Bivši šef Bellatora želi vratiti pravilo koje je obilježilo Pride: Coker traži veliku promjenu u MMA-u

Scott Coker ponovno želi ostaviti trag u profesionalnom MMA-u. Nakon godina provedenih na čelu Strikeforcea i Bellatora, poznati američki promotor priprema pokretanje nove organizacije Ki MMA početkom 2027. godine. Međutim, njegova ambicija nije samo stvoriti još jednu promociju koja će konkurirati UFC-u, nego ponuditi i drukčiji pristup pravilima borbe.

Coker je 20. listopada objavio da je Ki MMA službeno podnio zahtjev Kalifornijskoj državnoj atletskoj komisiji (CSAC) za razmatranje izmjena postojećih MMA pravila. Cilj je omogućiti primjenu određenih elemenata međunarodnih pravila, među kojima se posebno ističu udarci koljenom u glavu protivnika koji se nalazi na tlu.

Riječ je o tehnici koja je obilježila neke od najpoznatijih borbi japanske organizacije Pride, ali koja prema pravilima koja se primjenjuju u UFC-u nije dopuštena.

Zahtjev bi trebao biti predmet rasprave na sastanku dionika komisije zakazanom za 1. prosinca, no njegova predaja ne znači da su promjene već prihvaćene.

'Oduvijek sam vjerovao da se MMA treba nastaviti razvijati'

Coker je inicijativu predstavio objavom na društvenim mrežama, naglašavajući kako smatra da postojeća pravila nisu nešto što bi trebalo ostati nepromijenjeno:

"Oduvijek sam vjerovao da se MMA treba nastaviti razvijati", poručio je Coker.

Objasnio je kako je Ki MMA formalno zatražio razmatranje uključivanja određenih elemenata globalnih MMA pravila u postojeći sustav, ali uz izričito isključivanje pojedinih opasnijih tehnika.

Među njima su nogometni udarci nogom prema protivniku na tlu (soccer kicks), gaženje protivnika (stomps) i tehnike koje je u svojoj objavi opisao kao linearne udarce koljenom.

Coker je potvrdio i da je zatraženo da se prijedlog razmotri na sastanku komisije 1. prosinca.

Iako u objavi nije detaljno predstavio svaki element mogućeg novog pravilnika, MMA Junkie izvijestio je kako je središte inicijative upravo dopuštanje udaraca koljenom u glavu protivnika na tlu. Isto je naveo i nekadašnji UFC borac Josh Thomson.

Takva bi promjena mogla imati značajne posljedice na način vođenja borbi, posebno u hrvanju, klinču i obrani od rušenja.

Koja je razlika između UFC-ovih i Prideovih pravila?

Kako bi se razumjela važnost Cokerova prijedloga, potrebno je razlikovati pravila koja se danas koriste u UFC-u od onih prema kojima su se održavale borbe u nekadašnjoj japanskoj organizaciji Pride.

UFC koristi objedinjena MMA pravila (Unified Rules of MMA), koja propisuju dopuštene i zabranjene tehnike te definiraju uvjete pod kojima se određeni udarci smiju izvoditi.

Prema tim pravilima, udarci koljenom u glavu protivnika koji se smatra prizemljenim nisu dopušteni.

To znači da borac može koristiti koljena u stojci, a u parteru njima napadati dopuštene dijelove tijela, ali ne i glavu prizemljenog protivnika.

Posebno je važna definicija prizemljenog borca. Prema suvremenom pravilniku, borac se smatra prizemljenim kada neki dio njegova tijela, osim šaka ili stopala, dodiruje podlogu. Samo postavljanje jedne ili obje šake na podlogu ne pruža automatski takav status.

Pride je, s druge strane, dopuštao udarce koljenom u glavu protivnika na tlu, ali i određene udarce nogom i gaženja, koji prema današnjim UFC-ovim pravilima nisu legalni.

