Nije samo Dinamo rušio rekorde

Ako je netko mislio da je baš Dinamo najgora momčad u povijesti Lige prvaka, to ipak nije sasvim točno. Nije samo Dinamo rušio rekorde. One negativne. I neki drugi klubovi se nisu baš iskazali.

Doduše, Modri su se u nekoliko rubrika "upisali". Primili su najviše pogodaka u fazi po skupinama (22), imaju najlošiju gol razliku (-19) i probili se u probrano društvo klubova koji su ubilježili svih šest poraza u skupini. No, ove sezone nisu bili jedini. Pridružili su im se Villarreal i Otelul Galati. Na toj listi još su otprije Košice, Fenerbahče, Spartak Moskva, Bayer Leverkusen, Anderlecht, Rapid Beč, Levski Sofija, Dynamo Kijev, Maccabi Haifa, Debrecen, Partizan i Žilina. Također, hrvatski prvak sudjelovao je u dvije najefikasnije utakmice i u obje izgubio (Real 2:6, Lyon 1:7).

Kad smo već kod Dinama i njegove skupine D, recimo kako je ona po mnogočemu rekordna. Madridski Real postavio je najveću gol razliku u povijesti (+17) i postao jedan od samo pet klubova koji su u skupini pobijedili u svih šest utakmica. Prije njih, to je pošlo za rukom još samo Milanu (92/93), PSG-u (94/95), moskovskom Spartaku (95/96) i Barceloni (02/03). Kraljevski klub rekorder je glede plasmana u drugi krug Lige prvaka. Ove sezone to je ostvario 15. put u nizu (od sezone 97/98 naovamo).

Također, Real je uz Barcelonu i Benficu u konkurenciji da postane deseti klub u povijesti koji je osvojio Ligu prvaka bez poraza. Prethodno je to uspjelo Interu, Ajaxu (dva puta), Nottinghamu, Liverpoolu (dva puta), Milanu (dva puta), Crvenoj zvezdi, Marseilleu, Manchesteru (dva puta) i Barceloni.

Katalonski klub također je ostvario nekoliko hvale vrijednih dometa. Zajedno s Manchester Unitedom (98/99) drži vrh po broju postignutih pogodaka u skupini (20), a pridružio se Tottenhamu i Bayernu po tome što je postigao dva ili više pogodaka u svakoj od utakmica u skupini. Nadalje, Katalonci su jedini klub koji je u čak 27 uzastopnih utakmica Lige prvaka postigao barem jedan gol.

I dva Manchestera po nečemu su obilježila fazu po skupinama. United je rekorder po broju uzastopnih nastupa u Ligi prvaka (16, od 96/97 do danas), a City je ispao iz daljnjeg natjecanja premda je osvojio čak deset bodova. Istu sudbinu proteklih godina doživjeli su Werder, Olympiacos, PSV i Dynamo Kijev, a u sezoni 97/98 PSG je osvojio čak 12 bodova i ostao bez drugog kruga.

Dodajmo i kako Lyonova pobjeda nad Dinamom 7:1 nije najveća u povijesti Lige prvaka nakon pretkola. Rekordnu pobjedu od 8:0 ostvario je Liverpool protiv Bešiktaša prije četiri sezone, a još tamo u sezoni 57/58 Real Madrid je istim rezultatom deklasirao Sevillu. Iako je sljedeći rezultat ostvaren u pretkolu, svakako ga treba izdvojiti. Helsinki je, naime, s čak 10:0 pregazio Bangor City i to je najveća razlika u aktualnom formatu Lige prvaka. 1973. godine Dinamo Bukurešt porazio je Crusaders s 11:0 u ondašnjem, "starom" formatu.

Momčadska dostignuća

Barcelona je obilježila nekoliko pozitivnih momčadskih dostignuća u prvoj fazi Lige prvaka. Ne samo što je postigla najviše pogodaka (20), već je i uputila najviše udaraca. Ukupno 107, od čega 50 u okvir. Očekivano, Katalonci su apsolutno dominantni i u posjedu lopte (68% vremena).

Ciparski APOEL, koji je skupinu završio na prvoj poziciji, praktički je najnekonkretniji klub od svih koji su prošli u osminu finala. Naime, postigao je samo šest pogodaka, imao je daleko najmanje udaraca (27 - od čega 17 u okvir) te je u posjedu lopte proveo prosječno samo 42% vremena. Lošiji od njega u ovoj posljednjoj rubrici bili su samo Dinamo (41), Genk (41), Otelul (40) i Viktoria Plzen (39).

