Alpski raj za oči i arena za letačke heroje: može li slovenski čarobnjak pobijediti sebe, te doletjeti na – 255 metara

Možda je baš simbolično da je upravo u tom krajobrazu davne 1936. godine genij Stanko Bloudek, po zanimanju zarakoplovni i automobilski dizajner, stvorio remek-djelo svoje ere. Kako je bio i pasionirani ljubitelj potpuno nove discipline, skijaških skokova, projektirao je, usred divote pod Poncama, skakaonicu koja će kasnije nazvati "Bloudekova velikanka". Samo dvije godine nakon izgradnje, tu će Austrijanac Josef Bradl postati prvi skakač u povijesti koji je probio magičnu granicu od 100 metara, ateriravši na 101.5 i od tog trenutka je Bloudekova skakaonica zauvijek upisala svoje mjesto u sportskim antologijama. Zanimljivo je da u prvom trenutku suci nisu htjeli priznati Bradlov skok, smatrajući kako je to već preopasno….

No, koliko god velik, epohalni domet, bio je to samo početak nevjerojatne storije koja je, evo u svom jubilarnom desteljeću i bliži se – 100. rođendanu. Kako su skijaški skokovi s vremenom evoluirali u svim aspektima, 1969. godine je promovirana i nova velikanka, ovog puta s potpisom braće Vlade i Janeza Gorišeka. O njenom značaju vjerojatno najkonkretnije govori podatak da je u ovih 57 godina na tom hramu skijaških letova ostvareno – 29 svjetskih rekorda. Nema boljeg i jasnijeg dokaza o vizionarstvu i genijalnosti projekta dvojice Ljubljančana, geodetskih inžinjera (koji su također i očevi, nažalost propale, ruinirane olimpijske skakaonice, prave ljepotice na padini Igmana pored Sarajeva).

Prvi let preko 200 metara

U kolektivnoj memoriji (pogotovo onih starijih), kao prvi legendarni događaj Planice ostao je upamćen let koji – nije priznat kao svjetski rekord, i to domaćina, Bogdana Norčića, 1977. godine, od 181 metra, ali je u doskoku dotakao tlo. No, kao što je Bradl na Planici prvi skočio 100, tako je i prvi "čovjekov let" ikada na 200 metara zabilježen također pod Poncama, u izvedbi Finca Tonija Nieminena 1994. godine (203 metra).

Norvežanin s ludim skokom

Možda najspektakularnije natjecanje na velikanki, ili kako Slovenci kažu, "Letalnica braće Gorišek" zbilo se 2005. godine, uz niz nevjerojatnih preokreta. Prvo je Finac Jani Ahonen doletio na rekordnih 240 metara, ali je pao i ozljedio se, bila je nužna i liječnička intervencija u kranjskoj bolnici. No, svjetski primat je ipak službeno postavljen netom kasnije, kad je Norvežanin Bjoern Einar Romoeren doletio na 239 metara i tako je on ponio slavu novog heroja, tim više jer je u jednom trenutku njegov let izgledao toliko rizično kao da se spušta izvan zone slijetanja… Po mnogima, to je i do danas ostao najluđi skok ikada izveden…

Za digresiju, nije Planica slučajno majka svih letaonica. Naime, 2015. godine, kad je promovirana kao centar svih nordijskih disciplina (nedaleko je i Pokljuka za biatlonce), otvoren je tu i vertikalni Aerodinamični tunel za simulaciju letenja. Funkcionira na bazi sustava ventilatora koji stvara snažan uzlazni tok zraka koji omogućuje simulaciju leta skakača, s maksimalnom brzinom zraka do čak 270 metara u sekundi.

Godinama se tako nastavljao serijal novih rekorda u kojem je primat Planici otimao norveški Vikersundbakken, nedaleko od Osla, upravo tamo se u svjetske rekorder upisao Peter Prevc (250 metara), da bi 2017. godine Austrijanac Stefan Kraft postavio magičnu granicu od 253.5 metra.

Mlađi Prevc aktualni rekorder

I nitko ga osam godina nije mogao detronizirati, sve dok se na sceni nije pojavio – novi Prevc i to Petrov mlađi brat, Domen, koji je na prošlogodišnjem izdanju finala Svjetskog kupa izazvao eksploziju oduševljenja pod Poncama (254.5 metra), postavivši crtu koja je i sad aktualni svjetski rekord.

Fenomenalni Slovenac stiže ovog vikenda na završnu predstavu sezone u kojoj je ostvario, teniskim rječnikom – Super Grand Slam: pobjednik je Svjetskog kupa, svjetski prvak u letovima, zlatni olimpijac sa Velike skakaonice i osvajač Novogodišnje turneje. Sve što je mogao osvojiti – osvojio je.

U tom mitskom ozračju Planice, Domen će ove nedjelje podignuti trofej i zaokružiti jednu savršenu sezonu, uvrstiti u najveće sportske velikane, ne samo skijaških skokova/letova. Ostaje, jasno, još jedan izazov, skoro uvijek najveći i najteži od svih: može li Prevc, pobijediti, nadmašiti - samog sebe, vinuti se u vječnost, do 255 metara ili još više?