Upravo su te razlike stvarale prepoznatljiv stil japanskih MMA borbi, u kojima je protivnik morao biti iznimno oprezan prilikom pokušaja rušenja, obrane u parteru i povratka na noge.

Zašto bi udarci koljenom promijenili taktiku?

Na prvi pogled dopuštanje jedne dodatne tehnike možda ne djeluje kao velika promjena. Međutim, u MMA-u ona može utjecati na čitav niz taktičkih situacija.

Prema postojećim pravilima UFC-a, borac koji se nalazi na koljenima ili drugom dijelu tijela kojim ostvaruje status prizemljenog protivnika zaštićen je od udaraca koljenom u glavu.

Kada bi takvi udarci postali dopušteni, obrambene pozicije tijekom pokušaja rušenja više ne bi pružale jednaku zaštitu.

Primjerice, borac koji pokušava izvesti rušenje i ostane na koljenima s glavom uz protivnikov trup mogao bi biti izložen koljenima u glavu. Slična opasnost postojala bi i za borca koji se pokušava podignuti iz partera, ali pritom ne uspijeva zaštititi glavu.

Time bi se povećala važnost pravilnog položaja glave, kontrole protivnikovih ruku i brzog dovršavanja pokušaja rušenja.

Za borce čija se strategija temelji na hrvanju to bi predstavljalo novi izazov, ali ne nužno i isključivi nedostatak. Hrvač koji uspostavi dominantnu poziciju mogao bi i sam koristiti dodatnu napadačku tehniku.

S druge strane, borci poznati po kvalitetnom klinču i snažnim koljenima dobili bi novu mogućnost završavanja protivnika.

Takve promjene ne bi automatski značile više nokauta, ali bi mogle povećati opasnost pojedinih pozicija koje su danas relativno sigurne od te vrste udarca.

Povratak japanskoj tradiciji, ali ne i svim pravilima Pridea

Jedan od najzanimljivijih elemenata projekta Ki MMA jest Cokerovo nastojanje da poveže tradiciju japanskog MMA-a sa suvremenim profesionalnim sportom.

Pride je tijekom devedesetih i dvijetisućitih godina bio jedna od najvažnijih MMA organizacija na svijetu. U njegovu su ringu nastupali velikani poput Fedora Emelianenka, Mirka Filipovića, Wanderleija Silve, Antónija Rodriga Nogueire i Mauricija Rue.

Organizacija je bila poznata po velikim turnirima, raskošnoj produkciji i borbama koje su se održavale u ringu, umjesto u kavezu.

Upravo se na tu tradiciju djelomično oslanja i Coker.

Ki MMA već je najavio da će se njegove borbe održavati u ringu, a planira i međunarodni Grand Prix u perolakoj kategoriji s 32 sudionika.

Međutim, važno je istaknuti da Coker ne predlaže potpuno vraćanje povijesnih Prideovih pravila.

Naprotiv, njegova organizacija izričito želi izostaviti nogometne udarce i gaženja protivnika na tlu.

Stoga bi, ako prijedlog dobije odobrenje, Ki MMA mogao predstavljati kombinaciju pojedinih elemenata japanske borilačke tradicije i suvremenih regulatornih standarda.

Sigurnost boraca ostaje najvažnije pitanje

Svaka rasprava o promjenama MMA pravila neizbježno otvara pitanje sigurnosti sportaša.

Udarci koljenom u glavu prizemljenog protivnika mogu biti iznimno snažni, posebno kada napadač ostvaruje kontrolu nad položajem protivnikova tijela.

Zagovornici takvih pravila mogu istaknuti da bi njihovo dopuštanje smanjilo mogućnost zadržavanja u pojedinim obrambenim pozicijama i potaknulo aktivniju borbu.

Protivnici, pak, mogu upozoriti na dodatni rizik od ozljeda glave i mogućnost da borac u nepovoljnoj poziciji primi snažan udarac od kojeg se teško može obraniti.