Svojevrsni paradoks prisutan je i kad pratimo učinak Trabzonspora. Oni su u šest utakmica postigli samo tri pogotka i uputili najmanje udaraca u okvir od svih klubova. Samo 15. A opet, u posljednjem kolu bili su u igri za prolaz.

Osim Trabzona, Dinamo i Otelul su također postigli samo tri gola, no BATE, Genk i Villarreal bili su još lošiji. Oni su postigli po dva pogotka. Najmanje pogodaka je primio madridski Real (2), a najviše, već smo to istaknuli, Dinamo (22). Po četiri primljena pogotka imaju Barcelona, Benfica, Chelsea i Marseille.

Najgrublja momčad je rumunjski Otelul, koji je napravio 107 prekršaja, što je gotovo 18 po utakmici. Benfica i Porto napravili su po 101, a svi ostali klubovi manje od 100. Dinamo je skrivio 77 prekršaja, a najkorektniji bili su nogometaši Chelseaja i Barcelone s po samo 61 prekršajem. Zaokružimo to na samo deset prekršaja po utakmici.

Individualna postignuća

Kada govorimo o individualnim postignućima, rubrike koje nam najviše zapnu za oko su "Najbolji strijelac" i "Najbolji asistent". U ovoj prvoj, čelo drže Mario Gomez (Bayern) i Lionel Messi (Barcelona) s po šest pogodaka, uz dodatak da je Gomezu za taj učinak trebalo 388 minuta, a Messiju 450. Slijede ih Roberto Soldado (Valencia), Alexander Frei (Basel), Seydou Doumbia (CSKA Moskva) i Bafetimbi Gomis (Lyon) s pogotkom manje. Zanimljivo, Jose Callejon (Real Madrid) postigao je čak četiri pogotka za samo 187 minuta na travnjaku.

S tih šest pogodaka Messi nastavlja svoj munjeviti uspon na ljestvici najboljih strijelaca u fazi po skupinama Lige prvaka od sezone 1992./1993. naovamo. Omaleni Argentinac sada je šesti na toj ljestvici s 43 pogotka u samo 62 utakmice. Ispred njega ostali su još samo Filippo Inzaghi (46), Andrij Ševčenko (48), Thierry Henry (55), Ruud van Nistelrooy (56) i Raul (71). Cristiano Ronaldo nalazi se na desetom mjestu s 31 pogotkom u 74 utakmice.

Što se asistenata u ovoj sezoni tiče, vodeći je igrač Benfice Nicolas Gaitan s pet asistencija, a jednu manje ima Realov Karim Benzema. I u ovoj rubrici Messi je prilično visoko rangiran te s još petoricom igrača dijeli treću poziciju s tri asistencije. Jedan od tih pet igrača je Messijev suigrač Isaac Cuenca, koji je u igri proveo samo 182 minute. Perjanica madridskog Reala, Cristiano Ronaldo, nije igrao toliko puno kao Messi (360 minuta) pa i ne čudi što je njegov učinak slabiji (3 gola, 2 asistencije).

Portugalac je, međutim, pri vrhu u rubrici "Udarci u okvir" s 12 pokušaja. No, i u tu je Messi bolji od njega. Dapače, sa 17 udaraca vodeći je, a sa 16 slijedi ga Portov Hulk, koji je ukupno gledajući bio najraspucaniji. Čak 23 puta je promašio vrata i po tome je uvjerljivo vodeći. Postigao je četiri pogotka. Od Dinamovih igrača, najviše pokušaja na suparnička vrata ubilježio je Fatos Beqiraj (5), isto koliko Nani, Ribery, Higuain, Balotelli...

Da Dinamo barem u nekoj rubrici ima svog predstavnika u vrhu pobrinuo se Jerko Leko. On dijeli treće mjesto s još nekoliko igrača koji su napravili 16 prekršaja. Najviše su skrivili Bayerov Stefan Kiessling (19) i Trabzonov Didier Zokora (21). Uz Baselova Benjamina Huggela, Leko je dobio najviše žutih kartona (4). Nitko nije dobio dva crvena kartona, a među 18 igrača koji su zaradili isključenje ponovno se našao Leko, ali i Huggel. Upravo su njih dvojica najgrublji igrači prve faze.

