Od 'Apotekara' do 'Topnika': povijest simbioze tvornica i nogometnih klubova

Možemo krenuti od baš najkonkretnijeg primjera. Wolfsburg je živi dokaz povezanosti industrije i nogometa. Do 1938., sam grad uopće nije ni postojao, već ga je nacistička vlada doslovno projektirala i izgradila usred ničega, pustopoljine u regiji Sachsen, kao spavaonicu za radnike nove automobilske tvornice Volkswagen (ili po naški -"narodni automobil", s namjerom da se stvori vozilo dostupno svima, jer je dotad bilo pitanje luksuza). U početku se grad zvao Stadt des KdF-Wagens ("Grad KdF automobila"), a kasnije je dobio ime Wolfsburg ("vučji grad"), a samo ime potječe od starog srednjovjekovnog "Vučjeg dvorca". Od tada su sudbina grada i obližnje tvornice automobila bile neraskidivo povezane. I nogometni klub, dotad nižerazredni, na veliku je scenu stigao tek nakon preuzimanje sponzorstva od strane automobilske kuće, a uspon je kulminirao naslovom prvaka u sezoni 2008./2009., u legendardnoj sezoni kad je sjajni napadački tandem, Edin Džeko i Brazilac Grafite kombinirano zabio ukupno 54 pogotka, pod vodstvom karizmatičnog Felixa Magatha.

O Bayeru svi sve znaju

Još puno prije Wolfsburga, znana je priča o Bayer Leverkusenu, koji je "pupčanom vrpcom" povezan s farmaceutskom korporacijom Bayer, po kojoj klub i nosi ime. Zato se momčad često naziva "Apotekari", "Farmaceuti" ili "Aspirini", a još od ranije imali su sasvim precizno određen nadimak – Werkself, dakle, naprosto – tvornička momčad za koju su nekada i igrali radnici tvrtke u sklopu svojih "slobodnih aktivnosti". Recentnu storiju znate, epitet "Neverkusen", rugalačka igra riječi nastala prije 25 godina, kad su u nevjerojatnom finišu sezone senzacionalno prokockali prednost na vrhu tablice Bundeslige, te izgubili finala Lige prvaka i Kupa. Tek prije dvije sezone uspjeli su se konačno riješiti prokletstva, te ih je Xabi Alonso doveo do dvostruke domaće krune.

Nizozemska verzija Wolfsburga i Bayera je PSV Eindhoven, pri čemu kratica PSV zapravo znači Philips Sport Vereniging ("Philipsovo sportsko društvo") te je apsolutno najuspješniji od svih "industrijskih klubova". Ovaj klub čuvene elektronične industrije za kojeg igra naš Ivan Perišić ima 26 naslova prvaka (uskoro stiže i 27.), a bio je i prvak Europe 1988. godine.

I Francuzi imaju svog "predstavnika"

Francuski "brat" Wolfsburga je nekada ugledni prvoligaš Sochaux. Još 1928. godine Jean-Pierre Peugeot, predsjednik istoimene automobilske kuće Peugeot, osnovao je klub s ambicijom da postane jedan od najjačih u državi. U svojoj već skoro stoljetnoj tradiciji ima dvije titule i jedan Kup iz "prapovijesti" (od 1935. do 1938.), dok su na drugi Kup čekali sve do 2007. godine. No, prije tri sezone su ispali u Drugu ligu i nikako se ne uspijevaju vratiti u elitu.

Uostalom, mnogi veliki, slavni i trofejni klubovi su stvoreni po sličnoj matrici. Ne treba ići dalje od – Londona: Arsenal su, kako samo ime kaže, osnovali, radnici Kraljevske tvornice oružja u južnom dijelu grada Woolwichu (kasnije su preselili na sjever), a samo par kilometara dalje su "škverani" iz brodogradilišta Thames Ironworks utemeljili West Ham (otuda i njihov vječni rivalitet sa susjedima iz konkurentske firme s druge strane rijeke, Millwallom).

Juventus i obitelj Agnelli

Postoji još niz sličnih primjera klubova koji nisu doslovno tvornički, ali svoj identitet temelje na bliskoj povezanosti s velikim kompanijama. Prije svih Juventus, koji je simbol torinskog FIAT-a, a sve najveće uspjehe ostvario pod vodstvom vlasnika automobilske tvrtke, dinastije Agnelli. Na isti način, naravno, s neusporedivo manje uspjeha, u orbitu je lansirana Parma, pod patronatom prehrambenog diva Parmalat.

Također, veliki uzlet Zenita u post-sovjetskoj Rusiji, počeo je 2005. godine otkad je većinski vlasnik postao Gazprom, najveći svjetski proizvođač prirodnog plina. Klub koji je dotad živio u debeloj sjeni dominacije moskovskih klubova (pogotovo CSKA i Spartaka) je otad razbio njihov monopol i preuzeo lidersku ulogu, koja traje i danas, makar je njihova liga daleko manje praćena od početka ratnih sukoba u Ukrajini.

Hoffenheim i RB-ovi nisu omiljeni

Jedan od najneobičnijih primjera je još jedan njemački klub, Hoffenheim. To je zapravo jedno od 12 naselja u okrugu Sinnsheim, ima 3200 žitelja. Kako je takav klub dospio do – Lige prvaka? Jednostavno: Dietmarr Hopp, miljarder koji je izgradio svoje bogatstvo u IT industriji (SAP) proveo je djetinjstvo u Hoffenheimu, čak je i igrao kao tinejdžer za taj lokalni klub i svojim investicijama stvorio, možemo već reći – jednog od uglednijih bundesligaša, ostvario svoj davni san...

Svakako posebno poglavlje zaslužuje priča oko cijele obitelji klubova pod patronatom Red Bulla, svjetskog lidera energetskih pića, od Leipziga do Salzburga, na čijem se čelu sportskog sektora od preklani nalazi ni manje ni više nego Jürgen Klopp, genijalni vizionar i strateg Dortmunda i Liverpoola. Zbog toga je bio prilično kritiziran, pogotovo jer klubovi pod patronatom Red Bulla nisu baš omiljeni, pogotovo ovaj iz Leipziga, ali nije ga to naročito pogodilo. Ima milijune razloga za to…