Oba argumenta važna su za regulatornu raspravu, no stvarne učinke promjene trebalo bi procjenjivati na temelju medicinskih podataka, iskustava organizacija koje koriste slična pravila i mišljenja stručnjaka za sigurnost boraca.

Sama činjenica da se određena tehnika koristi u međunarodnim organizacijama nije dovoljan dokaz da bi njezino uvođenje bilo jednako primjereno u svakom regulatornom sustavu.

Upravo zbog toga je uloga Kalifornijske državne atletske komisije ključna.

Odluka još nije donesena

Najvažnija činjenica u cijeloj priči jest da Cokerov zahtjev trenutačno predstavlja inicijativu za razmatranje promjene, a ne već odobren pravilnik.

Ki MMA zatražio je raspravu 1. prosinca, ali nije potvrđeno da je komisija usvojila promjene niti da će nova organizacija moći koristiti predloženu tehniku na svojim prvim priredbama.

Osim regulatorne procjene, potrebno je razjasniti i točan opseg eventualnih novih pravila, način njihove primjene te uvjete pod kojima bi bila dopuštena.

Pritom odluka jedne savezne države ne bi automatski značila promjenu pravila UFC-a ili drugih MMA organizacija u cijelim Sjedinjenim Američkim Državama.

Različite atletske komisije imaju vlastite ovlasti i postupke, pa bi eventualno uvođenje novih tehnika u Kaliforniji predstavljalo zaseban regulatorni korak.

Može li Ki MMA ponuditi drukčiji proizvod od UFC-a?

Cokerova inicijativa posebno je zanimljiva u kontekstu sve veće konkurencije na svjetskoj MMA sceni.

UFC i dalje zauzima vodeće mjesto na tržištu, ali postoje organizacije koje pokušavaju privući publiku drukčijim pravilima, formatima natjecanja i načinima prezentacije borbi.

Japanski RIZIN i singapurski ONE Championship primjeri su organizacija u kojima se koriste pravila koja se u određenim segmentima razlikuju od UFC-ovih.

Ki MMA želi se dodatno izdvojiti kombinacijom borbi u ringu, međunarodnog turnirskog sustava i potencijalno drukčijih pravila.

Za Cokera, koji je godinama bio prepoznatljivo lice Bellatora i ranije Strikeforcea, to bi mogla biti prilika za stvaranje organizacije s jasnim identitetom.

Ipak, uspjeh projekta neće ovisiti samo o pravilima, nego i o kvaliteti boraca, organizaciji događaja, financijskoj stabilnosti i sposobnosti privlačenja publike.

Predložene promjene mogle bi postati jedan od najprepoznatljivijih elemenata Ki MMA-a, ali samo ako dobiju potrebno regulatorno odobrenje.

Prvi važan datum je 1. prosinca

Dok se Ki MMA priprema za planirani početak rada tijekom 2027. godine, pozornost borilačke javnosti sada se okreće Kalifornijskoj državnoj atletskoj komisiji.

Coker je napravio prvi formalni korak prema mogućoj promjeni pravila, ali pred njim se nalazi regulatorni postupak čiji ishod zasad nije poznat.

Ako komisija dopusti udarce koljenom u glavu protivnika na tlu, Ki MMA mogao bi ponuditi oblik natjecanja koji se u važnom segmentu razlikuje od UFC-a.

Ako zahtjev ne bude prihvaćen, organizacija će morati prilagoditi vlastite planove postojećim pravilima ili razmotriti druge mogućnosti.

U svakom slučaju, Cokerova inicijativa ponovno je otvorila raspravu koja prati MMA već desetljećima – koliko se pravila trebaju mijenjati kako bi sport ostao atraktivan, a da se pritom ne zanemari sigurnost boraca?

Ki MMA zasad nije promijenio MMA pravila, ali je pokrenuo raspravu koja bi mogla utjecati na način na koji će se pojedine borbe održavati u budućnosti.