BERN

Sam grad Bern danas broji oko 130 000 stanovnika, a cijeli kanton koji se prostire na nešto manje od 6 000 km2 ima oko jedan milijun stanovnika. Nalazi se u pretežno njemačkom govornom području, a prevladavaju protestanti. Zahvaljujući industrijskom razvoju grad se proširio. Izgrađene su nove četvrti sa stambenim zonama i mnogo zelenila, a u njima se nalaze gradski opservatorij, muzeji, federalna knjižnica.

U predrimsko doba bernsko su područje nastanjivali Helvećani. Poslije se u njemu mijenjaju različiti gospodari (Rimljani, Nijemci, Franci). Današnji Bern osnovao je 1191. godine Bertold V. iz feudalne obitelji Zähringer. Godine 1218. postao je slobodan carski grad. Nakon teških borbi za samostalnost grad je 1353. godine pristupio Švicarskoj Konfederaciji. Francuska revolucionarna vojska okupirala ga je 1798. godine čime je srušena vlast aristokratske oligarhije. Bern je 1848. godine postao glavni grad Švicarske.

Budući da se nalazi u centralnom dijelu zemlju dobro je prometno povezan s ostalim gradovima. Zračna luka Bern-Belp samo je 20 minuta udaljena od centra grada, a svaki dan održava veze s najvećim eurospkim gradovima. SBB, odnosno Swiss Federal Railways, omogućila je Bernu povezanost sa svjetskom željezničkom mrežom, pa je Bern jedini grad u Europi kojim mogu prolaziti brzi vlakovi poput TGV-a, ICE-a i Cisalpina. Što se tiče automobilskog prijevoza, Bern je spojen na autocestu E4. Preko Lötschberg tunela/Simplon Passa ili tunela St. Bernard dolazi se do južne Švicarske i Italije. Glavni švicarski grad od Zagreba je udaljen 973 km.

Bern obiluje povijesnim znamenitostima. Stara je gradska jezgra zbog svojeg očuvanog srednjovjekovnog izgleda te tornjeva i mnogobrojnih fontana s kipovima od 1983. godine pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska kulturna baština. Posebno se ističu gotička katedrala Sv. Vincenta iz 15, st., barokna crkva sv. Duha. Od starih zidina sačuvani su toranj sa satom (Zeitglockenturm) i toranj s tamnicom (Käfigturm), te čuvena Swiss National Banka.