Španjolci hvataju zalet za zlato

Španjolci su nakon "odrađivanja" posla u grupnoj fazi natjecanja i osvojenog prvog mjesta, za četvrtfinalnog protivnika dobili reprezentaciju Slovenije, koja je za isti doseg potrošila tone živaca svojim navijačima, završivši na posljednjem mjestu koje je vodilo u nokaut fazu.

Što možemo očekivati od tog susreta i je li realno prognozirati bilo što osim sigurnog prolaska Španjolaca, možda ćemo najbolje shvatiti iz nekoliko statističih podataka. Nije da nužno moraju biti pokazatelj onoga što će se zbiti, ali su svakako znakoviti. Stoga smo za vas napravili nekoliko usporednih "testova".

Uspoređujući dvojicu trenera, bolje stoji ime Božidara Maljkovića, tvorca najbolje momčadi proteklog stoljeća - splitske Jugoplastike, od onog Sergia Scariola, 50-godišnjeg Talijana i aktualnog trenera Olimpije iz Milana. Vjerojatno je to i jedini plus kojeg se može staviti na slovensku stranu, ali povijest nas je naučila kako nikada ne treba unaprijed raditi kalkulacije, stoga ćemo zadržati određenu dozu opreza.

Ipak, pogled na statistiku otkrit će nam sljedeće. Gledajući ljestvicu strijelaca, vaga će debelo prevagnuti na španjolsku stranu jer Pau Gasol prosječno zabija 20.4 koša, za razliku od skromnih 11.4, koliko pogađa Erazem Lorbek. Kada su skokovi u pitanju, ponovno su Španjolci pobjednici jer njihov Marc Gasol prosječno hvata 7.4 lopte, a Slovenac Mirza Begić 6.6. Najbolji asistenti su Rudy Fernandez s 3.5, dok mu s druge strane parira Jaka Lakovič s 3.1.

Ukoliko statistiku pogledamo s ukupnog doprinosa svih igrača, onda ćemo dobiti još poraznije brojke po Slovence, jer Španjolci prosječno postižu impresivna 82.6 koša, dok je s druge strane brojka stala na 67.8, što i ne ulijeva neku nadu, ali nikad ne reci nikad. I postotak šuta je na strani igrača Sergia Scariola, kao i ukradene lopte, a ni s asistencijama nije drukčije. No, imaju i Slovenci "konja za trku" jer imaju skok više, dok im veća brojka u rubrici izgubljene lopte i nije baš za pohvaliti se.

Ogled Španjolske i Slovenije bit će njihov peti susret na Europskim prvenstvima, a do sada je uspješnija Furija s tri pobjede i jednim porazom.

Dosad na turniru

Španjolci su dosadašnju fazu natjecanja zaključili sa sedam pobjeda i jednim porazom. Dokaz koliko je forma Španjolaca rasla iz utakmice u utakmicu jest i činjenica kako im je najviše problema zadala Poljska na otvaranju prvenstva, dok im Portugalci, Britanci, Litavci, Nijemci, Srbi i Francuzi nisu bili opasna prijetnja i sve susrete su zaključili uvjerljivim pobjedama. Jedini poraz zbio se u posljednoj utakmici prvog kruga kada su Turci, u biti ili ne biti utakmici za njih, iskoristili neigranje Paua Gasola i upisali iznenađujuću pobjedu.

Slovenci su, pak, iskoristili blagodati izuzetno lake skupine te su u prva četiri susreta ubilježili isto toliko pobjeda i to redom protiv Bugarske, Ukrajine, Gruzije i Belgije, da bi u utakmici za prvu poziciju poraženi od Rusa s tek pola koša. Nastavak u drugoj fazi nije išao po zamišljenom planu, jer su upisani porazi od Grčke i Makedonije, ali iskupljenje je stiglo u odlučujućem susretu protiv Finaca, koji je završio s pobjedom naših susjeda.

Prednosti/mane

Dosadašnji tijek natjecanja jasno je dao do znanja kako su glave prednosti vezane za "zakon braće". Kad igraju braća Gasol, s naglaskom na Paua, onda igra i Španjolska, a kako to biva kad fali stariji brat moglo se vidjeti u jedinom porazu, onom od Turske. No, nije to jedina prednost igrača trenera Scariola, jer iz vana opasno prijeti i Navarro. S druge strane, kada govorimo o manama, onda u oko bode izuzetno loš učinak španjolskih razigravača i to je zapravo jedini dio koji "klapa".

Slovenska prednost u ovom susretu je rasterećenost, jer su ih svi već otpisali, ali znali su dosta dobro odigrati i zonu pa im i to možemo navesti kao dobru stranu. Poznato je kako su nastale neke od najvećih sportskih priča, pogonjene motivom i željom za dokazivanje pa bi to mogla biti najvažnija komponenta slovenskih nadanja. Ako govorimo o manama, onda bi tu vrlo lako mogli navesti prečesto soliranje i traženje kompliciranih rješenja, serije nerezonskih šuteva te iznimno loš postotak šuta za tri poena.

Prve violine

Španjolska prva violina je, i ptice na grani već znaju, sjajni Pau Gasol. Krilni centar Los Angeles Lakersa u prosjeku zabija 20.4 koša, ima 5.8 skokova po susretu, a stigne i asistirati prosječno 1.5 puta. To kaže "gola statistika, ali njegov učinak je daleko veći i važniji, jer za sebe nerijetko veže i dva igrača, stoga svojim suigračima ostavlja ogroman prostor za mirnu realizaciju. Ime koje jednako tako zaslužuje biti spomenuto jest ono njegova brata Marca koji se napokon i reprezentativno uspio smjestiti u istu rečenicu s njim. Mlađi Gasol je vodeći skakač i treći strijelac u reprezentaciji punoj zvijezda, a to treba i honorirati uvrštenjem u ovu rubriku.

Prvo slovensko ime na ovom prvenstvu je centar Erazem Lorbek koji je uz titulu najboljeg strijelca momčadi, ujedno i drugi po broju skokova, a ni asistencije mu nisu strane pa je zabilježio dvije po susretu. Drugo ime je Mirza Begić koji je u prosječno 17 minuta provedenih na parketu uspio ostvariti vrlo dobru statistiku od 7.8 koševa, 6.6 skokova i uz ukupan šut od sjajnih 62 posto.