Nije moglo teže

"Bodove će odnijeti momčad koja bude postigla više poena", rekao bi jedan od stručnih komentatora HTV-a na nogometnom Svjetskom prvenstvu, koje se 2006. godine igralo u Japanu. Međutim, za postignute poene u dvoboju Hrvatske i Grčke će trebati jako puno želje, koncentracije, smirenosti i dobre obrane.

Ako biste pitali hrvatske zaljubljenike u sport kakav put biraju hrvatski sportaši do uspjeha, anketa bi vjerojatno imala jednoličan glavni odgovor - najtrnovitiji. Jer zašto bi Goran osvojio Wimbledon tijekom najboljih sezona u karijeri kada može to napraviti s pozivnicom u pet "krvavih" setova. Zašto bi rukometaši došli do medalja s plus 10 kada mogu u posljednjim sekundama skoro svakog susreta. Toj "politici" hrvatskih sportaša su se priklonili i košarkaši koji za četvrtfinale neće pobijediti Izrael, već će put do osam najboljih tražiti protiv Grčke i Rusije.

Nedjelja će tako pokazati koliko vrijedi Hrvatska kada je "pet do dvanaest", kada nema laganih protivnika i kada s druge strane stoje MVP Final Foura Eurolige, Dimitros Diamantidis, ponajbolji europski razigravač, Theo Papaloukas, jedan od najjačih europskih centara Lazaros Papadopoulos, jedan od najskupljih europskih bekova Nikos Zisis, jedan od najvažnijih kotačića europskog prvaka, Konstantinos Tsartsaris i povratnik iz NBA lige Vasileios Spanoulis.

Tako smo skratili popis opasnosti koje će u 19 sati početi vrebati na hrvatski koš, ali koje još kvalitetnije brane svoj obruč. Protiv Izraela smo (nažalost) dobro istaknuli ključne stvari koje hrvatska reprezentacija treba napraviti ukoliko želi slaviti, pokušat ćemo isto i prije susreta s Grčkom.

Foto: EPA

Izjednačiti grčku obrambenu predstavu. Utakmica protiv Grčke se ne dobiva napadom. Potvrdio je to Eurobasket 2005., Svjetsko prvenstvo 2006., kao i dosadašnje utakmice u Španjolskoj. Glavna snaga momčadi Panagiotisa Giannakisa je obrana u kojoj bekovi pomažu unutarnjim igračima, a prije toga visokom agresivnošću na organizatore igre protivnika usporavaju protok lopte, kao što bilježe velik broj ukradenih lopti. Ukoliko Hrvatska uspije odigrati na istoj obrambenoj razini kao Grčka, uvelike će joj porasti šanse za uspjeh.

Zatvarati obrambeni skok i unutarnju igru. Jedna od kritičnih točaka hrvatske igre u porazu od Izraela je bio obrambeni skok. Važnost kvalitetnog zatvaranja skoka, pogotovo pod vlastitim obručem, povećava se u susretu s Grčkom jer su europski prvaci dosad pokazali prilično lošu šutersku formu. Kvalitetan obrambeni skok omogućava kvalitetniju tranziciju u napad, kao i veći broj laganih poena. Druga kritična točka je unutarnja igra u obrani jer je Mario Kasun glavna točka u tom segmentu. Znaju to i Grci, koji će preko Papadopoulosa, Tsartsarisa i Dikoudisa pokušati izbaciti Kasuna iz igre te iskoristiti kratku centarsku liniju Repešine momčadi.

Igrati koncentrirano i precizno u napadu. Glavne odlike svih grčkih braniča su brze ruke i odličan osjećaj za krađu lopte, što vrlo uspješno koriste za brze kontra napade. Zbog toga će Planinić, Ukić i Kus morati biti vrlo pažljivi i koncentrirani prilikom prenošenja lopte, kao i prilikom organiziranja napada. Mali broj izgubljenih lopti je preduvjet za uspješan napad protiv grčke obrane. Također, hrvatski centri će morati kvalitetno rješavati udvajanja, čime bi se trebao otvarati prostor za kvalitetan vanjski šut.

Šutirati kvalitetnije od Grka. Ipak postoji grčka "Ahilova peta", ali je problem što ta loša točka može ubrzo postati i najjača točka. Grčki šut je dosad europskim prvacima donio dva poraza, a u tri od četiri susreta na ovogodišnjem Eurobasketu su ubacili manje od 70 poena. Ukoliko Hrvatska odigra agresivno na vanjske šutere, mogao bi se otvoriti prostor u kontra napadima, kao i veći prostor za rizičniju igru u napadu. Lošu šutersku večer Popović i društvo su imali u drugom dijelu protiv Izraela. Vrijeme je za reprizu šuterskih dionica protiv Španjolske.

Usporedba dosadašnjih statističkih učinaka otkriva veliku hrvatsku priliku. U prva četiri susreta Grčka je u prosjeku postizala 64 poena, a Hrvatska 82. Hrvatska je hvatala 32.3 skoka po susretu, a Grčka 31.8. I hrvatski organizatori igre su bili razigraniji (13.5 naprema 9.3 asistencije u prosjeku), dok smo bolje šutirali za dva (55.3 posto naprema 45.1 posto), kao i za tri poena (34.2 posto naprema grčkih 31.5 posto). I za kraj, ukoliko uđemo u neizvjesnu završnicu, Grci su pogađali tek 65.4 posto slobodnih bacanja, dok je Hrvatska na 77.9 posto ubačaja.

Ako Hrvatska čak i uspije biti bolja u ključnim točkama, protiv Grčke to ne osigurava pobjedu. Svi aduti bi trebali izaći na vidjelo u okršaju Repeše i Giannakisa, a Repeša će svojim izabranicima morati objasniti kako protiv Grčke svaki ishitreni šut znači dvostruku kaznu, isto kao što manjak agresivnosti u obrani znači razigravanje Papaloukasa i Spanoulisa. U prijevodu na hrvatski, to znači poraz. Važno je i da Kasun ne uđe u rane probleme s osobnim pogreškama, a u građenju obrambenog skoka ne smije biti pogreške. Na kraju, vrijeme je i za zonsku obranu Hrvatske jer mjesta za skrivanje više nema.

"Ako nismo u stanju pobijediti jednu od tri utakmice u Madridu nismo niti zaslužili ići u četvrtfinale.", kritički je rekao izbornik ne tražeći opravdanja u lošem danu i stvaranju novih zvijezda iz izraelskih kvazikošarkaša. I to je najpravedniji put. Nema mjesta namještanju pobjedničke razlike, nema mjesta strahu i nema mjesto pesimizmu. Čak niti protiv europskih prvaka. Čak niti protiv Grčke. Nedjelja, 19 sati, madridska Arena. Dečki, idemo se igrati košarke, ovu priliku čekamo od Beograda. Htjeli smo pokazati da možemo igrati s najboljima. Evo nam prilike.