Dok Rotterdam radi, Amsterdam – spava: evo zašto se toliko mrze "hedonisti" i "proleteri" nizozemskog klasika

Mnogi su, istina, s vremenom izblijedjeli, ali ima i onih koji desetljećima odolijevaju svim promjenama, poput sudara Ajaxa i Feyenoorda. To je, dakako, najveća utakmica Nizozemske, neovisno o tome i što je po broju trofeja i trenutnom položaju na tablici, Perišićev PSV tu kao uljez, a mnogi će uz to i pežorativno nazivati društvo iz Eindhovena kao obično pučanstvo iz tvorničkog kluba, industrijskog multinacionalnog diva Philipsa (što izvorno zapravo i jest).

Rivalstvo između Amsterdama i Rotterdama, međutim, ima neusporedivo dublje korijene. Dva najveća grada povijesno imaju zaista potpuno različiti identitet. Prvi je iznimno privlačna, svjetski poznata turistička destinacija za milijune, poznat prije svega – da se ne lažemo - po svojim porocima (znate već kakvim…) i hedonističkom karakteru. Drugi je, pak, gospodarska prijestolnica, najveća europska luka u Europi, simbol je pomorskog i radničkog duha.

"Dok Amsterdam sanja, Rotterdam radi." To je klasična izreka u gradu na obalama rijeke Nieuwe Maas, ili pak, još konkretnije: "u Nizozemskoj se novac zarađuje u Rotterdamu, dijeli u Haagu (glavni grad) i rasipa u - Amsterdamu." Poanta je jasna, Rotterdam je radnički, da ne kažemo proleterski grad, dok je Amsterdam asocijacija požude, pohlepe i dokolice makar je to ipak daleko od istine, pogotovo znajući za bogatu kulturnu baštinu ovog grada. No, upravo otud kreće ovaj (pre)duboki jaz i motiv međusobnog nepodnošenja.

Suprotstavljenost dvaju gradova, jasno, najslikovitije se reflektira kroz nogometni antagonizam Ajaxa i Feyenoorda. Postoji i prilično neugodna, delikatna dimenzija ovog rivalstva, s obzirom da se tradicionalno "Kopljanici" iz Amsterdama doživljavaju kao židovski klub, naspram antisemitskih nacionalista iz Rotterdama. U stvarnosti je to medijski napuhani "mjehur od sapunice", u kojem postoji samo djelić istine, jer je u amsterdamskom getu oduvijek postojala brojna židovska zajednica.

Specifičnost u razlikama između dvaju klubova, po čemu su uistinu originalni jest - glazba: uostalom, sigurno znate da je Nizozemska domovina najpoznatijih svjetskih DJ-eva, poput Armina van Buurena, Afrojacka, Martina Garrixa, Tiësta. Tako su i navijačke skupine Ajaxa i Feyenoorda suprotstavljene čak i u tom aspektu. Amsterdam je dom techno i dance glazbe, a navijačka himna je legendarni "Three Little Birds" Boba Marleya, ikone reggaea. A na drugoj strani, Rotterdam je kolijevka gabbera, hardcore techno žanra, štoviše stvoren je u navijačkoj skupini Rotterdam Hooligans početkom 90-ih. Žestina, agresivnost, "grubost" gabbera idealno predstavljaju duh Rotterdama, često doživljavanog mračnim, depresivnim i hladnim, kao kontrapunkt svijetlom i opuštenom karakteru Amsterdama. Uostalom, gdje ćete boljeg dokaza o tome od ovog podatka: jedan od kreatora gabbera, DJ Paul (punim imenom Paul Elstak), vatreni fan Feyenoorda, autor je himničke "Amsterdam Waar Lech dat Dan?" ("Amsterdam, gdje je to?"), a možemo samo zamisliti atmosferu na mitskom stadionu De Kuip kad se začuju taktovi ovog strašnog ritma (pogotovo za uši naviklih na nešto mirnije tonove).

Nažalost, taj duboki ambis između gradova udaljenih tek 70-ak kilometara imao je i brojne ružne epizode, nerede, incidente, masovne sukobe… Svakako je, po zlu, najpoznatiji onaj iz 1997. kada su se huligani Ajaxa i Feyenoorda dogovorili za obračun u Beverwijku, mjestu na autocesti, u kojem je život izgubio Carlo Picornie, istaknuti član ultrasa "F-Side" Ajaxa. Međusobna mržnja aktera "Der Klassiekera", koja je tad eskalirala, nikad se zapravo više nije ni smanjila, a sukobi nastavili, unatoč silno pooštrenim zakonskim mjerama.

Ako se pak izađe iz ovih okvira i izbjegne generaliziranje, onda treba svakako dodati kako Amsterdam nikako nije samo grad "Crvenih lampiona", nego i naprimjer, mjesto impresivnih Rijskmuseuma i Van Gogh museuma, svjetska meka ljubitelja vrhunskog slikarstva. Tako ni Rotterdam nije tek postojbina nasilnih rabijatnih dokera, već i Erazma, teologa, književnika i filozofa, jednog od najvećih predstavnika europskog humanizma iz 15. stoljeća...