Novi košarkaški svjetski poredak: što (osim dolara) stoji iza NBA invazije na Europu?

Mnogo toga je zasad još u magli, ali zna se da će liga brojati 16 momčadi. NBA Europe zakazala je start u listopadu 2027., imat će svoje predstavnike isključivo iz europskih metropola kao Madrid, Barcelona, Berlin, München, Pariz, Lyon, Rim, Milano, Pariz, Atena, Istanbul… Postojat će zapravo tri kategorije klubova: već postojeći košarkaški velikani, potom sekcije velikih nogometnih klubova (tipa Bayern, PSG), te ekipe koje još i ne postoje, ali bi predstavljale megapolise s velikom bazom koji još nemaju "prave" momčadi (npr. London). Na čelu projekta je George Aivazoglou, generalni manager NBA Europe, Grk koji je stekao iskustvo (i status) na vodećim pozicijama platformi Sky Sports i Eurosport.

Što se zapravo krije iza ove vijesti koja je potresla košarkaški kontinent, tim više jer postoji pandan za NBA Europe – vrlo gledana, uzbudljiva i, u svakom aspektu, vrhunski proizvod – Euroliga? S pravnog gledišta, prostor za nova sportska natjecanja u Europskoj uniji potvrdio je Europski sud u prosincu 2023., kad je dao zeleno svjetlo za vrlo kontroverzni projekt Superlige, na koji trenutno postoji moratorij, ali je i dalje potencijalno otvoren. Uostalom, stvaranje novih natjecanja nije novost za košarku, što pokazuje nastanak Eurolige, dosad najprestižnije europske pozornice, koja je 2000. osnovana kao alternativa Suproligi u organizaciji Međunarodne košarkaške federacije (FIBA), današnjeg partnera NBA-a u proboju na europsko tržište. To je i dokaz rivalstva koje nikada nije u potpunosti zamrlo, unatoč brojnim sukobima i (privremenim) primirjima, toliko da europska sezona danas uključuje četiri različita natjecanja: s jedne strane Euroligu i Eurokup, a s druge Basketball Champions League i Europe Cup pod kontrolom FIBA Europe, no to su zaista drugorazredna, da ne kažemo – nižerazredna natjecanja po svim kriterijima. Pratitelji košarke svakako će se sjetiti tog rata između ULEB-a i Fibe s početkom stoljeća u kojem je krovna košarkaška organizacija pretrpjela dramatičan poraz (za razliku od nogometne UEFA).

Međutim, unatoč svom očitom porastu popularnosti, pa i kvalitete, Euroliga ima ozbiljan problem jer traži od klubova sudionika financijske resurse koji nisu održivi, ili da budemo jasniji – unatoč svih prihodima, od tv prava, marketinga i prodaje ulaznica, kad se podvuče crta – svi su u minusu! Ukupna zarada Eurolige vrti se oko 80 milijuna eura po sezoni, ali samo polovica prihoda pripada klubovima. Kako za normalno funkcioniranje (svi igraju i domaća prvenstva) prosječni budžet sudionika Eurolige iznosi između 25 i 30 milijuna eura, to je svota koju oni jednostavno ne uspijevaju pokriti. Primjera radi: kad je Real osvojio Euroligu prije dvije godine, zaradio je 22 milijuna, a imao troškove od – 50 milijuna. Ukupno pak, u toj petoljetki od 2018. do 2023. godine, košarkaši Kraljevskog kluba su imali bilancu od – minus 130 milijuna!

Uz to, Euroliga sa sobom nosi niz nelogičnosti, nejasnih situacija, objektivnih problema: kao donedavno igranje izraelskih klubova (Hapoel, Maccabi) na neutralnim terenima, potom uvrštenje "fantomskog" Dubaija, kako u ABA tako i u ovom natjecanju, te izostanak ruskih divova (prije svih CSKA) iz jasnih razloga. Tome dodajte još da su Euroligu već napustili standardni članovi, kao Alba Berlin i Asvel Villeurbane (to je zapravo Lyon) u vlasništvu Tonyja Parkera. Poznat je također i slučaj Gran Ganarije iz pretprošle sezone, kad je kao osvajač Eurokupa automatski stekla pravo promocije u Euroligu, ali je odustala upravo zbog financijske neisplativosti.

A dok Euroliga kreće u najavljeno širenje na 24 kluba s jedne strane, na drugoj je pak impresivan podatak kako su možda i četiri najveće zvijezde NBA trenutno – baš Europljani (Antetokounmpo, Dončić, Jokić, Wembanyama).

Usporedba Eurolige s NBA je zaista – neumjesna. Dokaz? Američka top liga je lani potpisala 11-godišnji ugovor sa moćnom ekipom tv-mreža (ESPN, ABC, NBC, Amazon) vrijedan 76 milijardi dolara! Da, točno ste pročitali. Svota koju će podijeliti 30 klubova sudionika i društvo koje predstavlja oko njihovih oko 450 do 500 košarkaša…

Taj Eldorado očito je pogurao NBA povjerenika, Adama Silvera prema ideji ekspanzije, najprije u samoj NBA (povratak Seattlea i promocija Las Vegasa), već i u Europu. NBA i ovim potezom pokušava odgovoriti dominaciji tradicionalnog superiornog NFL-a, koji je samo u 2024. godini od tv-prava napunio "kesu" s 23 milijarde dolara, a to su brojke nedostižne svim ostalim nacionalnim sportovima u SAD, dakle, ne samo košarci, nego NHL-u i MLB-u.

Može li se NBA model presaditi u Europu, toliko različitu u svim kriterijima, povijesti, tradiciji, sportskoj kulturi? E to je već pitanje na koji nitko nema odgovor, niti može imati, barem dok (i ako) zaživi ovo novo natjecanje.