Balkanski Pariz ugostit će skupinu C i jedan susret osmine finala

Tri reprezentacije skupine C svoje će grupne susrete odigrati u glavnom gradu Rumunjske. U Bukureštu će tako svoje mjesto u drugoj fazi natjecanja tražiti Austrija, Sjeverna Makedonija i Ukrajina, a u njemu će se odigrati i jedan dvoboj osmine finala.

Rumunjska prijestolnica četvrti je najveći grad u Europskoj uniji po broju stanovnika ako se u računicu ne uzimaju podaci za šire gradsko područje. Ispred njega se nalaze Berlin, Madrid i Rim, a on se smjestio stepenicu iznad Pariza. A najčešći nadimak Bukurešta upravo je Mali Pariz ili Balkanski Pariz.

Kao u slučaju dobrog dijela drugih europskih gradova, mnogo je teorija o nastanku njegova imena, jedna od njih je i ona o pastiru Bucur, no s vremenom se kao najizglednija zadržala ona koja sugerira kako mu je ime poteklo od riječi bucurie što u prijevodu znači sreća. Ipak, Grad sreće tijekom svoje povijesti baš i nije bio sretnih ruku.

Iako postoje dokazi o životu na njegovom području još iz 681. godine, prvi pisani zapisi s njegovim imenom vežu se za 1459. godinu i Vlada Tepeša, poznatog i kao Vlad III Drakula. Ovaj vlaški knez za Rumunje je narodni heroj i iako je znan po svojim borbama protiv osmanskih prodiranja dublje u Europu prije svega ga se prepoznaje kao inspiraciju za vampira, grofa Drakulu, glavnog protagonista romana Brama Stokera.

Početak krvavih vremena doživio je krajem 16. stoljeća od strane otomanskih vladara. Gotovo potpuno je uništen od snaga Sinan-paše Topojanija, a polako je obnavljan kroz iduće desetljeće. 15 godina kasnije još je jednom ozbiljno nastradao, kroz njega je prošao i požar, a stanovništvo su u narednom periodu opustošile masovna glad i nekoliko epidemija kuge.

U 18. stoljeću posljedice na njegov izgled i napredak ostavio je još jedan požar, dva je puta okupiran od strane Habsburške monarhije u Austrijsko-turskim ratovima, 1716., a zatim 1737. godine. Dva puta ga je okupirala i Carska Rusija tijekom Rusko-turskih ratova, a na rast iseljavanja utjecala su i tri jača potresa, 1802., 1804. i 1812. godine.

Kratko razdoblje mira obilježeno s nekoliko bitnih kulturnih događanja prekinula je nova epidemija kuge koja je ovoga puta odnijela između 25 do 40 tisuća života. Do kraja prve polovice 19. stoljeća nije ga zaobišao niti Grčki rat za neovisnost, a nakon još jednog potresa 1839. preživio je i veliku poplavu te 1847. i požar u kojem je nastradalo preko dvije tisuća objekata.

Bukurešt je prijestolnicom Rumunjskog kraljevstva postao za vrijeme vladavine kralja Karla I, a to je razdoblje obilježila i Belle Époque. Grad je tada dobio i uljnu, odnosno plinsku uličnu rasvjetu, prve tramvajske linije koje su vukli konji, izgrađene su tvornice, administrativne zgrade i avenije, uvedene su prve telefonske linije, a osnovana je i prva banka.

6. prosinca 1916. godine Bukurešt je pao pod okupaciju Centralnih sila, a domaće je stanovništvo dobrim dijelom evakuirano. No nakon 1928. pa kroz tridesete prošlog stoljeća u njega se naselilo preko 30 tisuća ljudi godišnje. Tijekom vladavine Karla II izgrađene su brojni važni objekti među kojima i Kraljevska palača te vojna akademija.

Bukurešt u zamahu presjekao je novi Svjetski rat, a proljeće i ljeto 1944. godine bit će zapisano u povijest grada zbog teškog bombardiranja željeznice i rafinerije od strane Britanskih kraljevskih zračnih snaga da bi ga u kolovozu iste godine iz zraka napala i Nacistička Njemačka nakon što je Rumunjska promijenila stranu.

