (42.099) postavljen je 2005. godine, a u pitanju je kvalifikacijski dvoboj Danske i Grčke za odlazak na Svjetsko prvenstvo. U svibnju 2011. na njemu je odigrano i finale domaćeg rukometnog prvenstva između AG Kobenhavn i Bjerringbro-Silkeborg koje je domaćin dobio s 30:21, a godinu dana kasnije AG Kobenhavn ugostio je Barcelonu te slavio u četvrtfinalu Lige prvaka s 29:23.

Za nadolazeće Europsko prvenstvo dobio je dozvolu za 25 do 33 posto kapaciteta što je oko nešto više od 11 tisuća navijača.

FOTO: Julian Hacker / Pixabay