I Sammir je u jednoj rubrici prilično visoko plasiran, u "Pretrpljenim prekršajima". Na Riberyju je napravljeno čak 23 prekršaja, a na Baselovu Shaqiriju 21. Nocerino (Milan), Mirallas (Olympiacos) i Sammir uz svoje ime imaju 19 pretrpljenih prekršaja. I konačno, individualne statistike zaokružit ćemo sa zaleđima. Prije nekoliko godina u ovoj rubrici neprikosnoven bi bio Filippo Inzaghi, no danas na čelu je Lyonov Gomis (12).

Ryan Giggs

Ovaj čudesni 38-godišnjak zaslužio je svoju posebnu rubriku. Legenda Manchester Uniteda, ali i nogometa općenito, ove sezone oborila je još dva rekorda u svojoj grandioznoj karijeri. Naime, kada je 14. rujna ove godine postigao pogodak Benfici Giggs je postao najstariji strijelac u Ligi prvaka sa 37 godina i 289 dana. Tim pogotkom ujedno je postao i jedini igrač koji se upisao u strijelce u čak 16 različitih sezona Lige prvaka (sezone 1994-95, 1996-97 do 2006-07, 2008-09 do 2011-12).

Kapa dolje.

Bafetimbi Gomis

Posebno mjesto u ovom osvrtu na statističke podatke zaslužuje i Lyonov napadač Bafetimbi Gomis, koji je zabilježio najbrži hat-trick u povijesti Lige prvaka. Za postizanje tri pogotka trebalo mu je samo, vjerovali ili ne, sedam minuta. Pogađate, bilo je to u utakmici protiv Dinama.

Posjećenost

Po očekivanjima, klubovi iz Liga petice nemaju pravu konkurenciju glede posjećenosti domaćih utakmica. Iako mnogi vjerojatno misle da Barcelona i Real imaju najveću posjećenost na svojim stadionima, to ipak nije točno. Oni su blizu vrha, no baš na vrhu je Manchester United, kojeg je u tri utakmice na Old Traffordu prosječno gledalo 74.278 ljudi, što je gotovo kapacitet cijelog stadiona. Slijedi Milan sa 70.608.

Real Madrid i Barcelona, čiji stadioni imaju veći kapacitet, privukli su manje gledatelja. Igrače madridskog sastava tako je u prosjeku gledalo 69.578 ljudi, a Katalonce 67.203. Preko 60.000 gledatelja na domaćim utakmicama imali su njemački predstavnici Bayern (66.000) i Borussia Dortmund (65.393), uz pohvalu bavarskom klubu koji je na sve tri utakmice imao popunjena baš sva sjedeća mjesta.

Ostali engleski premierligaši imaju vrlo dobru posjećenost. Arsenal (59.722) i Manchester City (44.451) praktički imaju konstantno do kraja ispunjene tribine, dok Chelsea ipak stoji nešto lošije. Kapacitet njegova Stamford Bridgea je 45.449, a prosjek posjećenosti 37.815.

Veliko razočaranje je milanski Inter. I dok se njegov vječni gradski rival nalazi u samom vrhu, Inter je u donjoj polovici s posjećenošću manjom od recimo Basela i BATE-a, koji je, ruku na srce, igrao na stadionu u Minsku jer njegov matični "dom" u Borisovu ne zadovoljava Uefine kriterije. Nerazzurri su prosječno igrali pred nešto više od 24.000 ljudi. Točnije, 24.012. Ako znamo da je kapacitet stadiona na San Siru 80.018 mjesta, onda je to zaista mizerna posjeta za klub koji je prije samo dvije sezone bio prvak Europe.

Prvi sljedeći klub koji ima manji prosjek od Intera je zagrebački Dinamo, s 23.075 ljudi po utakmici. Lošiji od hrvatskog prvaka su APOEL, Zenit, Genk, Viktoria Plzen, Trabzonspor, Villarreal, Lille te na samom začelju Otelul (13.552).

Najposjećenija utakmica bila je ona u prvom kolu između Barcelone i Milana na Nou Campu (89.861), a najmanje zanimanja privukla je ona između Otelula i Basela. Na novoizgrađenom stadionu u Bukureštu koji će ugostiti finale Europske lige 2012. godine skupilo se tek 5.787 gledatelja.