Tijekom prvih godina komunističkog režima izgled grada još se jednom počeo mijenjati. Svi novoizgrađeni objekti imali su obilježja arhitekture socrealizma, uključujući i zgradu Opere. Iako se Bukurešt dana može pohvaliti s najtežom zgradom na svijetu i po veličini drugom administrativnom nakon Pentagona, grad je skupo platio izgradnju današnjeg parlamenta. Za realizaciju vizije Nicolaea Ceau?escua srušen je veći dio povijesnog centra.

Obilježja Pariza zamijenjena su tako obilježjima socrealizma čija arhitektura i danas dominira Bukureštom. Ono što nije razrušila Komunistička partija dobrim je dijelom stradalo u 7.2 jakom potresu 1977. godine koji je odnio i oko 1.500 ljudskih života. Ipak, u 21. stoljeću glavni rumunjski grad konstantno napreduje, a trenutno se može pohvaliti s jednim od najbržih internetskih veza u svijetu.

Osim toga, mreža gradskog prijevoza četvrta je najveća u Europi, prekriva čitav grad kao i prigradska naselja, a ujedno je i vrlo jeftina. Tramvaji i autobusi na raspolaganju su od pola pet ujutro do 23 sata navečer, gradski taksiji su prepoznatljive žute boje, a tu su još i četiri Metro linije.

Strane turiste privlači ne samo niskim cijenama već i dentalnim uslugama, ali i noćnim životom. Najposjećenija obilježja grada, osim spomenute Palače parlamenta, su veliki granitni slavoluk po uzoru na onaj pariški; Unirii avenija, ujedno i najduža u Europi, izgrađena kao komunistički odgovor Parizu i njegovoj Champs-Élysées.

Tu su još i Cismigiu vrt, najveća zelena gradska površina; Politehnica metro stanica izgrađena 1983. godine s mramornim podom čiji su dio i ostaci iz geološkog razdoblja Krede, 80 milijuna godina starih fosila planktonskih organizama te Theodor Pallady muzej, nekada poznat pod nazivom Melik kuća, izgrađena još 1760. godine.

Bit će dopušteno oko 25 posto kapaciteta stadiona

Arena Nationala premijeru na nadolazećem Euru imat će u susretu Austrije i Sjeverne Makedonije, 13. lipnja. Četiri dana kasnije snage će na njoj odmjeriti Ukrajina i Sjeverna Makedonija, a grupnu fazu zaključit će dvoboj između Ukrajine i Austrije, 21. lipnja. Za navijače će se otvoriti oko 25 posto kapaciteta stadiona.

Ukupni kapacitet stadiona otvorenog 2011. godine je nešto više od 55 tisuća sjedećih mjesta. Rekordna posjeta ona je iz listopada 2012. godine kada su na njemu nastupile reprezentacije Rumunjske i Nizozemske.

Danas stadion četvrte UEFA kategorije izgrađen je na mjestu starog koji je srušen u prosincu 2007. godine. Prethodilo je tome simbolično skidanje sjedalica nakon 1:6 poraza Rumunjske od Albanije, 21. studenog, u kvalifikacijama za Euro 2008.

Pokretni krov otvara se, odnosno zatvara, unutar 15 minuta, na stadionu se nalazi 3.600 VIP sjedalica, a mjesta predviđena za predstavnike medija sa 126 mogu se proširiti na 548, ovisno o potrebi.

Rumunjska reprezentacija na Nationali je odigrala 17 kvalifikacijskih susreta, što za europske što za svjetske smotre, a u listopadu 2018. ugostila je Srbiju u sklopu Lige nacija.

Najvažniji klupski susret odigran je na njoj u svibnju 2012. godine. U finalu Europske lige Atletico Madrid je s 3:0 svladao Athletic Bilbao. Za navijače potonjeg kluba i ovaj finalni dvoboj vezana je i jedna zanimljivost. Naime, 400 navijača Athletic Bilbaa umjesto u Bukurešt odletjelo je za Budimpeštu.

FOTO: Arvid Olson / Pixabay